Monetarna ekonomija Prof dr Nezir Huseinspahi Fakultet za

Monetarna ekonomija Prof. dr. Nezir Huseinspahić Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomija Univerzitata u Travniku

Agenda 1. Teorijske osnove monetarno kreditne politike. 2. Novčani opticaj i novčani agregati. 3. Problematika likvidnosti. 4. Monetarna politika, inflacija i monetarna teorija. 5. Instrumenti monetarno – kreditne regulacije. 6. Pitanja monetarno – kreditnog sistema u Bi. H. 7. Centralna banka Bi. H. 8. Novac u međunarodnim plaćanjima. 9. Pitanje privrdne stabilnosti i inflacije. 10. Multiplikacija depozita i novčana masa. 11. Determinante novčane mase.

Pojam monetarne ekonomije n n n Monetarna ekonomija je grana ekonomije koja proučava međuodnose finansijskih i realnih ekonomskih veličina. Finansijske veličine se sastoje od monetarnih i nemonetarnih. Monetarne se primarno ogledaju u količini novca, a nemonetarne u vrijednosnim papirima, uključujući njihove cijene (nap. kamatne stope), Realne ekonomske veličine se manifestuju fizičkim obimom roba i usluga, uključujući njihovu proizvodnju, raspodjelu i potrošnju.

Pojam monetarne ekonomije n Monetarna ekonomija u centar svoje pažnje stavlja sve oblike novca, kako primarni novac (efektivni novac), tako i depozitni novac u funkciji novčanog surogata.

Funkcije novca n n n moneta – novac složena priroda novca historijski razvoj značaja novca razvoj novčanih sistema i karakteristike savremenog novčanog sistema funkcije novca l Sredstvo razmjene l Sredstvo očuvanja vrijednosti l Obračunska jedinica - mjera vrijednosti l Sredstvo odgođenog plaćanja

Monetarni agregati definišemo kao skup finansijskih instrumenata (oblika) istog stepena likvidnosti. n Širina skale likvidnosti od najnižeg do najvišeg stepena likvidnosti zavisi od stepena privredne razvijenosti kao i konkretnih institucionalnih prilika. n

Podjela monetarnih agregata prema MMF-u. primarni novac Mo n novčana masa u užem smislu M 1 n Novac kao dio (novčane) imovine M 2, M 3, M 4, . . n Mo – monetarna baza – monetary base – (B) ili kao novac velike snage (H) i rezervni novac (R). n

Definicij primarnog novca Primarni novac Mo se definiše kao suma gotovog novca (G) u opticaju i ukupnih rezervi banaka kod centralne banke (R), n Matematički izraz: Mo = G + R; n Definisanje primarnog novca putem dvije metode: 1. Metod upotrebe monetarne baze; 2. Metod “kreiranja”monetarne baze; n

Metod upotrebe monetarne baze n Primarni novac = suma gotovog novca u opticaju + ukupni depoziti poslovnih banaka kod centralne banke rezerve likvidnosti, obavezne i druge rezerve i sl.

Metod “kreiranja”monetarne baze Primarni novac = ukupna aktiva centralne banke – iznos deviznih transakcija sa inostranstvom iz pasive bilanse (devizne obaveze prema inostranstvu), za iznos depozita nefinansijskih komitenata CB i za iznos ostalih obaveza CB iz pasive njezine bilanse. n Primarni novac je manji od iznosa aktive CB; n

Monetarni multiplikator (m) n n Monetarni multiplikator (m) pokazuje odnos novčane mase u užem smislu (M 1) i primarnog novca – monetarne baze (Mo), što se može izraziti kao: m = M 1 / Mo Dakle, novčana masa u užem smislu jednaka je proizvodu primarnog novca i monetarnog multiplikatora, ili matematički: M 1 = Mo x m;

Novčana masa u užem smislu n n n Novčana masa, u užem smislu, obuhvata sve one instrumente koji služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u zemlji, a kreiralr su ga, ili centralne banke ili druge monerane institucije (poslovne – depozitne banke); Novčana masa u užem smislu: M 1 = G + D Gdje je: D – depozit po viđenju na transakcijskim računima G- gotov novac u opticaju;

Teorijske postavke novčane mase Tradicionalna koncepcija, ili “Srdstva razmijene” n Koncepcija Milton Friedmana-a, n Koncepcija J. Gurley i E. Shaw, n Koncepcija sadržana u Radcliffeovu izvještaju o likvidnosti, n

Prikaz osnovnih teoriskih definicaja novca

Struktura monetarnih agregata u Bosni i Hercegovini

Optimalna novčana masa najpovoljnije stanje, teorijski gledano, bilo bi ono kod kojeg bi se stvarna i optimalna novčana masa poklapale u svom sukcesivnom vremenu; n ali samo postajanje optimalne novčane mase implicitno pkazuje mogućnosti da se stvarna novčana masa ne mora podudarati sa optimalnom; n

Odnosima stvarne i optimalne novčane mase n n n Stvarna novčana masa je izjednačena s optimalnom novčanom masom ako je NM = NMo Stvarna novčana masa je veća od optimalne novčane mase ako je NM > NMo Stvarna novčana je manja od optimalne novčane mase ako je NM < NMo

Optimalna novčana masa n Jedan od osnovnih zadataka monetarne politike je da obezbedi optimalnu novčanu masu koja se definiše kao ona količina novca koja je potrebna za normalno odvijanje procesa društvene reprodukcije uz održanje stabilnosti cena i tržišta. Izračunava se kao:

Mjerilo kretanja novčane mase n n n Kao mjerilo kretanja novčane mase koristi se stopa rasta GDP-a. Ako su stopa rasta GDP-a i stopa rasta novčane mase jednake, monetarna politika djeluje stabilizaciono. Ako je stopa rasta novčane mase veća od stope rasta GDP-a monetarna politika djeluje ekspanzivno a u suprotnom slučaju djeluje restriktivno.

