More Od ega je more More ine vodene

Od čega je more? ØMore čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih

O moru Gibanja mora su: Ø Valovi Ø Morske mijene (plima i oseka) Ø

Oceani ØNajveća mora nazivamo „oceani“, postoje samo tri oceana na Zemlji, to su: ØTihi

. . . ØMore je danas važan prometni put, jer je prijevoz brodovima najjeftiniji

Zagađivanje mora ØIako se more čini nepregledno, čovjek ga ugrožava svojom aktivnošću. More najviše

Što su morski prolazi? ØTo su suženja mora između dvaju istaknutih dijelova kopna, vrlo

Jadransko more • Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje • • • odvaja

Detalji ØIzradili: Dino Potočar 5. c Zvonimir Husnjak 5. c ØPredmet: Geografija ØUčiteljica: Nevenka

Slides: 13

Download presentation

Od čega je more? ØMore čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.

O moru Gibanja mora su: Ø Valovi Ø Morske mijene (plima i oseka) Ø Morska struja Najvažnije svojstvo mora je slanost, a ostala svojstva su: Ø Temperatura Ø Prozirnost Ø Boja

Oceani ØNajveća mora nazivamo „oceani“, postoje samo tri oceana na Zemlji, to su: ØTihi ocean ØAtlanski ocean ØIndijski ocean

. . . ØMore je danas važan prometni put, jer je prijevoz brodovima najjeftiniji ØTakođer je i izvor kisika, zbog toga ga se često naziva “plućima zemlje”! ØVažno je još kao i izvor hrane, zato što se ribe, lignje, rakovi i školjke vrlo dobro prodavaju, i jako su ukusna hrana!

ØMala obala na Čileu

Zagađivanje mora ØIako se more čini nepregledno, čovjek ga ugrožava svojom aktivnošću. More najviše zagađujemo kada dolazi do izlijevanja nafte i kada izbacimo zagađene vode iz tvornica ili iz kanalizacije. ØTuristi koji dolaze vidjeti more i diviti mu se, ostavljaju za sobom otpad.

Što su morski prolazi? ØTo su suženja mora između dvaju istaknutih dijelova kopna, vrlo su važni za promet. Mogu biti prirodni (Gibraltar, Bospor) ili umjetni (Sueski i Panamski kanal). ØUmjetne prolaze nazivamo kanalima, jer ih je čovjek iskopao, da bi skratio put između dvaju mora.

ØEvo jedan umjetni kanal

ØOvdje se malo vide reljefni oblici

Jadransko more • Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje • • • odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka, te Apeninskog gorja od Dinarskog gorja. Površina mu iznosi 138 595 km 2, duljina 738 km, prosječna širina 159, 3 km, prosječna dubina 173 m. Ime Jadranskog mora postoji još od antičkih vremena. Na latinskom je glasilo Mare Hadriaticum. Ime vjerovatno potječe od grada Adrije ili Hadrije, što je bio naziv samo za sjeverni dio zaljev. Poslije je počelo označavati cijeli zaljev. Balkanski slaveni su prvotno zaljev nazivali Sinje more.

Detalji ØIzradili: Dino Potočar 5. c Zvonimir Husnjak 5. c ØPredmet: Geografija ØUčiteljica: Nevenka Ivković

KRAJ