MOSKVA SRCE RUSIJE PRVI SPOMEN MOSKVE Moskva se

MOSKVA – SRCE RUSIJE

PRVI SPOMEN MOSKVE - - - Moskva se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1147. , kad veliki kijevski i moskovski knez Jurij Dolgoruki (na slici!), sin Vladimira II. Monomaha, poziva u posjet svoga rođaka, kneza Svjatoslava: "Приходи ко мне, брате, в Москов" taj susret dvojice knezova smatra se datumom osnivanja Moskve prvo moskovsko utvrđenje izgrađeno je 1156. , na Borovickom brijegu; ono je bilo ograđeno drvenim zidinama

SMJEŠTAJ MOSKVE - Moskva je imala vrlo dobro odabranu poziciju: osnovana je na obali rijeke Moskve, koja grad dijeli na dva dijela, na križanju raznih vodenih putova koji povezuju preko rijeka Volge, Dona, Dnjepra i Dvine taj dio Rusije s udaljenim krajevima zemlje, ali i s morima na sjeveru, zapadu, jugu i jugoistoku zemlje - osim dobroga strateškoga smještaja, pozicija smještaja grada je imala i ekonomskog smisla: tu su se križali mnogi važni trgovački putevi od sjevera prema jugu, tj. od Baltika preko Volge prema Kaspijskom jezeru, a onda još dalje, prema tadašnjoj Perziji i Arabiji

MOSKVA U VRIJEME DMITRIJA DONSKOG - - krajem 14. st. Moskva se našla na čelu borbe ruskih kneževina protiv tatarsko-mongolskih osvajača tadašnji veliki moskovski knez, Dmitrij Ivanovič Donski, porazio je protivnike 1380. na Kulikovom polju tom pobjedom je ugled Moskve među ruskim zemljama porastao, tako da su se oko nje počele okupljati ruske zemlje s gradovima Vladimir, Suzdalj, Tver, Rjazanj, Jaroslavlj, Veliki Novgorod, itd. time je započeo proces formiranja centralizirane zemlje, koju su stranci u to vrijeme nazivali Moskovijom, a stanovnike Moskovitima na slici: Sergije Radonješki blagoslivlje Dmitrija Donskog prije Kulikovske bitke

MOSKVA – „TREĆI RIM” - Moskva je nakon pada Carigrada u osmanlijske ruke preuzela ulogu središta pravoslavnog svijeta, „trećeg Rima” - postoji legenda da je, kao i Rim, osnovana na sedam brežuljaka: Borovicki brijeg (Боровицкий холм) (najveći od njih, na njemu su izgrađeni Kremlj i Kitaj-grad), Crveni brijeg (Красный холм), „Tri gore” ("Три горы"), Vvedenske gore (Введенские горы), Vrapčeve gore (Воробьёвы горы), Poklonska gora (Поклонная гора) i Sokolska gora (Соколиная гора)

RAST I RAZVOJ MOSKVE - Moskva je grad koji se gradio stoljećima - u početku, bila je omeđena Kremljovskim zidinama, unutar kojih su se nalazile kneževske zgrade i druge građevine od državnog značaja, crkve i druge, stambene građevine - od 15. st. je Kremlj postao rezidencijom ruskih vladara - početkom 16. st. predstavljao je snažno utvrđenje s visokim kamenim zidinama i kulama u centru grada, o kojem se govorilo daleko van ruskih granica - grad se potom širio van granica Kremlja: izgrađen je Kitaj-grad (Китайгород), gdje su izgrađene razne institucije (Monetni dvor, Tiskarski dvor, Veleposlanički dvor, Zemaljski dvor - Монетный двор, Печатный двор, Посольский двор и Земский двор), carina, manastiri, itd. - taj dio grada su naselili boljari, bogati trgovci i svećenstvo - potom je izgrađen Bijeli grad (Белый город), a potom i Zemljani grad (Земляной город); taj posljednji nalazio se s druge obale rijeke Moskve