Matematička formulacija suma robnih cena – suma svih transakcija koje je potrebno da obave subjekti proizvodnje, raspodele, razmene i potrošnje suma dospelih plaćanja suma transakcija realizovanih u vidu kompenzacija suma transakcija realizovanih putem kredita

Optimalna novčana masa n 1. 2. 3. 4. Optimalna novčana masa se ne definiše kao kontretan iznos, već prije kao optimalna zona i to zbog toga što na novčanu masu utiču brojni faktori: promene ponude i tražnje novca, promene sklonosti u potrošnji, štednji i investicijama, promjene oblika novca, promjene orjentacije monetarne, fiskalne i politike deviznog kursa.

Optimana novčana masa n najpovoljnija kombinacija je svakako onda kada se stvarna novčana masa (NM=NMo), jer se jedino tada emitira količina novca koja osigurava optimalne uvijete za funkcionisanje procesa društvene reprodukcije; ; ukoliko je stvana novčana masa, iznad optimalnog nivoa, ona inflatorno dijeluje na tokove društvene reprodukcije, podržava nestabilnost na domačem tržištu, povećavajući deficit platne bilanse date privrede, i obrnuto kada je stvarna novčana masa veća od optimalne, tada deflatorno dijeluje, usporavajući procese društvene reprodukcije, smanjujući promet, zaposlenost, itd.

Definicija monetarne politike n n n Monetrna politika označava regulaciju količine novca u makrosistemu. To državna politika koja se ostvaruje preko centralne banka, U tržišnim makrosistemima monetarna politika je koncentrisana samo na količinu novca, U netržišnim makrosistemima, monetrna vlast istovremeno reguliše količinu i raspored novca, odnosno simultano riješava pitanja monetarne i kreditne politike,

Monetarna politika kao segment ekonomske politike n n Pored monetarne politike javljaju se dalje kao nužne grane ekonomske politike: fiskalna politika, te politika nadnica i cijena kao segmenta politike dohotka, da bi im se na naposlijetku pridružila i strukturna politika, Sve grane ekonomske politike uključujući i monetarnu služe realizaciji ključnih privrednih ciljeva makrosistema koji se mogu dekomponovati na (ekonomskog) razvoja i stabilnosti.

Razvojni ciljevi stabilnosti Razvojni ciljevi su: n Zadovoljavajuća ekspanzija proizvodnje, n zaposlenosti i n dohotka, Ciljevi stabilnost su: n Normaniliziranje inflacije, n Ravnoteža platnog bilansa, n Stabilnost deviznog kursa domače valute.

Monetarna politika n n Monetarna politika svojim instrumentima ne može istovremeno uspješno uticati na oba opća, ujedno konfliktna cilja ekonomske politike (razvoj i stabilnost), Upravljanje količinom novca što označava suštinu monetrne politike može djelovati propulzivno ili stabilizaciono, ali nikako istovremeno i jedno i drugo.

Monetarna politika Politiku novca treba usmjeriti ka jednom od tih ciljeva, a realizaciju drugog prepustiti ostalim granama, odnosno instrumentima ekonomske politike, n Samo adekvatna kooperacija monetarnih i nemonetarnih grana ekonomske politike može garantovati postizanje ciljeva privrednog razvoja i stabilnosti na (društveno) optimalnom nivou, n

Monetarna politika CBi. H – Currency Board Arrangement n n Monetarna politika odnosno politika novca je dio ekonomske politike kojom se reguliraju pitanja emisije i opticaja novca jedne zemlje, Radi se o upravljanju novcem od strane Centralne banke (CB) kao vrhovnog regulatora novčanog sistema,

Moneterano – kreditna politika CB n 1. 2. 3. CB uticaj na opticaj novca ostvaruje putem mehanizma monetarno – kreditnog reguliranja kao što su: Eskontna stopa CB, Stopa obaveznih rezervi, Kupoprodajne operacije CB na finansijskim tržištima – tržištu novca, deviznom tržištu i tržištu kapitala,

Instrumenti monetarne politike 1. 2. Kvantitativni – upravljanje novčanom masom u opticaju (politika obaveznih rezervi, politika kamatne (eskontne ili diskontne) stope, politika otvorenogb tržišta, itd. Kvalitativni – raspodjela i preraspodjela novčane mase (regulacija kredita CB poslovnim bankama, regulacija uslova za davanje tj. korištenje kredita od strane banka, selektivna kreditna politika, itd.

