Monetarna ekonomija Meunarodni monetarni sistem Dr Slobodan Laki
Monetarna ekonomija Međunarodni monetarni sistem Dr Slobodan Lakić
I Uređivanje međ. mon. sistema l l U prošlosti se uređenje monetarnih odnosa rješavalo na dva načina: putem uređenja samoniklih sistema i putem donošenja posebnih međunarodnih sporazuma Sistem zlatnog standarda je primjer samoniklog sistema međun. monet. odnosa koji se u međunarodnim odnosima uvijek javljao kao zlatno-polužni, a u nacionalnim sa opticajem: zlatnika i konvertibilnih novčanica; novčanica na osnovu zlatnih poluga; novčanica na osnovu zlatnih deviza
Cont. l l Primjeri uređenja međunarodnih monetarnih odnosa koji su bazirani na međunarodnim sporazumima, sa regionalnim ili svjetskim značajem, su brojniji, recimo Latinska kovnička unija ili Međunarodni monetarni fond Latinska kovnička unija je prvi pokušaj valutnog sporazumijevanja (1865), a osnovale su je neke zemlje bimetalističke valute, kao valutni sporazum između Francuske, Belgije, Italije i Švajcarske
Cont. l l l Osnovni ciljevi Sporazuma su bili: formiranje jedinstvenog valutnog pariteta i održavanje fiksnog odnosa između cijene zlata i srebra Zemlje članice Unije su mogle slobodno kovati zlatni i srebrni novac poštujući pritom suodnos od 15, 5: 1 (suodnos cijene srebra i cijene zlata) Donešena su jednoobrazna pravila o nazivu, težini i veličini kovanog novca, o slobodnom kovanju zlatnog i srebrnog novc
Cont. l l l Latinska kovnička unija se raspala iz razloga raspada bimetalizma uopšte i što je regulisala samo pitanje kovanog novca čiji je značaj sve više opadao uvođenjem novčanih surogata (depozitni novac i sl. ) Zbog toga je, u suštini, ostala isključivo kovnička, a ne i novčana (monetarna) unija Raskinuta je kao neefikasna ugovorom 1927, nakon propalih pokušaja obnavljanja poslije prvog svjetskog rata
Cont. l l l Još 1834. u okvirima Njemačke carinske unije zaključeni su valutni sporazumi između njemačkih državica koje su dosta doprinijele da se formira jedinstvena njemačka nacionalna ekonomija, a time i jedinstvene novčane jedinice 1873. je bila osnovana Skandinavska monetarna unija na bazi sporazuma između Danske i Švedske, a zatim i Norveške Ove zemlje su prihvatile čisti zlatni standard kao valutni sistem unije
Cont. l l l U 30 -im je stvoreno nekoliko valutnih blokova, kao posljedica suparništva između većih svjetskih finansijskih centara nakon gubljenja primata Londona Sterlinški blok - zemlje članice, uključujući i Jugoslaviju, držale su veći dio monetarnih rezervi u Londonu i obračun međunarodnih plaćanja vršile preko Londona u funtama Zadržao se do 1939. kada je Britanija, koja je imala koristi od bloka, zavela oštra devizna ograničenja
Cont. l l 1933. je potpisan u Londonu tzv. zlatni blok (Belgija, Švajcarska, Holandija, Francuska, Italija i Poljska) čiji je cilj bio održavanje zlatnog standarda pri nepromijenjenim valutnim kursevima, održavanje “pravila igre” zlatnog standarda i međusobno pomaganje zemalja članica pri održavanju valutnih kurseva Raspao se poslije tri godine nakon što zemlje člani ce počele da uvode devizna ograničenja
Cont. l l 1936. je zaključen Tripartitni valutni sporazum između SAD, Engleske i Francuske, a kasnije i Belgije, Holandije i Švajcarske u cilju održavanja čvrstih valutnih odnosa između valuta i održavanje konstantne vrijednosti tih valuta Međutim, sljedeće godine se raspao zbog neuspjeha u održavanju stabilnih kurseva valuta članica
Cont. l l l Nakon sloma sistema zlatnog važenja u SAD 1939. formiran je kao valutni blok Dolarsko područje, a sačinjavali su ga SAD, Kanada i neke zemlje Amerike Zemlje članice vezivale su svoju nacionalnu valutu za dolar i održavale čvrsti valutni kurs u odnosu na dolar Valutni sporazum između socijalističkih zemalja u okviru SEV: npr. 1963. MBES sa ciljem vođenja multilateralnih klirinških obračuna u obračunskim rubljama i kreditiranje spoljne trgovine
