MOTIVACIJA PRIRODNI DAR ILI MOTOR USPJEHA PRIPREMILA DR

MOTIVACIJA – PRIRODNI DAR ILI MOTOR USPJEHA? PRIPREMILA: DR. SC. SNJEŽANA MALIŠA

VEČERA U EMAUSU (1601) Nacionalna galeriji u Londonu

VEČERA U EMAUSU (1606) Pinacoteca di Brera u Milanu

U ČEMU JE RAZLIKA?

SUVREMENA ISTRAŽIVANJA U posljednjih četrdeset godina znanstvenici su proučavali motivaciju i bavili se ovim pitanjima: � Što pokreće učenike na učenje? � Koje izbore učenici čine? � Što učenici čine da ustraju kad se nađu u poteškoćama? � Kako se motivacija razvija? � Kako motivacija učenika utječe na učitelja i na ponašanje drugih učenika? � Kako školsko i razredno okruženje utječe na motivaciju?

UOBIČAJENO MIŠLJENJE Motivacija je: � prirodni dar � motor uspjeha. Posljedice: � „prirodni talent”: neki su rođeni s njim i uspješni su, a ostali su neuspješni i tu nema pomoći. � „motor”: kada je motor u pogonu, učenje se ostvaruje, kad se motor zaustavi, stane i učenje. Zaključno: motivacije ili „ima” ili „nema” i kao takva odgovorna je za uspjeh ili neuspjeh u učenika u školi.

ČINJENICE: Empirijska istraživanja pokazala su 3 pogreške u takvom razmišljanju: 1. motivacija se mijenja postepeno i dinamično: ne radi se o tome da je uključena ili isključena. 2. usmjerava kognitivne procese učenja prema tome je usko vezana uz način prezentiranja sadržaja i nastavu. 3. ciljevi učenja i ciljeve u životu učenika te njihova pripisivanje uspjehu ili neuspjehu u školi nisu odvojeni nego međuovisni.

UZROCI NEDOSTATKA MOTIVACIJE: društveni ili obiteljski kontekst: ne stimulira učenika na zalaganje i ne daje vrijednost kulturi i znanju, rastresenost i utjecaj masovnih medija. povijest učenja učenika: nesretna povijest zbog poteškoća u uspostavljanju dobrih odnosa s vršnjacima ili učiteljima. „unutrašnje” misli podržavane od učenika koje utječu na njegovo učenje i sliku sebe kao učenika.

DEFINICIJA MOTIVACIJE: Motivacija je proces kojim se potiče i podržavaju aktivnosti usmjerene prema cilju. ako je proces motivacija nije entitet poput boje kose ili visine osobe, nego zaključak interakcije između načina razmišljanja i unutrašnjih zaključaka učenika. Otkriva se po aktivnostima, izboru zadataka, upornosti u izvršavanju preuzetih zadataka i verbaliziranju osobe u odnosu na način rada i ponašanja na satu. ako je usmjerena aktivnost prema određenom cilju može se otkriti u odnosu na ono što se želi postići (motivacija) ili izbjeći (demotivacija)

MOTIVACIJA: kao poticana i podržavana aktivnost ima funkciju da: � aktivira kod osoba istraživanje i traženje rješenja � usmjerava odgoj i poučavanje, kao i radnu atmosferu, ne da se omesti drugim ciljevima u odnosu na zadani, i � kao potpora aktivnosti ohrabruju i opravdava zalaganje za prevladavanje prepreka i poteškoća. Važno je znati da se osobe: � mogu angažirati i zalagati ne samo zato jer žele biti uspješne. � ne zalažu zbog njihovih unutarnjih misli ili procesa određenih misli.