Ciljevi monetarne politike n 1. 2. 3. 4. Četiri fundamentalna cilja su: Puna zaposlenost svih proizvodnih faktora, Stabilnost općeg nivoa cijena, Uravnotežan i stalan ekonomski rast, Uravnotežen platni bilans zemlje,

Monetarna politika n 1. 2. n n Uže gledano, osnovni zadatak monetarne politike je ostvarenje dva makroekonomska cilja su: Ekonomskog rasta (razvoja), Ekonomske stabilnosti, Ova dva cilja su istovremeno konfliktna, tako da monetarna politika ne može simultano dijelovati na oba cilja, već se usmjerava ka jednom ekonomskom cilju a drugi ili druge ciljeve makroekonomski menadžment ostvaruje korištenjem drugih dijelova makroeknomske politike. Najčešće se vrši kombinacija (“koktel”) mjera monetarne i fiskalne politike.

Mjere monetarno-kreditne politike 1. 2. ekspanzivna monetarno – kreditna politika predstavlja povečanje novčane mase u odnosu na optimalni nivo, restriktivna monetarno – kreditna politika predstavlja smanje rasta novčane mase u odnosu na porast ponude roba i usluga, odnosno smanjenje ponude novca u odnosu na tražnju ,

Sekvence ekspanzivne i restriktivne monetarne politike Sekvenca ekspanzivne monetarne politike Neto efekat: pad kamatne stope i rast realnog dohotka MS – ponuda novca MD – tražnja za novcem r – kamatna stopa I – investicije Y - dohodak Sekvenca restriktivne monetarne politike Neto efekat: rast kamatne stope i pad realnog dohotka MS – ponuda novca MD – tražnja za novcem r – kamatna stopa I – investicije Y - dohodak (nešto su mi malo čudne ove sekvence ali se na grafiku vidi lepo sve)

Dejstvo restriktivne monetarne politike Da bi povećala kamatnu stopu, Centralna Banka smanjuje ponudu novca. Na ovom primeru promena sa na menja kamatnu stopu sa r 1 na r 2.

Dejstvo ekspanzivna monetarna politika prema IS-LM modelu Tvorac IS-LM modela je Džon Hiks a nastao je 1937. godine. Ekspanzivna monetarna politika podrazumeva povećanje ponude novca, odnosno pomeranje LM krive udesno.

Zašto currency board u Bosni i Hercegovini, a ne centralna banka? ØKao zemlje koja je krenula putem tranzicije ka tržišnom modelu utemeljenom na privatnoj svojini veoma je važno da ostvarimo makroekonomsku stabilnost a unutar toga je jedna od ključnih veličina stabilan novac, ØKao zemlja koja izlazi iz rata sa dubokim traumama, podjelama i međusobnim nepovjerenjem imali bi velike poteškoće u definiranju smjerova i efekata djelovanja Centralne banke Bi. H, ako bi ona trebala da vodi “diskrecionu” monetarno-kreditnu politiku. Radi toga su kruta i automatska pravila koja treba da provodi valutna komisija najbolje početno rješenje u procesu integracije našeg ekonomskog prostora u monetarnoj sferi,

ØKao zemlja koja je ekonomski poharana, razorena i spaljena veoma bismo teško mogli održati okvire “diskrecionog” djelovanja centralne banke a da oni ne budu “probijeni” usljed enormnih potreba za sredstvima potrebnih u procesu obnove i visokim zahtjevima za budžetskim rashodima. ØVisoki pritisak u pravcu finansiranja ovih potreba putem emisije novca sigurno bi proizveo visoku inflaciju i snažne negativne efekte na razvoj kako privredni tako i društveni.

Currency Board Arrangement (CBA) n n CB Bi. H emisiju konvertibilne marke (KM) zasniva na deviznim rezervama kao njenom pokriću. Taj koncept emisije primarnog novca (monetarne baze) poznat je pod nazivom Currency Board Arrangement (CBA), Ustanovljen je Zakonom o CB Bi. H, Sl. glasnik Bi. H, br. 1 od 29. 10. 1997. Tim Zakonom je definirana KM kao zakonsko sredstvo plaćanja u Bi. H i ona je vezana za njemačku marku, (poslije 01. 2002. godine za euro) u odnosu jedan prema jedan,

1. Domaća valuta – Konvertibilna marka (KM) vezana je za euro po tečaju 1 EUR = 1, 95583 KM. Ovaj tečaj je utvrđen Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. 2. CBBi. H može pustiti Konvertibilnu marku u opticaj samo ukoliko postoji 100 procentno pokriće u konvertibilnim deviznim rezervama. Ove rezerve se gotovo u cijelosti čuvaju u od 1999. godine u EURO sredstvima. 3. CBBi. H ne može dati kredit, nikome, i pod kojim uslovima. To znači da Centralna banka Bi. H ne može ni na koji način finansirati vladu i ne može djelovati kao kreditor u krajnjoj potrebi bankarskog sistema (zbog pravila currency board aranžmana)

Currency Board Arrangement (CBA) q 22. juna 1998. godine puštene su u opticaj novčanice Konvertibilne marke (KM). q Prema međunarodnom standardu ISO 4217, za novac Bosne i Hercegovine – Konvertibilnu marku dodijeljena je šifra: slovna oznaka “BAM”, numerička oznaka 977

Upravljanje monetarnom politikom na principima currency boarda-a. • Model (način) upravljanja monetarnom politikom? Postoje dva modela: monetarna politika na diskrecionim osnovama i na principima currency board-a. • Šta je to currency board (valutni odbor)? • Osnovna pravila currency board-a? • Prednosti i nedostaci currency board-a? • Kada primijeniti currency board? • Koje zemlje su uvele currency board?