Cont. l l l Na valutno-finansijskoj konferenciji 1944. u Bretnvudsu sklopljen je sporazum kojim su formirane dvije specijalizovane međunarodne finansijske organizacije: MMF i Svjetska banka Osim ovog sporazuma, nakon 2. Svjetskog rata stvoreni su i drugi valutni sporazumi sa ciljem odstranjivanja nedostataka u međunarodnoj likvidnosti Sporazum o intraevropskim plaćanjima i kompenzacijama bio je neuspješan
Cont. l l Evropska platna unija je osnovana sporazumom iz 1950. između 17 zemalja članica OEEC, a cilj je bio: otklanjanje nedostatka sredstava plaćanja kod jednih i višak sredstava plaćanja kod drugih zemalja članica u njihovom međusobnom platnom i obračunskom prometu; postepen prelazak na konvertibilnost valuta zemalja članica; prelazak na multilateralni sistem plaćanja Poslove za njen račun obavljala je BIS
Cont. l l l EPU je prestala da postoji nakon što je 1958. veći broj članova Unije prešao na valutnu konvertibilnost Umjesto nje nastaje Evropski monetarni sporazum koji je zaključen sporazumom 17 zemalja OEEC 1955, a počeo da funkcioniše 1958. Osnovni zadatak je bio uređenje i regulisanje načina međusobnih obračuna u međunarodnim plaćanjima zemalja članica pri postojanju konvertibilnosti valuta
Cont. l l l Zbog nestabilnosti vrijednosti dolara pogotovo početkom 60 -ih, javili su se određeni problemi u održavanju međunarodne likvidnosti Zato se zaključuju novi valutni sporazumi Jedan je Haški klub - niz pojedinačnih ugovora iz 1955. i 56. između Brazila i nekih zemalja OEEC kojim je predviđeno proširenje trgovine i plaćanja: brazilski izvoz je plaćan bilo kojom valutom zemlje članice kluba
Cont. l l Pariski klub je sporazum iz 1962. između 10 zemalja za naknadno finansiranje deficita u bilansu plaćanja članica putem posebnog fonda: 6 miljardi $ kod MMF-a za pozajmice članicama u vidu kredita od 3 -5 godina U Bazelu je 1972. sklopljen sporazum centralnih banaka članica EEZ o tzv. evropskoj monetarnoj zmiji, kojim se obavezuju na intervencije ako marža između dvije monete članice pređe +-2, 25% od njihovog uzajamnog pariteta
Cont. l l l 1973. ove zemlje su donijele odluku o zajedničkom plivanju svojih valuta u odnosu na dolar, a osnovan je Evropski fond za monetarnu saradnju Iduće godine je stvorena evropska obračunska jedinica kao sredstvo za iskazivanje transakcija u EIB, Evropskom fondu za razvoj i slično Jedna vrsta valutnog sporazuma srijeće se kod stvaranja tzv. valutnih blokova, usljed zavisnosti ranijih kolonija od metropole
II Bretnvudski monetarni sistem l l Temelji poslijeratnog svjetskog monetarnog sistema postavljeni su na svjetskoj novčanoj i finansijskoj konferenciji u Bretnvudsu (SAD) u julu 1944, u prisustvu predstavnika 44 zemlje uključujući Jugoslaviju Očekivanja od stvaranja ovog međunarodnog monetarnog sistema išla su u pravcu olakšanja pune zaposlenosti i stabilnosti cijena uz održavanje spoljne ravnoteže bez ograničenja u međunarodnoj trgovini
Cont. l l Donešena je odluka o obnavljanju međunarodnog monetarnog sistema i osnivanja MMF-a kao institucije koja će usklađivati funkcionisanje međun. monet. sistema u odnosu prema zemljama članicama i potrebama međunarodnog ekonomskog razvoja U tom trenutku bretnvudski sistem je trebalo koncipirati prema uplivima razvoja međunarodne trgovine - prihvatljivi instrumenti međunarodnih plaćanja i njihov vrednosni odnos sa nacionalnim valutama
Cont. l l Po prvi put je uspostavljen međunarodni monetarni poredak zasnovan na međunarodnoj konvenciji, a uporedo s tim osnovana specijalizovana međunarodna ustanova koja će upravljati tim poretkom, odnosno vršiti nadzor nad njegovim funkcionisanjem Sistem zasnovan na bretnvudskoj konferenciji podrazumijeva jedan kodeks ponašanja čije odredbe u mnogo čemu sadrže elemente zlatnog standarda, ali sa fleksibilnijim mehanizmom
