MRAVOJED Gabriela Horvat Porodica mravojeda mravojed porodica viih

MRAVOJED Gabriela Horvat

Porodica mravojeda • mravojed porodica viših sisavaca iz reda krezubica • porodica obuhvaća samo četiri vrste podijeljene u tri roda, i jedina je porodica podroda Vermilingua • životni prostor im se prostire Srednjom i Južnom Amerikom

Mravojedov izgled • na prednjim nogama sve vrste imaju upadljivo dugačke i vrlo oštre kandže • njima se koriste za otvaranje mravinjaka i termitnjaka, i za obranu od grabežljivaca • broj kandži je različit

• za razliku od ljenivaca, druge porodice reda krezubica, oni uopće nemaju zube već samo dugačku njušku u obliku surle koja završava malenim ustima s vrlo dugačkim jezikom • vrste se veličinom međusobno značajno razlikuju • dok je dvoprsti mravojed težak samo oko 250 grama, veliki mravojed može čak i premašiti 30 kilograma, i zajedno s repom biti dug i više od dva metra

• dok dvoprsti mravojed ima dvije kandže, veliki mravojed ih ima tri, a obje vrste roda Tamandua imaju po četiri • kandže na stražnjim nogama su daleko manje izražene • sve vrste imaju duge repove koji se ponešto razlikuju

• rep velikog mravojeda je obrastao dugom dlakom i djeluje čupavo • ostale vrste imaju kratku dlaku na repovima koji su s donje strane goli • goli dio repa je prilagodba funkciji koju ima kod tih vrsta da im služi za prihvaćanje za grane

• oči su im male i niti jedna vrsta ne vidi dobro, no zato imaju vrlo dobro razvijeno osjetilo mirisa • ušima se služe kao drugim vrlo dobro razvijenim osjetilom obje vrste roda Tamandua

• kao što se razlikuju veličinom i razvijenošću osjetila, nastanjuju različiti životni okoliš • maleni dvoprsti mravojed živi isključivo na drveću, i hrani se mravima koji također žive na drveću • nastanjuju pretežno šume odnosno šumovita područja

Prehrana • kao što im ime govori, hrane se gotovo isključivo mravima i termitima • kandžama otvaraju mravinjake i termitnjake, te svojim dugačkim (veliki mravojed ima jezik dug 60 cm) jezikom prevučenim ljepljivom slinom

• skupljaju kukce iz nastambi • nakon što progutaju kukce, vrlo mišićav ulazni dio želuca ih zdrobi • u zatočeništvu, jedu i ponuđeno voće

Razmnožavanje • o razmnožavanju mravojeda ne zna se puno • nakon skotnosti od 120 do 190 dana, ženka koti samo jedno mladunče • slijedećih mjeseci majka mladunče nosi na leđima

• veliki mravojed postaje spolno zreo u dobi od dvije do tri godine • za druge vrste nije poznato • isto tako, nije poznat ni očekivani životni vijek u divljini

• ne smatra ih se ugroženim, jer žive na vrlo velikim područjima • pored toga nisu ovisni o isključivo jednoj vrsti hrane • tako da ih se smatra ne zahtjevnim jedino je veliki mravojed uvršten u popis UICN kao ugrožen

Mravojed kao kućni ljubimac • podrijetlom iz države Guyana, u Južnoj Americi • ovaj egzotični kućni ljubimac je u svom rodnom kraju smatran isključivo kao štetočina, te ga tamošnji stanovnici ubijaju kako bi spasili mjesta • obzirom na to da potiču iz zemlje sa tropskom klimom, ove životinje su navikle na visoke temperature

• hladnoća im ne paše, i kada im je hladno, mravojedi se umire, pokušavajući da zadrže svoju tjelesnu temperaturu • ukoliko im nabavite džemper ili bilo kakav drugi odjevni predmet, mravojed će postati mnogo aktivniji

Hvala Vam na pažnji! Nadam se da ste naučili ponešto o mravojedima!