MONETARNI AGREGATI 1 Razliite definicije novca Promene koliine

  • Slides: 22
Download presentation
MONETARNI AGREGATI 1

MONETARNI AGREGATI 1

Različite definicije novca • Promene količine novca stopa inflacije, kamatna stopa, zaposlenost, nacionalni dohodak,

Različite definicije novca • Promene količine novca stopa inflacije, kamatna stopa, zaposlenost, nacionalni dohodak, devizni kurs CB utičući na količinu novca u opticaju ostvaruje ciljeve: stabilnost cena, finansijska stabilnost, viša stopa rasta, zaposlenost, ravnoteža u međunarodnim plaćanjima • Uspešna monetarna politika CB ispravno definiše i meri novac i kontroliše stopu njegovog rasta 2

Mere ponude novca (definisanje novca) 1. FUNKCIONALNI (TEORIJSKI) PRISTUP § Bitne su funkcije koje

Mere ponude novca (definisanje novca) 1. FUNKCIONALNI (TEORIJSKI) PRISTUP § Bitne su funkcije koje novac obavlja u privredi Transakcijski pristup merenju novca - Naglašava f-ju novca kao sredstva razmene - Suština novca- prihvaćen kao platežno sredstvo za robu i usluge - Mera novca- sredstva koja služe kao sredstva razmene- kovanice, papirni novac i tekući računi (čekovi, kartice) - Ponuda novca se direktno povezuje sa agregatnom potrošnjom i indikator je ekonomskih performansi - Ova sredstva ne donose kamatu ili je ona jako niska Pristup likvidnosti - Osnovno svojstvo novca- likvidnost, najlikvidnija imovina - Naglašava ulogu novca kao sredstva očuvanja vrednosti -Na odluke o potrošnji utiče i druga likvidna aktiva -Novac su i bliski supstituti sredstvima plaćanja - Pokazatelj raspoložive kupovne snage 3

2. EMPIRIJSKI PRISTUP § Pitanje definicije novca je pitanje njegove praktične upotrebe od strane

2. EMPIRIJSKI PRISTUP § Pitanje definicije novca je pitanje njegove praktične upotrebe od strane CB § Grupa finansijskih instrumenata koje karakteriše stabilna i predvidiva veza sa osnovnim makroekonomskim varijablama § Stabilna i predvidiva brzina opticaja novca § Tako definisana količina novca mora da bude upotrebljiva kao instrument MP 3. OPERATIVNI PRISTUP § Bitni faktori: dostupnost podataka, frekvencija i rokovi kada su podaci dostupni, u kojoj meri agregat odgovara cilju § Funkcionalni pristup identifikuje finansijske intrumente sličnih karakteristika, tako postavljeni agregati se onda empirijski verifikuju 4

§ Kriterijumi u praksi § Dati finansijski instrumenti treba da poseduju određene karakteristike novca

§ Kriterijumi u praksi § Dati finansijski instrumenti treba da poseduju određene karakteristike novca (L, prenosivost, pogodni za korišćenje kao transakcioni novac, da odražavaju potencijal tražnje) § Stabilna i predvidiva veza sa promenama nominalnog dohotka i cena (pogodni kao instrument MP, target i indikator kursa i efekata MP u srednjem i dugom roku i mogućih ekonomskih kretanja) § Stabilna tražnja za tako definisanim novcem, brzina opticaja tog novca je stabilna funkcija kamatne stope 5

Skup finansijskih instrumenata istog stepena likvidnosti Osnova za definisanje monetarnih agregata- konsolidovani bilans monetarnih