Cont. l l Osnovane su dvije ustanove: MMF i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (danas jedna od 5 članica Grupe Svjetske banke), koje su počele s radom 1947. MMF nije postavljen, dakle, kao posmatrač i analitičar međunarodnih monetarnih kretanja, već kao svjetska ustanova koja “vodi” međunarodni monetarni sistem, poštujući suverenitet članica u vođenju njihove monetarne politike
Cont. l l Bretnvudski monetarni sistem se zasnivao na zlatno-deviznom standardu, jer se uz zlato i konvertibilne valute uvažavaju kao ravnopravne komponente monetarnih rezervi, a devizno-valutni kursevi se definišu u zlatu i tzv. rezervnim valutama U to vrijeme je samo dolar bio neograničeno konvertibilan u zlato na zahtjev spoljnih rezidenata, pa se ovaj standard svodi na zlatno-dolarski, gdje je dolar supstitut zlata
Cont. l l l Kroz eksternu zamjenjivost dolara u zlato, i ostale konvertibilne valute postaju posredno zamjenjive u zlato Ovako koncipiran monetarni sistem se može predstaviti kao sistem paralelnih koncentričnih krugova, kada je u središtu zlato, a dolar kao centralna svjetska valuta oko koje (poput satelita) kruže sve ostale valute U ovom standardu počinje se kidati jedinstvo nacionalne i svjetske valute
Cont. l l l Ova veza se potvrđuje samo kroz uslovnu internu konvertibilnost u zlato, a kada država ukine i to pravo, radi se o papirnoj valuti Sada se zlato pojavljuje u obliku brižljivo čuvanih i publici nedostupnih zlatnih poluga kojim rukuju i manipulišu samo monetarne vlasti Zlato nije više neposredno operativni svjetski novac
Cont. l l Naime, zlato se direktno ne upotrebljava kao sredstvo međunarodnih plaćanja, već je potrebno zlatne poluge prethodno prodati za neku valutu (devizu) da bi se obavilo plaćanje Zlato uglavnom služi kao sredstvo državnog i privatnog tezaurisanja, u međunarodnim plaćanjima postaje suvišno i pomalo gubi i eksterne monetarne funkcije
Cont. l l l Do suspenzije spoljne konvertibilnosti dolara u zlato (1971), zlato je prvenstveno služilo za saldiranje deficita platnog bilnsa SAD, dok su se redovna plaćanja vršila (kao i danas) devizama S druge strane, privredna i finansijska moć SAD je bila nadmoćna, pa je i dolar imao dominantnu poziciju Takođe, niz “tehničkih” momenata su pogodovali da se dolar učvrsti kao svjetska valuta, pomaže zlatu i nadoponjuje ga
Cont. l l Naime, dolar deponovan u banci donosi kamatu, dolarska sredstva CB u sastavu monetarnih rezervi su često potrebna za intervenciju na deviznom tržištu, a svođenje monetarnih rezervi na pretežno jednu valutu značajno olakšava mnogobrojne novčane transakcije, kupoprodaje valuta, deklarisanje pariteta Pošto je dolar vezan samo za zlato, a službena cijena zlata se sporo i teško mijenja, ne može formalno ni devalvirati ni revalvirati bez promjene cijene zlata
Cont. l l l S druge strane, ako sa dolarom “nešto nije u redu”, potrebna prilagođavanja (devalvacije i revalvacije) padaju na teret trećih zemalja čije su valute fiksirane prema dolaru Dolar je opšte prihvaćena valuta jer se dolari kupuju, posuđuju i plasiraju i na tržištu novca i kapitala široko izvan SAD Zapadno tržište je svojevrsno proširenje američkog nacionalnog monetarnog područja (euro-dolarsko tržište)
Cont. l l l Ovaj standard, oslonjen na dvije bazične potpore (zlato i dolar), pothranjivao je u poslijeratnom periodu ekspanziju novca i kredita i osiguravao međunarodnu likvidnost Ipak, ispoljavao je nedostatke kao i prethodni standard: a) dolarski krediti inostranim partnerima nisu sužavali monet. potencijal SAD, barem dok se nije zahtijevala konverzija u zlato ili se dolari nisu transferisali u druge zemlje
Cont. l l l Ovako stečene devizne rezerve ulaze u kreditnu bazu i zemlje dužnika i podstiču inflatorne procese na međunarodnom tržištu b) Povećanje svjetskih deviznih rezervi i međunarodne likvidnosti moguće je samo uz stalno prolongiranje i pogoršavanje deficita platnog bilansa SAD (ili drugih država rezervnih valuta) Situacija je teža ako držaoci rezervnih valuta vrše konverziju $ u zlato radi sigurn.
