Motivacijski tekst zato uope uimo o bakterijama Bakterije

Motivacijski tekst: zašto uopće učimo o bakterijama? Bakterije su bile među najranijim oblicima života na Zemlji, te su se razvile tako da mogu živjeti u različitom okolišu. Neke mogu preživjeti žestoku vrućinu i strašnu hladnoću, a neke i razinu radijacije koja bi bila smrtonosna za čovjeka. Ipak, mnoge bakterije više vole ugodan okoliš kakvog pruža zdravi organizam. Nisu sve bakterije štetne. Naprotiv, manje od 1% bakterija uzrokuje bolest, a neke bakterije koje žive u ljudskom organizmu vrlo su korisne. Na primjer, Lactobacillus acidophilus - bezopasna bakterija koja živi u crijevima - pomaže u probavljanju hrane, uništava neke organizme koji uzrokuju bolesti, te ljudskom organizmu osigurava hranjive tvari. No, kad u organizam uđe patogena bakterija, može doći do pojave bolesti. One se mogu vrlo brzo razmnožavati, a mnoge također izlučuju otrove, odnosno snažne kemijske tvari koje uništavaju stanice tkiva koja su napale. Upravo je taj proces ono zbog čega se osjećamo bolesno. Na našem tijelu i u njemu živi deset puta više bakterija nego što tijelo ima stanica. Ljekovitu snagu korisnih bakterija danas otkriva sve više liječnika, pa se razvila i čitava grana liječenja nazvana bakterioterapija. Riječ je o liječenju bakterijama temeljeno na primjeni korisnih bakterija, koje su se pokazale učinkovite kad zakažu antibiotici. Iako bakterije najčešće doživljavamo kao uzročnike bolesti, treba znati da nam one isto tako i pomažu, primjerice u probavi, jer uzročnike bolesti drže na udaljenosti, a imunološki sustav potiču na rad.

PROKARIOTSKE STANICE značenje prokariota: onajstariji organizmi na Zemlji orazlagači – sudjeluju u ciklusima kruženja tvari u biosferi oneki obavljaju nitrogenu fiksaciju sistematizacija u dva nadcarstva: a) Archaea (prabakterije) b) Eubacteria (prave bakterije) – bakterije i cijanobakterije Bakterije §Raznolikost a) morfološka – okrugle, štapićaste, spiralne kemosintetske autotrofne b) metabolička – prema načinu ishrane fotosintetske heterotrofne saprofiti (razlagači) paraziti (patogene bakterije) *** prema korištenju kisika – aerobne i anaerobne simbionti

§građa i uloga staničnih dijelova a) vanjski dijelovi stanice - glikokaliks – sluzavi ovoj ili tvrda kapsula – zaštita i prihvaćanje za podlogu - stanična stijenka – peptidoglikan (murein) – zaštita, čvrstoća i oblik stanice - pili – tanki nastavci na površini stanice – prihvaćanje za različite površine i druge stanice - bičevi – jedan ili više – kretanje stanica i medija koji okružuje stanicu -stanična membrana – obavija citoplazmu – izmjena tvari s okolinom b) unutarnji dijelovi stanice (citoplazma) - nukleoid – središnji dio stanice – kružna DNA (nasljedna tvar stanice) - plazmidi (može i ne mora imati) – male prstenaste DNA – geni za otpornost - ribosomi – 70 S – sinteza proteina §endospore – preživljavanje nepovoljnih uvjeta §razmnožavanje – dvojna dioba ili cijepanje svakih 20 – 30 minuta

Cijanobakterije §fotosintetske bakterije – klorofil na tilakoidnim membranama §veće i složenije od ostalih bakterija §nemaju bičeve §heterociste – stanice koje imaju neke cijanobakterije – fotosinteza i nitrogena fiksacija §evolucijsko i ekološko značenje – najsamostalniji organizmi na Zemlji –prvi autotrofni organizmi (proizvođači organske tvari i kisika) –u simbiozi s gljivama stvaraju lišaje

Primjer usporedne liste korisnog i štetnog djelovanja bakterija na život čovjeka. korisno štetno fermentacija namirnica – infekcije – bolesti mliječno kiselo vrenje (tuberkuloza, kolera, kuga, (kiselo mlijeko, jogurt, sifilis, tifus, salmoneloza, sirevi, kiseli kupus, tetanus, difterija, hripavac) suhomesnati proizvodi) kvarenje hrane octeno vrenje (konzerviranje namirnica npr. povrće i gljive) simbionti u crijevu čovjeka (probiotičke bakterije) (pospješuju probavu, sintetiziraju vitamine B i K, potiču aktivnost imunološkog sustava)

Uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi s agarom bakterijska kolonija – nakupina bakterija nastala diobom jedne stanice bakterijska kultura – više kolonija na jednoj hranjivoj podlozi mikrobiologija – grana biologije koja proučava mikroorganizme bakteriologija – disciplina unutar mikrobiologije koja proučava bakterije omorfološka i metabolička svojstva bakterija ouzgojna svojstva orast i razmnožavanje