Skup finansijskih instrumenata istog stepena likvidnosti Osnova za definisanje monetarnih agregata- konsolidovani bilans monetarnih finansijskih institucija MFI- institucije čije su obaveze monetarne prirode- centralna banka, kreditne i druge finansijske institucije, npr MMMFs I M 0 Primarni novac (Monetarna baza- B) 1. Gotovina u opticaju 2. Rezerve kreditnih institucija kod centralne banke II M 1 Novčana masa (Definicija novca u užem smislu) Transakcijski pristup 1. Gotov novac u opticaju 2. Depoziti po viđenju na transakcijskim računima Novac kao deo imovine III M 2 1. M 1 2. Štedni depoziti IV M 3 1. M 2 2. Oročeni depoziti 6

 Monetary aggregates containing components Currenc Demand Savings. D M 1 y Dep. M

Monetary aggregates containing components Currenc Demand Savings. D M 1 y Dep. M 2 ep. Time Dep. M 3 MMMFs EMU U. S. x x M 1 Australia Canada Iceland Japan Korea x x x M 1 M 1, M 1+ M 1 Mexico x M 1 x M 2 x BM x M 2+, M 2++ Only M 3 x M 3 4 x L L M 2, M 3 5 x LF M 2, LF M 1, M 2, M 3, & x M 2, M 3 M 4 x New Zealand Norway x x M 1 M 1 x x M 2 M 3 M 2 x M 2 M 3 M 1, M 2 Switzerland x M 1 x M 2 M 3 x Turkey China x M M 1 M x QM M 2 QM x 6 M 2 YR, M 3 YR M 2 Y, M 3 Y India x M 1 x L 1 NM 2 or L 1 x 8 NM 3 or L 2 Li MS x MS M 1 x M 3 M 2 M 3 Only M 4 x Philippines Thailand x x M 2 M 3 x M 2, M 2+ x M 2 M 3 x M 25 M 3 M 2 x x M 3 M 2 Debt Securi Foreign RPs -ties Curren-cy Dep. M 4 BM M 3 M 1, M 2, & M 3 7 x L

Monetarni agregati ECB I M 1 (Uža definicija novca) 1. Gotovina u opticaju 2.

Monetarni agregati ECB I M 1 (Uža definicija novca) 1. Gotovina u opticaju 2. Depoziti po viđenju II M 2 (Međudefinicija novca) 1. M 1 2. Kratkoročni štedni depoziti (depoziti koji se mogu povući uz najavu sa rokom do 3 meseca) 3. Kratkoročni oročeni depoziti (depoziti sa rokom dospeća do 2 godine) III M 3 (Šira definicija novca) 1. M 2 2. Investicione jedinice fondova novčanog tržišta (MMMFs) 3. REPO aranžmani 4. Dužničke HOV sa rokom dospeća do 2 godine 8

Monetarni agregati FED-a I M 1 1. Gotov novac 2. Transakcijski depoziti 2. 1.

Monetarni agregati FED-a I M 1 1. Gotov novac 2. Transakcijski depoziti 2. 1. Depoziti po viđenju (kod komercijalnih banaka i u štedionicama) 2. 2. Drugi depoziti po viđenju (NOW, ATS, CUSD) 3. Putnički čekovi II M 2 1. M 1 2. Štedni depoziti i depozitni računi tržišta novca 3. Mali oročeni depoziti (manji od 100. 000$) 4. Investicione jedinice fondova novčanog tržišta (retail MMMFs, inicijalna investicija ispod 50. 000$) III MMMFs u posedu institucija IVMZM Money with zero maturity M 2 - Mali oročeni depoziti+MMMFs u posedu institucija 9

Monetarni agregati NBS Statistički bilans NBS, decembar 2014 Ukupan primarni novac (po široj definiciji)

Monetarni agregati NBS Statistički bilans NBS, decembar 2014 Ukupan primarni novac (po široj definiciji) 1. Dinarski primarni novac (po užoj definiciji) 611. 137 319. 694 1. 1. Gotov novac u opticaju 114. 843 1. 2. Bankarske dinarske rezerve (rezerve na računu, gotovina u blagajni) 142. 300 1. 3. Ostali dinarski depoziti (drugih sektora, ako postoje u bilansu NBS- lokalnih organa vlasti) 33. 089 2. Devizni depoziti banaka 291. 443 10