Cont. l l l U tom slučaju vrši se direktan udar na ključnu komponentu monetarnog sistema i cijela konstrukcija počinje da se ruši c) Neprekidno pogoršavanje strukture svjetskih rezervi - ekspanzija monetarnih rezervi znači i degresiju konvencionalnih zlatnih rezervi (zaostajanje proizvodnje) Generalna ideja sistema je bila koncept fiksnih kurseva, ali da ovi mogu da budu korigovani ukoliko je u nekoj zemlji prisutno stanje fundamentalne neravnoteže
Cont. l l l Ovaj koncept bi djelovao kao monetarno sidro kod sprovođenja makroek. politika Koncept valutnih paritet znači da je svaka nacionalna jedinica imala fiksiran valutni paritet u težinskim jedinicama zlata ili prema dolaru Polazna osnova čitavog sistema valutnih pariteta nacionalnih valuta bila je paritet zlato-dolar u iznosu 35 dolara za jednu finu troj uncu zlata (31, 1 gram čistog zlata, pa je $ 0, 89 g čistog zlata)
Cont. l l Osnovna ideja sistema bila je da SAD centralna zemlja svjetskog monetarnog sistema - imaju obavezu da vode makroek. politiku (bez većih i dugotrajnijih deficita u njenom platnom bilansu) kako bi trajno održavale paritet u visini od 35$ za uncu zlata Zadatak SAD je bio da obezbijede trajnu konvertibilnost viškova dolara u zlato, ali samo u transakcijama sa stranim CB
Cont. l l l Zadatak drugih zemalja je bio da održavaju fiksne kurseve prema dolaru putem odgovarajućih makroekonomskih politika U situaciji kratkoročne platnobilansne neravnoteže, CB zemalja članica vršile su interventne operacije na deviznom tržištu kako bi se devizni kursevi održali unutar intervencionih zona Dozvoljene oscilacije kurseva svake nacionalne valute na deviznom tržištu do +1% u odnosu na dolarski valutni paritet
Cont. l l Znači, maksimalne oscilacije tržišnih kurseva raznih nacionalnih valuta iznosile su +-2% Dva faktora su imala destabilizujući karakter na sistem: a) U drugoj polovini 60 -ih gornji paritet zlato-dolar postajao je sve manje kredibilan jer su SAD vodile ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku To je značilo platnobilansne suficite u razvijenim zemljama
Cont. l l l Njihove CB su kupujući velike iznose dolara faktički branile fiksne DK svojih valuta prema dolaru, čija je veza sa zlatom (po zvaničnoj cijeni zlata) bila sve više nerealna b) Početkom 70 -ih desio se talas svjetske inflacije i povećani rast cijena industrijskih, sirovinskih i agrarnih proizv. Posebna odgovornost je na inflacionoj makroek. politici SAD slabeći tržišnu poziciju dolara na valutnim berzama
Cont. l l Ključni novi faktor koji je uticao na destabilizaciju bilo je kretanje kratkoročnog špekulativnog kapitala koji je bio brzo transferisan između zemalja, tj. nacionalnih valuta Početak kraja fiksnih kurseva je zatvaranje deviznog tržišta, napuštanje čvrstih i inauguracija plivajućih kurseva u Njemačkoj, zatim revalvacija marke, odnosno devalvacija dolara
Cont. l l l Uslijedila je nova faza relativne stabilnosti pariteta, da bi 1973. članice EEZ objavile zajedničko fluktuiranje svojih valuta prema dolaru i na neodređeno vrijeme legalizovale fluktuirajuće kurseve Zvanična cijena zlata povećana je ponovo, ovoga puta (1973) sa 38 na 42, 22 dolara za jednu finu uncu Dakle, kraj bretnvudsa je kada dolar nije više bio svjetska rezervna valuta, odnosno uvođenjem slobodnih kurseva prema dolaru
III Reforma međ. mon. sistema l l Međunarodni monetarni sistem se, najsažetije, može definisati kao skup pravila i mehanizama koji utiču na izbor ili određivanje međunarodnih platnih instrumenata, regulisanje pariteta nacionalnih valuta i očuvanje međunarodne likvidnosti Ipak, ovo je definicija koja obuhvata tehnička pitanja, a međunarodni monetarni sistem ima daleko širi značaj
Cont. l l Naime, on olakšava uspostavljanje ekonomskih odnosa između država koje se služe različitim valutama, čineći ih uporedivim i međusobno razmjenjivim posredstvom međunarodno priznatog ekvivalenta Tkođe, sistem utiče na razvoj svjetske trgovine, međunarodnog kretanja kapitala, a u krajnjoj instanci i na određeni razvoj u svjetskoj privredi, mada to djelovanje nije nezavisno od određenih političkih i ekonomskih uticaja moći
Cont. l l l MMS je dio mehanizma svjetske privrede Suštinski je vezan za funkcionisanje krupne robne proizvodnje i ukrštanje robnonovčanih transakcija na svjetskom tržištu Njegov uticaj je, dakle, na: razvoj svjetske trgovine, međunarodnog finansiranja, regulisanja pariteta nacionalnih valuta, preraspodjelu nacionalnog dohotka među zemljama i na promjenu njihove ekonomske snage
Cont. l l l Stalna kriza međunarodnog monetarnog sistema ima globalni značaj i njen uticaj se širi i na ostale oblasti međunarodnog ekonomskog života To znači da su ugroženi i funkcionisanje međunarodne robne razmjene, međunarodnih finansija, odnosno svjetske privrede u cjelini Osnovne slabosti funkcionisanja MMS-a mogu se grupisati oko:
Cont. l l - neriješenih pitanja utvrđivanja pariteta između rezervne (dolar) i ostalih nacionalnih valuta; - emisije rezervne valute i načina prikupljanja sredstava za održavanje međunarodne likvidnosti; - pružanja pomoći određenim zemljama U poslijeratnom periodu promjene MMS-a su očigledne i mnogobrojne
Cont. l l l Značaj svjetske i rezervne valute naizmjenično su imali funta i dolar, što je bilo zasnovano na ekonomskoj snazi tih zemalja, pa je sudbina MMS-a dobrim dijelom bila prepuštena monetarnoj situaciji tih zemalja Prve rasprave o reformi MMS-a javljaju se 1963. kada su se u sistemu nagomilale određen slabosti Trifin je 1962. godine izdao knjigu o problemima MMS-a
Cont. l l l Polazi se od ocjene da dolar nije valuta najpogodnija kao međunarodno sredstvo plaćanja i rezervne valute u monetarnim rezervama centralnih banaka Oživjeli su bili i predlozi za povratak na čisti zlatni standard Problem neadekvatne eksterne likvidnosti ZUR prvi put je izričito apostrofiran na Konferenciji UN za razvoj i trgovinu (UNCTAD) 1964.