FOKUS MOTIVACIJSKOG DJELOVANJA Fokus na uspjehu: Teorija samoučinkovitosti: da li činimo samo ono u čemu smo uspješni? � Teorija pripisivanja: uvjereni smo da je uspjeh van naše kontrole i da ovisi o razredu ili atmosferi u školi, ravnatelju, Katehetskom uredu ili Ministarstvu. � Teorija uma: unutrašnja slika inteligencije koju posjedujemo � Fokus na zalaganju: Teorija interesa: da li je interes središte našeg djelovanja? � Teorija unutrašnje motivacije: potaknuti smo unutrašnjim zadovoljstvom i neovisno o vanjskim okolnostima i uvjetima života dajemo sve od sebe. � Fokus na očekivanju i vrijednosti: � Teorija samopouzdanja: bolje da ne radimo ništa jer iako nismo sigurni da ćemo uspjeti. Procjenjujemo svoje mogućnosti da uspijemo.

PREPOZNAVANJE MOTIVACIJE KOD UČENIKA Kada učenik kaže: „To što učimo me interesira, zato i učim” ili „Ne učim jer me ne zanima” 1. • Teorija interesa: interes središte motivacijskog djelovanja. „Sposoban sam učiniti ono što se od mene traži, stoga i činim” 2. • Teorija samoučinkovitosti: što više ima prilike da nešto dobro učini više ću se zalagati. „Moj uspjeh ili neuspjeh ovisi o …sposobnostima, trudu, teškoći ili sreći. . ” 3. • Teorija pripisivanja: uspjeh je van učeničke kontrole kad smatra da ovisi o sreći ili raspoloženju učitelja.

PREPOZNAVANJE MOTIVACIJE KOD UČENIKA „Uspješan sam, dakle puno vrijedim” ili „Nemam uspjeha, ništa ne vrijedim” 4. • Teorija samopouzdanja: bolje da ne radim ništa jer ako ne uspijem ionako nisam ništa radio. „Imam uspjeha, dakle pametan sam i inteligentan” ili „Neuspješan sam, dakle glup i nesposoban” 5. • Teorija uma: unutrašnja slika inteligencije. „Imam uspjeha jer mi se ova aktivnost jako sviđa” 6. • Teorija unutrašnje motivacije: gurnuti sam unutrašnjim zadovoljstvom.

TEORIJE SU PODIJELJENE U 4 KATEGORIJE Teorije usmjerene na očekivanje uspjeha: 1. • Teorija pripisivanja (Weiner) • Teorija uma (Dweck) • Teorija samoučinkovitosti (Bandura i Schunk) Teorije koje se fokusiraju na uzroke zalaganja 2. • Teorija interesa (Dewey) • Teorija unutrašnje motivacije (Deci, Ryan, Csikszentmihalyi) Teorije koje integriraju očekivanja i vrijednost 3. • Teorija očekivanja i vrijednosti (Feather i Pekrun) Teorije koje integriraju motivaciju i spoznaju 4. • Teorija samoreguliranog učenja

MOTIVACIJA U NASTAVI sastavni je dio uvodnog dijela nastavnog sata, ali je potrebna � pri obrađivanju i � kod ponavljanja gradiva. Motivacijske tehnike se mogu odnositi na nastavno gradivo ili za održavanje pozornosti učenika. Motivacijske tehnike: � ispunjaljke, križaljke, mreže, skrivalice, asocijacije, mentalne mape, kvizovi. � najčešće se koristi oluja ideja.

PRINCIPI ZA MOTIVIRANJE: uvesti motivaciju za učenje kao sastavni dio socijalizacije učenika i povezivati s realnim životom. sve interakcije u razredu usmjeriti na poticaj za učenje komunicirati i pripisivati očekivanja smanjiti tjeskobu kod učenika ističući više pomake, nego pogreške i negativnosti u razredu

PREDUVJETI: 1. 2. Učiniti sebe i razred atraktivnim za učenike. Pouzdano upravljati razredom i omogućiti socijalizaciju: � prihvaćati učenike kao osobe, � biti otvoreni za dijalog i zainteresirani za njihova pitanja i potrebe, � brinuti o njima kao osobama ali i za njihov napredak i rast, � komunicirati pozitivno i otvoreno, � favorizirati vrjednote i dati jasna pravila i granice.