Upravljanje monetarnom politikom na principima currency boarda-a. • Operativno pravilo za izdavanje domaće valute, prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktivi • Zakonom eksplicitno utvrđena pravila • Centralna banka nema pravo diskrecije - obezbjeđenje stabilnog novčanog okruženja - stabilnost novca i valute - uspostava kredibiliteta - izbjegavanje problema vremenske nekonzistentsnosti

Karakteristike valutnog odbora • Fiksan devizni kurs • Currency board je jedini izdavač novčanica • Postoji puno pokriće u konvertibilnoj stranoj valuti • Niska stopa inflacije • Ograničena monetarna politika • Građani ne drže rezervnu valutu – povjerenje u domaću valutu – Ortodoksni currency board – Moderni currency board

Osnovna pravila • Fiksni devizni kurs – Izbor i odluka o rezervnoj valuti/korpi valuta: • Stabilnost i snaga rezervne valute • Razvijenost trgovinskih odnosa • Korelacije ekonomskih ciklusa • Denominacija vanjskog duga • Fiksiranje deviznog kursa • Pokriće monetarne pasive • Obezbjeđenje inicijalnih sredstava rezervne valute

Prednosti valutnog odbora • • niska inflacija konvertibilnost makroekonomska disciplina mehanizam automatskog prilagođavanja platnog bilansa • povjerenje u valutni odbor • cjenovna i monetarna stabilnost • stimulacija priliva direktnih i stranih investicija u domaću ekonomiju

Nedostaci valutnog odbora • • Problem uvođenja valutnog odbora Prelazak na fiksni devizni kurs Problemi vezani za platni bilans Problemi vezani za krizne periode

Kada primjeniti valutni odbor • Zemlje koje izlaze iz perioda visoke inflacije i monetarne nestabilnosti • Zemlje koje izlaze iz haotičnih ekonomsko-monetarnih uslova • Zemlje koje žele da brzo ostvare konvertibilnost svoje valute • Zemlje koje žele da napuste jednu i priključe se drugoj monetarnofinansijskoj integraciji

Iskustva nekih zemanja koje su primjenile valutni odbor • • • Argentina Estonija Litvanija Bugarska Bosna i Hercegovina

Currency Board Arrangement (CBA) n Zakonom je zabranjena mogućnost kreditiranja komercijalnih banaka, od strane CB, kao što nije moguće ni uključivanje CB u transakcije na finansijskom tržištu sa bilo kojom vrstom vrijednosnih papira,

Osvrt na rad CB Bi. H i primjenu principa CBA može uključiti nekoliko aspekata: n n n Samo značajne kategorije konvertabilnosti, Odnos emitiranog novca i pokrića deviznim rezervama CB, Upravljanje deviznim rezervama, Korištenje eskontne politike i politike otvorenog tržišta, Upravljanje dobiti CB i njeno oporezivanje i dr. ,

Zadaci CB Bi. H n n n vrši emisiju papirnih novčanica i kovanica upravlja monetarnom politikom održava stabilnost novca oslonac svim drugim finansijskim institucijama, a posebno komercijalnim bankama regulator procesa multiplikacije depozita i kreditne ekspanzije regulator opšteg nivoa likvidnosti ekonomije

Funkcije centralne banke www. cbbh. ba regulisanje novčane cirkulacije n regulisanje kreditnog sistema n očuvanje međunarodne vrijednosti domaćeg novca n očuvanje finansijske stabilinosti Ø reagovanje u “pravom trenutku” n

Primarna emisija novca n Mehanizmi primarne emisije: l Odobravanje kredita centralne banke l Kupovina vrijednosnih papira iz portfolija komercijalnih banaka l Devizne transakcije u kojima centralna banka kupuje devizna potraživanja: n Zahtjev za održavanje visokih međunarodnih rezervi n Priliv deviza od turizma n Robni izvoz n Priliv doznaka iz inostranstva n Ulazak stranog kapitala vezano za proces privatizacije n Zaduživanje u inostranstvu

Bilans stanja CB - aktiva Aktiva bilansa stanja CB Bi. H 1 2. 3. 4. 5. • Strana aktiva • Strana valuta u gotovini • Kratkoročni depoziti kod inostranih banaka • Specijalna prava vučenja u MMF-u • Vrijednosni papiri “raspoloživi za prodaju“ Domaća aktiva • Žiro računi Ostala aktiva Materijalna i nematerijalna sredstva Vlasnički vrijednosni papiri UKUPNA AKTIVA (1+2+3+4+5)

Bilans stanja CB - pasiva Pasiva bilansa stanja CB Bi. H 1. 2. 3. 4. 5. • Konvertibilna marka u opticaju Domaći depoziti • Depoziti banaka • Depoziti Vlade i drugih rezidenata Odgođeni prihod Ostala pasiva Kapital i rezerve • Upisani kapital • Generalne rezerve • Rezerve od donacija • Kapital u dionicama • Procijenjene vrijednosti rezervi UKUPNA PASIVA (1+2+3+4+5)

Diskreciona monetarna politika n Instrumenti monetarne politike l Politika refinansiranja – diskontna politika l Politika rezervi likvidnosti l Politika otvorenog tržišta

