Mostovi Openito Most je graevina napravljena radi prelaenja

Mostovi

Općenito Ø Most je građevina napravljena radi prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka. Svrha mosta je omogućiti prolaz ljudima i vozilima. Prvi mostovi bili su drveni i kameni, a sada su građeni od različitih materijala, kao što su čelik, željezo, beton, armirani beton, prednapregnuti beton.

Ø Gradnja mostova tekla je stoljećima svojim polaganim razvojem, pretežito na osnovi iskustva s već izvedenih objekata. U početku, zadaci graditeljstva bili su ograničeni na pješačke prijelaze i manje mostove.

Golden Gate Ø Most Golden Gate (eng. Golden Gate Bridge) jedan je od najprepoznatljivijih simbola San Francisca i Sjedinjenih Američkih Država. Divljenje i skepticizam bile su reakcije na projekt koji je 1918. godine započeo mladi inženjer Joseph B. Strauss: veličanstveni viseći most koji treba zamijeniti trajekte koji su povezivali San Francisco s gradovima okruga Marin, preko ulaza u zaljev.

Ø Most je izgrađen 1937. godine. Ukupna duljina mosta (uključujući prilaze) je 2737 m ili 1, 7 milja. Udaljenost između dva tornja (glavni luk) je 1. 280 metara (4. 200 stopa), dok je visina od vode 67 metara (220 stopa).

Vrste mostova Viseći mostovi Ø Viseći mostovi sastoje se od ceste obješene na nekoliko dugačkih željeznih kablova pričvršćenih na visoke tornjeve.

Ø Prvi takvi mostovi izrađivani su od užadi ili povijuša prekrivenim bambusovim štapovima. Visećim se mostovima mogu premostiti najveće udaljenosti jer su prilično lagani.

Lučni mostovi Ø imaju luk koji, preko niza uspravnih stupova, drži cestu te se proteže od jednog do drugog kraja obale. Takvi su mostovi najsnažniji upravo zbog luka koji predstavlja jednu iznimno čvrstu konstrukciju.

Konzolni mostovi Ø sastoje se od nekoliko konzola (uglavnom dvije) koje su učvršćene za betonske oslonce u rijeci, ali samo na jednome mjestu. Tako most, budući da su konzole u obliku romba, ima oslonaca onoliko koliko ima konzola, izuzev dvije obale. Otuda i naziv konzola, što znači pričvršćen na jednom kraju, slobodno obješen. Čest je i kratki središnji luk na mjestu gdje se dvije konzole mosta dodiruju.

Konzolni most

Ovješeni most Ø se također sastoji od tornjeva i na njih pričvršćenih kablova, samo što kablovi odozgo pridržavaju gotovo cijeli most. Kabela je manje i stupovi su niži kod ove vrste mosta. Ovakvi su mostovi u pitanju kada je potreban velik raspon između dvaju tornjeva.

Pomični most Ø može se pomicati kako bi propustio neko plovilo. Najčešći su dvodijelni pomični mostovi, čija se dva kraka, svaki sa suprotne strane, podižu. Postoje i mnoge druge vrste pomičnih mostova, kao npr. oni koji se pomiču rotiranjem, koji se uranjaju u vodu, koji se uvlače, itd.

Gredni most Ø čine više usporednih stupova u rijeci (ili na kopnu) koji podupiru most s cestom.

Vrste mostova prema namjeni Ø pješački most Ø cestovni most Ø željeznički most (uključujući i tramvajski most) Ø kombinirani most (moguća dvije ili više gornjih kombinacija)

Največi i najduži kineski mostovi

Napravili: Ivan Skoko i Matej Obrovac 2. b