3. Usmjeravati pažnju učenika na osobne i zajedničke ciljeve učenja: • poticati i usmjeravati na učenje, jasno definirati i dati važnost ishodima. • poučavati teme vrijedne da budu naučene jer pomažu učenicima da ih cijene i vrjednuju. • planirati i ponuditi aktivnosti i zadatke primjerene teškoće, zanimljivosti i važnosti za život. • pojačati zadatke koji imaju značaj za učenički svakodnevni život. • poučavati znanja za život.

STRATEGIJE ZA MOTIVIRANJE U RAZREDU Strategija – način ostvarenja cilja. Vrste strategija za motiviranje: 1. Strategije za oblikovanje očekivanja učenika 2. Strategije za uvođenje motivacije za učenje 3. Strategije za podržavanje napora u učenju kod učenika

STRATEGIJE ZA MOTIVIRANJE U RAZREDU 1. Strategije za oblikovanje očekivanja učenika: • budite entuzijasti • naglasite važno • budite svjedoci

STRATEGIJE ZA MOTIVIRANJE U RAZREDU 2. Strategija za uvođenje motivacije za učenje: • provocirajte znatiželju i razmišljanje, • potičite kognitivni konflikt, • apstraktni sadržaj učinite osobnim, konkretnim i familijarnim. • potičite interes ili cijenite zadatak, • pridobijte učenike da rade na svojoj motivaciji za učenje: što znam, što želim znati i što sam naučio.

STRATEGIJE ZA MOTIVIRANJE U RAZREDU 3. Strategija za podržavanje napora u učenju kod učenika: • postavite ciljeve i dajte unaprijed plan. • planirajte pitanja i aktivnosti koje pomažu učenicima da razviju i primjene nove ideje. • modelirajte razmišljanja i rješenja problema povezani uz sadržaj.

Učitelji bi morali na svakom satu: � održavati pozornost, � povećavati važnost predmeta, � graditi pouzdanje u sposobnosti učenika, � poticati zadovoljstvo kod učenika, � koristiti nastavne i motivacijske tehnike kojima se povećava zainteresiranost za sadržaj i ispunjavanje zadataka.

MODEL ZA PLANIRANJE MOTIVACIJSKOG DJELOVANJA U RAZREDU 1. 2. 3. 4. Interes: odnosi se na znatiželju učenika i kako je podržavati na adekvatan način. Važnost: odnosi se na relevantnost koju učenik pridaje sadržaju ili cilju koji se odnosi na nastavnu aktivnost. Očekivanje: percepcija vjerojatnosti uspjeha i osjećaj unutar kojeg je uspjeh pod kontrolom učenika. Zadovoljstvo: rezultat kombinacije vanjskih nagrada i unutrašnje motivacije ako su u skladu s očekivanjima učenika.

ZAKLJUČAK: Pogrešno je misliti o motivaciji kao nečem isključivo „prirodnom“ ili kao o tuđem „problemu”. Važno je biti svjesni našeg utjecaja na motivaciju/demotivaciju učenika i cijeli spektar mogućnosti da razvijamo strategije motiviranja. Motivirati ne znači zabavljati, ali niti da poučavanje i učenje ne može biti zabavno, ali je to vrsta zabave kao uspon na planinu. Potrebno je uložiti napor da se popne na vrh da bi se moglo uživati u pogledu.

MOTIVACIJSKI UPITNIK ZA UČENIKE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. U svoje slobodno vrijeme volim… Kada bih imao/imala 20 kn, kupio/kupila bih… Ono što, vezano uz školu, najviše volim je… Ono što, vezano uz školu, stvarno ne volim je… Kada moj učitelj obraća pozornost na mene… Kada moji kolege iz razreda obraćaju pozornost na mene… Kada sam frustriran, nervozan, sviđa mi se kada učitelj… Nagrade koje bih volio zaslužiti su…

MOTIVACIJSKI UPITNIK ZA UČENIKE 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Moj omiljeni predmet je… Predmet koji najmanje volim je… Volio/voljela bih kada bi moji učitelji znali… Kada završim posao, zadatak volim… Kad moji učitelji zovu moje roditelje… Kada ne želim nešto napraviti u razredu, na satu, ja… Možeš primijetiti da mi je nešto preteško, prenaporno jer… Nagrade koje bih volio zaslužiti su…

KOCKA