Diskontna politika • diskontna stopa • uticaj na atraktivnost posuđivanja od centralne banke – Uticaj na novčanu masu preko komercijalnih banaka • potencijalna ograničenost efikasnosti diskontne politike – zavisi od potrebe i volje banaka za zaduživanjem kod CB • uloga centralne banke kao “posljednjeg utočišta” – krajnji izvor likvidnosti u ekonomiji

Politika rezervi likvidnosti n n - obavezne rezerve • stopa obavezne rezerve • osnovica na koju se otvrđuje obavezna rezerva • razdoblje obračuna obračunske osnovice • kazne za neispunjavanje odredbi za obaveznom rezerve likvidnosti ograničavanje multiplikacije depozita i kreditne ekspanzije kontrola novca u opticaju utiče na sve banke podjednako i ima snažan efekat na novčanu masu

Operacije na otvorenom tržištu n n n tržište državnih vrijednosnih papira promjene u rezervama ili monetarnoj bazi najefikasniji uticaj na novčanu masu u jednoj zemlji uticaj na ekonomsku aktivnost prednosti u odnosu na ostale instrumente: l open market operacije javljaju se na inicijativu centralne banke koja ima potpunu kontrolu njihovog volumena l open market operacije su fleksibilne i precizne l open market operacije se mogu brzo implementirati

Repo ugovori (instrument tržišta novca)

Potreba ili ozbiljna modifikacija CBA Ovaj sistem u slučaju CB Bi. H je vrlo krut, n Postiže se stabilnost kursa domačeg novca. Ali, to je potrebno i nije dovoljno, n Potrebno je aktiviranje drugih, standardnih, mehanizama monetarno – kreditnog reguliranja, n

Potreba ili ozbiljna modifikacija CBA n Sugerira se prije svega izmjena Zakona o CB Bi. H (naravno i Ustava Bi. H) kojim bi se omogućilo korištenje eskontne politike (stope) CB, te učešće CB na finansijskim tržištima, prvenstveno na tržištu kratkoročnih instrumenata finansiranja, odnosno tržištu novca, čime bi se uticalo na količinu novca i opticaj novca.

Upravljanje monetarnom politikom u eurozoni (u ECB-i) • Upravljanje monetarnom politikom do uspostavljanja EMU • Upravljanje monetarnom politikom nakon uspostavljanja EMU • Evropska centralna banka i euro – Funkcionisanje ECB – Strategija monetarne politike ECB – Monetarni agregati ECB – Instrumenti monetarne politike u praksi ECB

Upravljanje monetarnom politikom • • Monetarni komitet (1959. ) Ideja Willy Brandta (1969. ) Smithsonijanski sporazum (1971. ) “Evropska zmija” i osnivanje EFMS (1973. ) • Evropski monetarni sistem (1979. ) • ECU (1981. )

ECU • Korpa valuta • Struktura i vrijednost ECU • Denominator za utvrđivanje pariteta i upoređivanje deviznih kurseva • Sredstvo obračuna u uslovima kreditnih olakšica i intervencija

ERM-zadaci • Stvorena zona monetarne stabilnosti – Stabilni devizni kursevi – Stabilni nivoi cijena • Postignuta veća povezanost između zemalja članica

Etape u nastanku EMU/€ • Prva etapa (1990. -1994. ) potpuna liberalizacija kretanja kapitala, koordinacija ukupne ekonomske politike • Druga etapa (1994. -1998. ), osnivanje Evropskog monetarnog instituta - Frankfurt • Treća etapa (1998. -2002. ) konačni rok početka EMU 1. 1. 1999. – Prvi dio (1999. ) – fiksiranje deviznih kurseva prema euru i svake valute unutar EMU; Euro se pojavljuje samo kao knjižni, žiralni novac – Drugi dio (2002. ) – Euro egzistira i kao depozitni i kao efektivni novac

Evropska monetarna unija • Prelazak sa ERM I na ERM II • Osnivanje Evropske centralne banke (nezavisno vodi monetarnu politiku zemalja članica EMU) • Načela i zadaci ECB

Značaj principa konvergencije • Inflacija - upravljanje politikom niskih cijena • Budžetski deficit i državni dug d=g*b • Devizni kurs • Kamatna stopa • Nezavisnost nacionalnih banaka

EURO • 1999. • 1. 1. 2002. - 30. 06. 2002. - period “dvojne valute” • 1. 07. 2002. - jedinstvena valuta eurozone • Koristi: eliminacija troškova konverzije, manje rezerve, eliminacija deviznog rizika, veća konkurentnost - ekonomski rast, eliminacija špekulacija, transparentnost cijena, jačanje jedinstvenog tržišta, stimulisanje investicija, jače prisustvo na globalnih finansijskim tržištima

Evropska centralna banka (ECB) • ESCB - ECB i nacionalne banke članica Evropske unije • Eurosistem - ECB i nacionalne banke članica Evropske monetarne unije

Upravno vijeće ECB • Određivanje osnovnih smjernica i donošenje potrebnih odluka za osiguranje zadataka datih ECB • Formulisanje monetarne politike euro-zone • Kamatne stope i obezbjeđenje rezervi u EMU • Ovlaštenje i moć preduzimanja najvažnijih, strateških odluka za EMU