Cont. l l l Istaknuto je da bi pri rješavanju međunarodnih monetarnih problema trebalo u punoj mjeri voditi računa o potrebama ZUR Problem pristupa ZUR reformi MMS-a i međunarodne likvidnosti afirmisan je na 3. Zasjedanju UNCTAD-a 1972. (Lima - akcioni program) Pažnju su privukli sljedeći predlozi:
Cont. l l a) Francuza Žaka Rufa, koji je pošao od toga da je postojeći monetarni sistem inflacionistički jer SAD i GBR mogu da emituju rezervnu valutu bez kontrole i čvrstog pokrića Da bi sistem bio zdrav trebalo bi ga vratiti na zlatno važenje čime bi se automatski uspostavili stabilni pariteti između nacionalnih valuta i ravnoteža platnog bilansa
Cont. l l l b) Amerikanca Roberta Trifina, po kome dolarom i funtom nije obezbijeđen zadovoljavajući stepen međunarodne likvidnosti Neodrživo je da ove valute budu i dalje u ulozi instrumenta monetarnih rezervi zbog zloupotrebe njihove emisije za regulisanje platnog deficita ovih zemalja Predlaže se, stoga, da te zemlje za svaku emitovanu jedinicu posjeduju pokriće u zlatu (najmanje 20%)
Cont. l l l MMS bi bio zasnovan na međunarodnoj valuti koju bi emitovala jedna međunarodna banka slična emisionoj banci c) Predlozi pojedinih zemalja - Predsjednik Francuske Šarl De Gol je osporavao ulogu “svjetskog trezora” SAD-u i tražio je da se sistem vrati na klasične osnove sa zlatom u ulozi “stabilizatora sistema” Vlada Žiskar D’estena je odstupila od toga stava i predložila da se dolar zamijeni sa kolektivnom rezervnom jedinicom (CRU)
Cont. l l Ipak, uvidjelo se da ne postoje uslovi za povratak zlatnom važenju, a razlozi su višestruki: a) Sa aspekta međunarodne likvidnosti, nesrazmjeran odnos raspoloživog zlata i potreba međunarodnih plaćanja; b) Negativan uticaj na autonomiju monetarne i fiskalne politike; c) Monetizacija zlata bi dovela do precijenjenog dolara što bi vještački uvećalo američke monetarne rezerve;
Cont. l l l d) Veća cijena zlata koristila bi samo onim zemljama koje ga imaju i onim koje ga proizvode (SSSR, Južna Afrika itd. ) U poslijeratnom periodu SAD su koristile potrebu za dolarima (“glad za dolarima”) i nastojale da svijet pretvore u dolarsku zonu, a same da igraju ulogu centralne banke Kasnije je zaista cijeli svijet prihvatio dolar i tada su SAD vodile promjenljivu politiku kursa dolara
Cont. l l U fazi kada je došlo do prekomjerne emisije dolara, SAD su nastojale da održe precijenjeni kurs svoje valute, jer su u zamjenu za nju dobijale više vrijednosti iz inostranstva Kada je taj kurs počeo da smeta izvoznoj ekspanziji, SAD su određenim mjerama uticale na sniženje vrijednosti kursa $ (iz inostranih monetarnih rezervi preuzimale $ novčanice po nižem kursu) i tako iz inostranstva ponovo prelile više vrijednosti
Cont. l l U oba slučaja, takva politika SAD štetila je zemljama koje su držale dolar u svojim monetarnim rezervama Iz takve politike kursa dolara proistekla je i politika plivajućeg kursa nekih valuta, pomoću kojeg su inostrane banke nastojale da zaštite vrijednost svoje nacionalne valute ili da se brane od tzv. vrućeg novca, koji je iz američkih monetarnih viškova neplanirano dospijevao na monetarna tržišta
Cont. l l l To je generalno bio krug u kojem su se začinjali predlozi zapadnih zemalja za reformu MMS-a Takođe, ukazivala se potreba za povećanjem kreditnog potencijala MMF-a, tj. za proširenjem izvora sredstava Pogotovo potreba kod zemalja koje su permanentno suočene sa platno-bilansnim deficitom (nestabilni prihodi od izvoza sirovina) i ograničenim pristupom otvorenim monetarnim tržištima
Cont. l l l Jedan od najvažnijih razloga za povećanje izvora međunarodne likvidnosti je u smanjenju monetarnih rezervi kod velikog broja zemalja članica MMF-a Posljedice toga su nemogućnost izmirenja njihovih međunarod. obaveza i smanjenje uvoza u tim zemljama što se lančano odražava na izvoz u drugim zemljama Napravljeni su novi pokušaji, osim povećanja kvota, da se nađu dodatni izvori sredstava u vidu specijalnih prava vučenja