OSOBITOSTI MOSKVE - - iako se Moskvu može smatrati tipičnim ruskim gradom u smislu svoje izgradnje, tradicije i običaja, postoje i specifične moskovske osobitosti, koje gradu daju poseban ugođaj „zlatoglava Moskva” ("златоглавая Москва") i „četrdesetina” ("сороков"), tj. doslovno, 1 600, odnosilo se na brojnost crkvi i njihovih pozlaćenih kupola koje su do Revolucije 1917. krasile Moskvu još je nazivana „prijestolnim gradom” ("первопрестольная"), jer su se u njoj krunili od 14. st. na dalje svi ruski vladari, čak i u vrijeme kad je St. Peterburg bio glavni grad na slici: Uspjenska saborna crkva

MOSKVA 18. I 1. POL. 19. ST. - moskovsko plemstvo je u 2. pol. 18. st. značajno ojačalo, politički i ekonomski, a to se počelo ogledati i u velikom broju novoizgrađenih kamenih zdanja - napoleonska okupacija 1812. i šestodnevni požar koji je poharao grad u to vrijeme, znatno su uništili grad: tisuće drvenih zdanja je do temelja izgorjelo - poslije oslobođenja, Moskva se iz ruševina i pepela ubrzanim tempom počela obnavljati, ali i dalje graditi i širiti - ustanovljena je poznata radijalno-kružna shema gradskih ulica, koja i danas karakterizira Moskvu

MOSKVA U 2. POL. 19. ST. - u 2. pol. 19. st. došlo je do ukidanja kmetstva u Rusiji; zemlja je krenula prema velikoj industrijalizaciji, granice grada su se dalje širile - izgrađivale su se tvornice, zavodi, skladišta, burze, tržnice, . . . - prema kraju stoljeća bilo je sve više ureda, kompanija, banaka, trgovina, restorana, . . . – stara dvorjanska Moskva se sve više pretvarala u trgovačku

MOSKVA U 20. ST. - u 20. st. su se gradska predgrađa naglo počela razvijati, krenula je masovna izgradnja pretežito stambenih objekata - izgrađene su cijele nove stambene četvrti - postepeno su „stambene četvrti” ("спальные районы") zamijenili nekadašnju siluetu „zlatoglave Moskve”

STRANCI U STAROJ MOSKVI - političke i kulturne veze Rusije s drugim zemljama odrazile su se i u naseljavanju stranaca u Rusiji, tako i u Moskvi, o čemu svjedoče i danas nazivi ulica, trgova i drugih znamenitosti - među prvim strancima u Moskvi bili su Grci; većinom obrtnici i trgovci, ali i arhitekti, umjetnici i prevoditelji, koji su sudjelovali u izgradnji i ukrašavanju ruskih sabornih crkvi i palača, te u prijevodu crkvenih knjiga s grčkoga na ruski jezik

Narodi Istoka - rano su se u Moskvi pojavili i Tatari i drugi istočni narodi, koje su zvali jednim imenom basurmanima (басурманы), što je iskrivljeno od „muslimani” - južno i jugozapadno od Kremlja postoje nazivi ulica i drugih objekata koji asociraju na njih: Балчуг, Татарская улица, Татарский переулок, Татарская слобода, Ордынка, itd.

Narodi Zapada - poslije pripajanja zapadnih ruskih gradova Novgoroda i Smolenska Moskovskoj kneževini, počeli su se u Rusiji pojavljivati i stranci iz Europe, naročito od 16. do 18. st. - 1578. , povijesni izvori spominju Nemecku slobodu (Немецкая слобода); u tom dijelu grada nisu živjeli samo Nijemci, nego i drugi zapadni stranci: Nizozemci, Englezi, Poljaci i drugi, koji nisu znali (dobro) govoriti ruskim jezikom - o Ukrajincima u Moskvi svjedoče nazivi ulica: Маросейка, Верхняя и Нижняя Хохловка, Хохловский переулок, itd.

Armenci i Gruzijci u Moskvi - već u 15. st. postojala je u Moskvi brojna armenska kolonija - nazivi koji asociraju na Armene: Лазаревский институт восточных языков, Армянский переулок, itd. - početkom 18. st. u Moskvi se naselio jedan veći broj Gruzijaca, koje je predvodio njihov vladar, Vahtang Levanovič, sa svojom obitelji, svitom i slugama; on je te zemlje dobio na dar i odlučio ih naseliti - formirana je Gruzinska sloboda (Грузинская слобода), a još i naziv Gruzinska ulica (Грузинская улица) i drugi nazivi danas asociraju na njih