Izvršni odbor - zadaci • Implementacija monetarne politike u skladu sa smjernicama Upravnog vijeća • Davanje neophodnih instrukcija nacionalnim centralnim bankama • Odgovornost za tekuće aktivnosti ECB

Generalno vijeće- zadaci • Prikupljanje strateških informacija • Pripremanje godišnjih izvještaja ECB • Definisanje standarda za politku zaposlenja u ECB • Pripreme za upostavljanje fiksnog deviznog kursa zemalja članica prema euru

Strategija ECB • Primarni cilj: stabilnost cijena • Sekundarni cilj: visok stepen zaposlenosti • Sekundarni cilj: politička nezavisnost

Monetarni agregati ECB-a PASIVA M 1 M 2 M 3 Novac u opticaju X x x Depoziti u toku noći (Overnight deposits) X x x Depoziti - rok dospijeća do 2 godine X x Depoziti - plativi na zahtjev - obavijest do 3 mjeseca X x REPO ugovori X Dionice fonda tržišta novca i vrijednosni papiri tržišta novca X Obveznice duga sa rokom dospijeća do 2 godine X

Upravljačka tijela Evropske CB UPRAVLJAČKA TIJELA EVROPSKE CENTRALNE BANKE UPRAVNO VIJEĆE GENERALNO VIJEĆE Predsjednik Zamjenik Predsjednika Predsjednik Zamjenik predsjednika 4 dodatna člana Izvršnog odbora IZVRŠNI ODBOR Guverneri centralnih banaka euro-zone Guverner Centralnih banaka svih članica EU

Insrumenti Evropske CB Vrsta transakcija Dospijeće Učestalost Procedura ponude Glavne operacije refinansiranja Reverzne transakcije Dvije sedmice Sedmično Standardna ponuda Operacije refinansiranja u dugom roku Reverzne transakcije Tri mjeseca Mjesečno Standardna ponuda Valutni swap Nestandardizirani Neredovno Bilateralni dogovori Direktna kupovina Nestandardizirani Neredovno Bilateralni dogovori Reverzne transakcije Standardizirano i nestandardizirano Redovno i neredovno Standardna ponuda Direktna kupovina - Neredovno Bilateralni dogovori Operacije monetarne politike OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU Operacije finog prilagođavanja Strukturne operacije USTALJENE KREDITNE POGODNOSTI (STANDING FACILITIES) Kreditne pogodnosti za nepredviđene okolnosti Reverzne transakcije prekonoćne Uz odobrenje druge strane Depozitne pogodnosti depoziti prekonoćne Uz odobrenje druge strane POLITIKA REZERVI LIKVIDNOSTI Provodi se putem minimalne i obavezne rezerve. Obračunava se krajem mjeseca

Operacije na otvorenom tržištu • Provode ih članice ESCB • Kupovina i prodaja vrijednosnica u cilju povećanja ili smanjenja likvidnosti novčanog tržišta • Upravno vijeće ECB utvrđuje kamatnu stopu (ili se one slobodno formiraju) za glavne operacije finansiranja i objavljuje tendersku proceduru • Bid i allotment

Ustaljene pogodnosti kreditiranja • Obezbjeđenje prekonoćne likvidnosti - prekonoćno kreditiranje uz unaprijed određenu kamatnu stopu • “Target” platnog sistema preko kojeg se poravnavaju sve novčene transakcije koje se odnose na operacije na otvorenom tržištu i ustaljenje pogodnosti kreditiranja sa nacionalnim centralnim bankama

Monetarni agregati FED-a Federalne državne rezerve SAD n n n M 0 (Monetarna baza): l gotovina (kovanice i papirni novac) izvan Centralne Banke. l rezereve depozitnih institucija (obavezne rezerve) – sredstva koje depozitne institucije drže na računima kod Centralne Banke M 1 (Novčana masa): l gotovina (van bankarskog sistema) l transakcioni računi n depoziti po viđenju n drugi depoziti po viđenju (NOW, ATS) l NOW – kamatonosni, odnosno štedni računi, koji omogućavaju slobodno raspolaganje sredstvima na njima ali uglavnom preko čekova. Sa njih se mogu vršiti plaćanja. l ATS – kombinacija štednog računa na koji se plaća kamata i običnog tekućeg računa na koji se ne plaća. Na tekućem računu se drže minimalna sredstva i sa njega se mogu vršiti plaćanja. Ostatak se drži na štednom računu i to donosi kamatu. Kada saldo na tekućem računu padne ispod nule sredstva se sa štednog prebacuju na tekući račun i obrnuto. putnički čekovi koje emituju nebankarske organizacije

Monetarni agregati FED-a n M 2 (pristup likvidnosti): l M 1 l štedni depoziti i depozitni računi na tržištu novca(MMDA) – otvaraju ih banke koje tako prikuplenjim sredstvima kupuju kratkoročne hartije od vrijednosti a vlasniku depozita daju ograničenu slobodu raspolaganja sredstvima na računu l mali oročeni depoziti – depozitni certifikati (do 100. 000$) - hartije od vrednosti sa određenim rokom dospijeća, ordeđenom kamatnom stopom, malih denominacija (do 100$), nisu prenosivi (ne mogu se prodati pre roka dospijeća) l depoziti kod zajedničkih fondova na tržištu novca (MMMF) – otvoreni investicioni fondovi koji javno prodaju svoje akcije (učešće u fondu) i iz tako prikupljenih sredstava kupuju isključivo kratkoročne hartije od vrijednosti a svojim vlasnicima omogućavaju raspolaganje uloženim sredstvima uz određena ograničenja (npr, da minimalni iznos na čeku bude 500/1000$ i to zbog obaveze da na zahtjev vlasnika otkupe od njih akcije po tekućoj tržišnoj vrijednosti). Posebna pogodnost kod ovih fondova je što ne podležu obavezi držanja obavezne rezerve l svi elementi M 2 osim M 1 predstavljaju kvazi novac.