Cont. l l l Do stvaranja SPV došlo je nakon višegodišnjih pregovora - 1967. u Rio de Žaneiru i 1968. u Stokholmu 1969. Skupština MMF-a je prihvatila predlog i naložila da Fond kreira dodatna likvidna sredstva u vidu SPV Za stvaranje i distribuciju SPV, Fond je pored redovnog računa na kome se drže sredstva običnih kvota, otvorio i specijalni račun preko kojeg se odobravaju sredstva SPV članicama na osnovu redovnih kvota
Cont. l l l SPV su vrsta kredita - kreditnog novca jer se praktično radi o kreditu koji uživaju zemlje koje su dobile SPV koje mogu da zamijene za potrebne devize SPV nisu novac u realnom značenju te riječi - ne posjeduju materijalnu supstancu novca, niti se javljaju u metalnom ili papirnom obliku U pitanju je dodatna mogućnost vučenja kod Fonda, izvan veličine redovnih kvota koje su zemlje članice uplatile učlanjenjem
Cont. l l l Na taj način zemlja članica ima mogućnost da dobije neophodne devize od druge zemlj Dakle, SPV nisu efektivan ni nacionalni ni međunarodni novac, već predstavljaju “prava” koja omogućavaju zemljama članicama da kupe određenu količinu neke konvertibilne valute Stvaraju se na osnovu procjene opšte globalne potrebe za svjetskim monetarnim rezervama, a ne na osnovu pojedinačnih potreba članica
Cont. l l l SPV su prvi put emitovana 1970, a cilj je bio da zadovolje dugoročne globalne potrebe za međunarodnom likvidnošću Poslije 1972. uslijedio je nagli porast međunarodne likvidnosti, prije svega usljed nekontrolisanih emisija dolara kroz visoki dolarski deficit platnih bilansa SAD Uslijedio je relativan pad udjela SPV u ukupnoj strukturi svjetskih monetarnih rezervi, pa je tek 1978. postala punovažna odluka o otvaranju novog kontigenta SPV
Cont. l l Kritike koje su se upućivale na račun SPV: a) Povezivanje SPV (link) sa finansiranjem privrednog razvoja ZUR; b) Ne igraju ulogu koja im je bila izvorno namijenjena - sredstvo planskog dopunjavanja i regulisanja međunarodne likvidnosti; c) Komplikovana valorizacija i nestalnost SPV
Cont. l l Reforma MMS-a je dug, evolutivan proces i potrebno je mnogo napora i vremena da bi se uspostavio univerzalan, pravedan i racionalan sistem koji će odgovarati interesima i potrebama i razvijenih i ZUR i moći da obezbijedi demokratsku kontrolu i upravljanje nad njim U centru ovog sistema bi trebalo da bude nova jedinstvena valuta - svjetski novac koji bi ravnopravno služio potrebama međunarodne zajednice
IV Evropski monetarni sistem l l l EMS je stupio na snagu 1979. godine, a suština je bila stvaranje zone monetarne stabilnosti grupe evropskih zemalja sa ključnom ulogom fiksnih deviznih kurseva Namjera je bila da se putem fiksnih kurseva stvori osnova za veći stepen konvergencije makroekonomskih politika i ekonomskih performansi u članicama Fiksni devizni kursevi koncipirani su kao embrion kasnijeg stvaranja jedinstvene valute
Cont. l l Krajnji smisao mehanizma EMS bio je da se preko valutne i ekonomsko-finansijske integracije obezbijede povoljniji uslovi za tržišno-orijentisani dugoročni ekonomski razvoj u regionu U formiranju EMS učestvovale su zemlje članice EEZ - Njem, Fra, Ho, Bel, Luk, Dan, Irs, Ita i Bri, a u 80 -im - Grč, Špa, Por - i početkom 90 -ih - Šve, Fin, Aus - su se pridružile nove članice (ukupno 15)
Cont. l l l Proces stvaranja monetarne integracije u zemljama EZ (kasnije nazvanom EU) započinje 1970. kada je objavljen Vernerov plan sa faznim stvaranjem unije u periodu 1971. do 1980. Plan nije realizovan, ali je stvorena evropska valutna zmija i EMFC, a potom i evropska valutna jedinica (EUA) Mehanizam EMS sačinjavali su: ECU, mehanizam intervencija na deviznom tržištu i kreditni aranžmani
Cont. l l ECU je centar EMS i predstavlja sastavni dio monetarnih rezervi članica ECU je obračunska jedinica i sredstvo međusobnih obračuna i plaćanja između centralnih banaka zemalja članica Vrijednost ECU je određena na principu basket tehnike, a početna vrijednost bila je jednaka vrijednosti jedinice SPV, odnosno EUA Zemlje članice deponuju 20% svojih deviznih rezervi i 20% rezervi u $ u EMFC