Monetarni agregati NBS I M 1 Novac kao instrument plaćanja 1. Gotov novac u

Monetarni agregati NBS I M 1 Novac kao instrument plaćanja 1. Gotov novac u opticaju 2. Depozitni novac (žiro, tekući i drugi računi u pasivi banaka, sredstva na računima lokalne samouprave- računi sa kojih se mogu vršiti plaćanja bez ograničenja) II M 2 1. M 1 2. Ostali kratkoročni i dugoročni dinarski depoziti III M 3 1. M 2 2. Kratkoročni i dugoročni devizni depoziti (bez stare devizne štednje) 11

OPTIMALNA NOVČANA MASA -Osnovni zadatak monetarno-kreditne politike Količina novca u prometu koja je potrebna

OPTIMALNA NOVČANA MASA -Osnovni zadatak monetarno-kreditne politike Količina novca u prometu koja je potrebna za nesmetano odvijanje procesa proširene reprodukcije uz održanje stabilnosti cena i tržišta M x V = T M x V = T T- platežno sposobna tražnja (obim novčanih transakcija) -Merilo normalnog kretanja novčane mase- godišnji rast društvenog proizvoda -Optimalna zona novčane mase -Faktori: privredna aktivnost ponuda i tražnja novca, promena sklonosti potrošnji, S, I promena oblika novca promena orjentacije monetarne, budžetske, politike deviznog kursa 12

STRUKTURA NOVČANE MASE PREMA OBLICIMA SREDSTAVA gotov i depozitni novac - struktura tražnje -kontrola

STRUKTURA NOVČANE MASE PREMA OBLICIMA SREDSTAVA gotov i depozitni novac - struktura tražnje -kontrola novčanih tokova -efikasnost stabilizacione monetarne politike -multiplikacija -sektorska struktura Novčana masa M 1 31. 5% Gotov novac u opticaju Depoziti po viđenju 68. 5% 13

SEKTORSKA STRUKTURA PO NAMENI TRAŽNJE SREDSTAVA - snabdevenost novcem privrede i sektora -za ličnu

SEKTORSKA STRUKTURA PO NAMENI TRAŽNJE SREDSTAVA - snabdevenost novcem privrede i sektora -za ličnu i opštu potrošnju (gotovina) nadgradnje -likvidnost reprodukcije -adekvatnost strukturne monetarne politike -tekuća plaćanja (račun) -investicije (oročena sredstva) -Faktori: -raspodela dohotka, zahvatanje za vanprivredu -odnos akumulacije i investicija -zahvatanje kroz otplate i kamate -razvijenost finansijskog tržišta 14

BRZINA OPTICAJA NOVCA - Određuje efekat novčane mase u privredi Fišerova formula: MV=PQ Broj

BRZINA OPTICAJA NOVCA - Određuje efekat novčane mase u privredi Fišerova formula: MV=PQ Broj transakcija koji novčana jedinica izvrši u određenom vremenskom intervalu N - R - N BON tezaurisanih sredstava =0 -Koeficijenti: Vt=DPt/M DPt – društveni proizvod po tekućim Vd=Yt/M Yt – nacionalni dohodak cenama 365/V=vreme obrta novca 365/VM 1=140 365/VM 3=664 BDPIII, 2013= 933. 495*106 RSD M 1 III, 2013=358. 498*106 RSD M 3 III, 2013=1. 705. 778 VM 1=2, 6 VM 3=0, 55 1/V=coef. likvidnosti reprodukcionog procesa ili stopa monetarizacije privrede, koristi se kao indikator snabdevenosti privrede novcem - marginalna i prosečna 1/VM 1=M/DPt=0, 385 16