Monetarni agregati FED-a n M 3 (šira definicija novca): l M 2 l veliki oročeni depoziti – depozitni certifikati čija je nominalna vrijednost veća od 100. 000$ a njihovi kupci su uglavnom preduzeća l REPO sporazum (repurchase agreement) – finansijski instrument kojim se prodavac REPO-a(banka) obavezuje da će prodati određenu hartiju od vrednosti(i to uglavnom prvoklasne i državne hartije od vrednosti) kupcu REPO-a po određenoj cijeni uz preuzimanje obaveze da će istu tu hartiju od vrijednosti otkupiti od kupca po novoj ceni koja je veća od prvobitne jer uključuje akumuliranu kamatu. U suštini pordavac se nalazi u poziciji zajmoprimca a kupac zajmodavca. Za obračun monetarnih agregata relevantni su samo oni REPO-i u kojima kupac nije banka. Ročnost ovog sporazuma se kreće od svega jednog dana pa do godinu dana, pri čemu su najčešći do 7 dana l evrodolarski depoziti – depoziti koje rezidenti SAD drže u stranim bankama ili inostranim filijalama SAD banaka a koji su denominirani u dolarima i imaju relativno kratak rok dospeća l depoziti kod zajedničkih fondova sa tržišta novca koje posijeduju preduzeća

Monetarni agregati FED-a n L (mjera likvidnosti): l M 3 l druga likvidna sredstva (koja su instrumenti tržišta novca, manje su likvidna od prethodnih, ali se mogu pretvoriti u novac pa se tretiraju kao supstituti novca): n štedne obveznice (državne hartije od vrijednosti koje emituje američka vlada a koje mogu da kupe samo fizička lica) n bankarski akcenti n evrodolarski depoziti sa dugim rokom dospijeća n komercijalni zapisi (emituju ih preduzeća) n kratkoročne državne hartije od vrijednosti

Politika rezervi likvidnosti • Obavezne rezerve koje se obračunavaju na prosječan iznos depozita na računima depozitnih institucija u proteklih 30 dana • Baza za obračun: prekonoćni depoziti, depoziti s dospjećem do 2 godine, vrijednosnice sa dospjećem do 2 godine, instrumenti novčanog tržišta s dosjećem do godine dana.

Pokazatelji orijentacije ili indikatori monetarne politike n Indikatori ili pokazatelji su pojave ili veličine koje izražavaju karakter monetarne politike, odnosno monetarno-kreditne situacije u tekućem (i prethodnom) periodu upućujući ujedno i na potreban kurs politike novca u narednom razdoblju,

Pokazatelji orijentacije ili indikatori monetarne politike 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Tražnja novca, Ponuda novca, Potrebna količina novca, Indeks domaćih cijena, Kretanje platnog bilansa, Brzina opticaja novca, i Likvidnost privrede,

Tražnja novca n 1. 2. 3. Tražnju novca determiniraju tri relevantna motiva za držanja novca: Transakcioni – istosmjerno proizilazi iz obima transakcija, odnosno dohotka, Opreznosni – uslovljen je stepenom djelovanja tržišnih zakona, Špekulativni – manifestovan je potrebom transformacijom monetarne u nemonetarne finansijske ili realne aktive radi sticanja preferirane zarade uz povećani rizik,

Marksov “Zakon potražnje za novcem” novca Optimalna novčana masa = suma robnih cijena / brzina opticaja istoimenih komada novca; n Nmo = P/V - gdje je NMo optimalna novčana masa, P = ukupan obim novčanih transakcija n

Tražnja novca n n n Dugoročna tražnja novca – izvodi se iz djelovanja osnovnih determinanti: realni dohodak, kamatna stopa, stopa inflacije i institucionalnih faktora oblikujući je u matematičko – simbilički u sljedeću formulu: L = a + b. Y + er + dp +f gdje L označava dugoročnu tražnju novca, Y realni dohodak, r kamatnu stopu, p stopu inflacije, f institucionalne faktorte, te a, b, c i d parametre.