Cont. l l l Zemlje članice su se obavezale da održavaju stabilnost bilateralnih deviznih kurseva uz maksimalne oscilacije od +2, 25% u oba pravca Izuzetno zemlje sa manje stabilnim valutama (Bri, Ita) mogu privremeno da koriste aranžman sa zonom oscilacije od +6% EMS je usvojio koncept fiksnih, ali kurseva sa korekcijom jer su bile obavezne da ih brane, ali izuzetno i promijene
Cont. l l l Kada devizni kurs pojedine valute dostigne granice mogućih oscilacija - donju ili gornju intervencionu tačku - članica je dužna da interveniše na deviznom tržištu i to u valutama članica Pri tome zemlja prodaje jaku valutu, tj. valutu koja se nalazi na gornjoj intervencionoj tački Svop aranžmanom, zemlja sa slabom valutom - na donjoj intervencionoj tački mže doći do jake valute
Cont. l l l Npr, ako je francuski franak slaba, a marka jaka valuta, francuska banka može zamijeniti franke za marke kod njemačke banke i prodati marke (intervenisati) na deviznom tržištu za franke Pored ovih intervencija predviđeno je da CB mogu da intervenišu i prije dostizanja limitnih tačaka To su intramarginalne intervencije koje se mogu obaviti jedino na osnovu sporazuma između CB čije su valute slabije (jače)
Cont. l l Obavljaju se u okviru limita za angažovanje kreditnih sredstava Naime, ukoliko CB koja treba da vrši interventnu prodaju deviza, nema dovoljno deviznih sredstava, predviđeni su kreditni mehanizmi koji omogućavaju kratkoročne interventne operacije Kreditni fond omogućava i finansiranje deficita platnog bilansa Prva kreditna linija je svop aranžman do 45 dana
Cont. l l Kratkoročni kredit, koji nije uslovljen (osim konsultacija sa organima EEZ), može koristiti CB koja ima deficit platnog bilansa, a sa rokom od 9 mjeseci Srednjoročni kredit može da koristi ona zemlja koja ima platno bilansne poteškoće ili ih sa izvjesnošću očekuje, a uslovljen je ekonomskom politikom na predlog Savjeta ministara EZ
Cont. l l l Kao što je rečeno, ključni dio EMS bio je mehanizam održavanja deviznih kurseva (ERM) u utvrđenom vremenskom rasponu GBR nije učestvovala u ERM do 1990. Zbog specifičnog odnosa dolara i marke, EMS je bio zasnovan na marki Kad god bi kapital izlazio iz SAD prelazio je u marke, a ne u druge valute EMS Bilo je normalno da marka zbog toga revalvira, ali ne i ostale valute
Cont. l l Ipak, marka nije revalvirala, ali su ostale valute devalvirale Od 83 -85. nije bilo promjena kurseva kao ni od 90 -92. Međutim, izuzev marke, valute su potpale pod špekulativni pritisak jer se smatralo da su bile precijenjene ERM su zato napustile lira i funta, revalvirale su pezeta, eskudo i irska funta, a svoje vezivanje su otkazale Finska, Norveška i Švedska
Cont. l l l Očito da je poremećaj njemačkih finansija, ujedinjenjem, poremetio funkcionisanje regionalnog monetarnog sistema EMS je formalno ostao na snazi jer je granica fluktuiranja kurseva unutar ERM proširena +-15% što je svako mogao da održava Krajem 1993. stupio je na snagu ugovor iz Mastrihta, kao program za evropsku i monetaru uniju, kojim je EEZ pretvorena u Evropsku uniju (EU)
Evropska monetarna unija l l Mastrihtskim ugovorom iz 1991. predviđene su tri faze za realizaciju projekta EMU Prva faza trajala je tri i po godine sa zadacima: formiranje jedinstvenog tržišta roba i usluga uz uklanjanje dispariteta cijena; liberalizacija kretanja kapitala i novca unutar EZ; konvergencija ekonomskih performansi među zemljama koordinacijom monetarne i fiskalne politike
Cont. l l Monetarna saradnja članica EZ sprovodila se preko postojećeg komiteta guvernera CB zemalja EZ Pojačana koordinacija nacionalnih monetarnih politika ostvarivana je preko mehanizma ERM uz nastojanje da se izbjegnu promjene centralnih pariteta Osnovna ideja je smanjenje razlike u inflacionim i kamatnim stopama U ovoj fazi su se desila dva valutna udara 1992. i 1993.