01 1 -0 01 01 1 -0 13 20 10 20 -0 01 1

01 1 -0 01 01 1 -0 13 20 10 20 -0 01 1 - -0 01 01 1 - -0 1 - 01 1 - -0 04 07 20 20 01 20 98 19 95 19 -0 01 01 1 - -0 1 - 01 01 1 - -0 -0 92 19 89 19 86 19 83 19 80 19 -0 01 1 - 1 - -0 77 19 74 19 -0 01 01 1 - -0 12. 0 71 19 68 19 65 19 62 19 59 19 NBS, Brzina opticaja novca, M 1 i M 3 FED, Velocity of M 1 Money Stock 10. 0 8. 0 6. 0 4. 0 2. 0 0. 0 17

BON po sektorima zavisi od karakteristika proizvodnog ciklusa, cikličnosti potrošnje, politike likvidnosti, potrošnje, dohotka,

BON po sektorima zavisi od karakteristika proizvodnog ciklusa, cikličnosti potrošnje, politike likvidnosti, potrošnje, dohotka, investicija, osetljivosti na mere ekonomske politike, konjukturu -Faktori: centralizacija novčanih sredstava nivo razvoja sistema platnog prometa, način plaćanja sektorska prelivanja psihološki faktori inflacija politička stabilnost sigurnost priliva orjentacija monetarne politike, faza privrednog ciklusa promena bankarskih kredita (investicioni, kratkoročni) 18

2, 000 Monetarni agregati, Srbija 1, 800, 000 1, 600, 000 U mld RSD

2, 000 Monetarni agregati, Srbija 1, 800, 000 1, 600, 000 U mld RSD 1, 400, 000 1, 200, 000 M 1 1, 000 M 2 800, 000 M 3 600, 000 400, 000 200, 000 0 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014 Valutna 5. 9% struktura depozita 26. 7% RSD EUR Ostale valute 67. 4% 19

3% Ročna struktura dinarske štednje 6% 38% Do 3 meseca od 3 -6 meseci

3% Ročna struktura dinarske štednje 6% 38% Do 3 meseca od 3 -6 meseci od 6 -12 meseci od 1 -2 godine preko 2 godine 44% 9% Ročna struktura devizne štednje 12. 60% 30. 10% 7. 10% Do 3 meseca od 3 -6 meseci od 6 -12 meseci od 1 -2 godine preko 2 godine 4. 10% 46. 10% 20

ja bi ija on a sk Potrošački zajmovi u stranoj valuti Sr ed ak

ja bi ija on a sk Potrošački zajmovi u stranoj valuti Sr ed ak M at rv H H BI ja an i ija rs ka un A lb m Ru a ač ka ga Bu ov Sl jsk sk a ar a 700 Po l ađ M šk Če U evrima 800 ja bi Sr a ija ed on ak M sk H rv at BI H ni ja lb a A ija un m Ru a ka ga rs Bu a sk ljs k Po ađ ar M % od ukupnog broja ispitanika koji imaju potrošački ili stambeni kredit 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Krediti za kupovinu stana u stranoj valuti Evro efektiva po glavi stanovnika 600 500 400 300 200 100 0 21

Uzroci evroizacije • • • Makroekonomska nestabilnost – Visoka i volatilna inflacija smanjila je

Uzroci evroizacije • • • Makroekonomska nestabilnost – Visoka i volatilna inflacija smanjila je poverenje u dinar i obeshrabrilo dinarsku štednju Lak pristup stranim izvorima finansiranja po povoljnim uslovima NBS nije ograničavala intermedijaciju u stranoj valuti Stara devizna štednja vraćena, stara dinarska je izgubljena Osigurani su podjednako svi depoziti- i devizni Zaduživanje države u stranoj valuti Posledice evroizacije • Dominantni kanal transmisije MP je kanal DK, delovanje kamatnog kanala je slabo • Značaj Euribora je veći nego referentne stope NBS • DK se ne može koristiti kao automatski stabilizator 22