Dugoročna tražnja za novcem n n Koncept dugoročne tražnje novca očito potemcira važnost permanentnog dohotka, a potiskuje značaj onog tekućeg, To je na liniji Fridmanovog stava da je monetarna tražnja više korelirana sa trendnom linijom dohotka nego sa oscilatornom putanjom tekućeg dohotka,

Dugoročna tražnja za novcem n n Uticaj stope inflacije je u realnom izrazu obrnuto proporcionalan monetarnoj tražnji, Kamatna stopa ima inverzno dijelovanje na tražnju novca, i to nastupajući kaofaktor oportunitentnih troškova njovog držanja,

Kratkoročna tražnja za novcem n n Kratkoročna tražnja za novcem ne mora u svakom vremenskom intervalu biti podudarna nivou one dugoročne, Kao ključne determinante njihove neusklađenosti navode se: (divergirajući) tekući dohodak i brzina usklađivanja (tih varijanti monetarne tražnje), što jednaćinu kratkoročne tražnje postavlja na sljedeći način:

Kratkoročna tražnja za novcem n Lt = Lt-1 + a(L*- Lt-1) gdje je: n Lt - kratkoročna tražnja novca Lt-1 - monatarnu tražnju iz prethodnog perioda uključujujći zamjetan uticaj dohotka tok perioda, L* - ravnotežnu tražnju novca, a – parametar brzine usklađivanja, Ukoliko je a =1 onda ne postoji razlika između kratkoročne i dugoročne tražnje novca. n n

Ostali pokazatelji Ponuda novca, n Potrebna količina novca, n Indeks domačih cijena, n Kretanje platnog bilansa, n Brzina opticaja novca, n Likvidnost privrede, n

Ponuda novca Ukupna količina bankovnog novca koja u danom momentu stoji na raspolaganju ekonomskim subjektima za njihove transakcijske i druge potrebe nazivamo ponudom novca; n Glavni izvor ponude novca je vrijednost koja se formira u bankama putem prikupljanja depozita a povećava monetarno kreditnom multiplikacijom; n

Ponuda novca n n n Ponuda novca generalno gledano prizilazi iz domaće kreditne ekspanzije i platnobilansnih transakcija zemlje, što (matematičkosimbolički) izražava sljedeća formula: M = DCE + Ex + K + Im gdje je: M – označava monetrnu ponudu, DCE – domaču kreditnu ekspanziju, K – neto - uvoz kapitala, Im – izvoz robe i usluga,

Ponuda novca n Ponuda novca figurira kao monetarni pokazatelj na način da njeno povećanje indicira eksanzivnu, a smanjenje restriktivnu orijentaciju politiku novca, i to pod pretpostavkom da su se date promjene dogodile u poziciji monetarne ravnoteže.

Potrebna količina novca n n Potrebna količina novca je ona njegova količina koja optimalno doprinosi ciljevima monetarne, odnosno ekonomske politike, Još je Marx govorio o potrebnoj količini novca kao prometnog i platežnog novca izvodeći te količine iz sume robnih cijena ili sume plaćanja, ali to je bilo u vrijeme zlatnog standarda,

Indeks cijena Po postojećim monetarnim statistikama javlja se u tri relevantna vida: 1. Indeks cijena na malo, 2. Indeks troškova života, 3. Indeks cijena na veliko, n

Indeks cijena n n n Promatrani indeks svojom veličinom ukazuje na promjenu tražnje novca, a time i potrebu za odgovarajućim određenjem aktera monatarne politike, Ukoliko je indeksni pokazatelj preko 100 implicira višak, a ispod 100 deficit tražnje novca, Kao subindikatora monetarne tražnje njegov značaj je u uslovima hiperinflacije,

Kretanje platnog bilansa n Izraženo predznakom (+/-) i veličinom salda njegovog tekućeg računa djelije kao monetarni pokazatelj tako što suficit datog računa, odnosno bilansa upučuje na prethodni višak tražnje nad ponudom novca ili vođenje restriktivne monetarne politike, a suprotno ekspanzivne monetrane politike,

Brzina opticaja novca n Brzina opticaja novca pokazuje koliko puta jedna novčana jedinica učestvuje u obavljanju definisanih transakcija u određenom vremenskom periodu. Brzina opticaja novca uzima dve ekstremne vrednosti. Prva je kada je V=0 i tada se govori o trezaurisanom novcu(novac u funkciji blaga). Druga ekstremna vrednost je kada V→∞ i ovo se indentifikuje sa situacijom u kojoj se razmena odvija u vidu trampe.

Brzina opticaja novca n n Brzina opticaja novca multiplikuje efekte date količine novca u sistemu u privredi. Ako se novčana masa i količina ne mijenjaju promjena brzine opticaja novca će imati iste posledice kao da je došlo do promjene novčane mase, tj. mjenja se nivo cijena.

Brzina opticaja novca n n n Brzina novca se javlja u dvije bazične varijante: a) transakcionoj (V) i b) dohodovnoj (Vy), V = n. BDP/M > Vy = n. ND/M gdje je: n. BDP – nominalni bruto – društveni proizvod, M – novčana masa, Vy – kurs politike novca na finansijskom tržištu, n. ND – nominalni nacionalni dohodak,

Dvije varijante brzina novca u opticaju Transakciona brzina opticaja Vt – ispravna brzina opticaja, ali se u praksi ne može precizno utvrditi T – zbir svih finansijskih i robnih transakcija M 1 – prosečna novčana masa koja se dobija kada se zbir početne novčane mase i krajnje novčane mase podeli sa dva Dohodna brzina opticaja Y – obuhvata sumu onih transakcija u kojima su predmet razmene finalna dobra i usluge(npr. kupovina hleba da, a kupovina brašna ne)

Fišerova formulacija brzine opticaja novca Fišerova formula M – novčana masa V – brzina opticaja novca Q – količina robe i usluga P – cena