Cont. l l Druga faza je počela 1. januara 1994. i trajala do 31. decembra 1998. Formiran je Evropski monetarni institut kao zamjena komitetu guvernera, i to sa savjetodavnom ulogom Odluke o monetarnoj politici i dalje leže na nacionalnim centralnim bankama Cilj EMI je unapređenje dalje koordinacije monetarnih poliitka i priprema kreiranja ESCB i ECB
Cont. l l l Treća faza formalno počinje 1. januara 1999. Od ukupno 15 zemalja EU, uslove konvergencije ispunilo je 14 zemalja (osim Grčke), a Bri, Dan, Šve nisu prihvatile da uđu u monetarnu uniju Ukinut je EMI i konstituisan ESCB i ECB sa sjedištem u Frankfutru sa najvišim organom upravljanja - Upravni savjet koji formuliše monetarnu poliitku EU
Cont. l l Kriterijumi konvergencije su jako naglašeni jer je ocijenjeno da evropska valuta može da bude dovoljno jaka pod uslovom da u monetarnu uniju uđu samo one zemlje koje ostvare niske stope inflacije i povoljne parametre u fiskalnoj sferi Na ovim krtiterijumima posebno je insistirala Njemačka čija ja valuta bila prestižna i služila u evropskim ekonomskim integracijama kao nominalno sidro
Cont. l l l a) Stopa inflacije - najviše 1, 5 procentnih poena iznad stope inflacije u tri zemlje članice sa najboljim inflacionim performansama; b) Kamatna stopa - dugoročna nominalna kamatna stopa na državne obveznice može da iznosi najviše 2 procentna poena iznad prosjeka tri zemlje EU koje imaju najniže stope inflacije; c) Devizni kurs - nacionalna valuta u posljednje dvije godine nije devalvirala;
Cont. l l zemlja je bila u sastavu ERM; d) Fiskalni deficit - deficit državnog budžeta prema GDP ne smije da iznosi više od 3%; e) Državni dug - odnos stanja državnog (javnog) duga prema GDP najviše 60% Predviđeno je da zemlja koja ne ispunjava jedan ili čak dva kriterijuma može da bude primljena, ukoliko je postigla visok napredak u pogledu svih izloženih performansi
Cont. l l Euro je u početku korišćen samo za bezgotovinska plaćanja CB članica su neopozivo fiksirale devizne kurseve (ne mogu se više mijenjati) prema euru na dan 1. januara 1999. Gotovinska plaćanja su bila u nacionalnim valutama u periodu od 3 godine, do kraja 2001, kada je emitovan novac u vidu banknota i kovanog novca Za razliku od ekija (korpe valuta), euro je jedinstvena valuta
Cont. l l l 3. maja 1998. donešena je odluka o uvođenju eura od strane 11 zemalja 1. januara 1999. je uveden euro Natupio je tranzicioni period do konačnog uvođenja eura kao novca (euro cash) 1. januara 2002. U međuvremenu – 1. januara 2001. Grčka se pridružila euro zoni 28. februara 2002. završio se u svim zemljama period dvostrukog cirkulisanja
Cont. l l l Tokom tranzicionog perioda euro se nije mogao koristiti za gotovinska plaćanja Euro zona se trenutno sastoji od: Austrije, Belgije, Kipra, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Malte, Holandije, Portugala, Slovačke, Slovenije i Španije Euro koriste i: Andora, Kosovo, Monako, San Marino, Crna Gora i Vatikan
Cont. l l Primarni cilj monetarne politike se sastoji u održavanju stabilnosti nivoa cijena u euro zoni, koncipirano na srednji i duži rok stabilnost nivoa cijena se definiše kao povećanje harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena (HICP) do 2% godišnje Ipak, zbog uticaja raznih kratkoročnih faktora van kontrole CB, stopa inflacije do 2% godišnje koncipirana je kao srednjoročna stopa od koje može da dođe do izvjesnih odstupanja u oba pravca
Cont. l l Strategija monetarne politike nije ni konvencionalno monetarno targetiranje ni direktno inflaciono targetiranje, niti njihov jednostavan miks Sastoji se od tri elementa: objavljivanja kvantitativne definicije stabilnosti cijena (HICP); prvi oslonac M 3 kao strateška targetna varijabla koja određuje buduće srednjoročno kretanje stope inflacije; drugi oslonac koji obuhvata analize širokog ranga varijabli indikatora i prognoze cijena
Cont. l l l Institucije: Savjet guvernera – članovi Izvršnog odbora i guverneri centralnih banaka, 10 puta godišnje formuliše MP i smjernice implementacije Izvršni odbor – stručno tijelo, operativno sprovođenje monetarne politike Generalni savjet – guverneri CB svih zemalja EU; monitoring procesa konvergencije; upravlja novim aranžmanom kurseva ERM 2
Cont. l l l Instrumenti monetarne politike a) Operacije na otvorenom tržištu - kojima ECB utiče na formiranje kratkoročnih kamatnih stopa na novčanom tržištu Nedjeljne refinansirajuće transakcije privremena kupovina ili prodaja hartija od vrijednosti uz obavezu reverzije na kratak rok; b) Mjesečne refinansirajuće transakcije komercijalnih banaka; c) Stope obaveznih rezervi
- Slides: 86