Monetarna ekonomija Devizno trite devizni kurs Dr Slobodan
Monetarna ekonomija Devizno tržište, devizni kurs Dr Slobodan Lakić
I Devizno tržište l l Veza između nacionalnih trišta novca i stranih novčanih tržišta ostvaruje se na deviznom tržištu Posredstvom ovog tržišta, vlasnici novčanih sredstava transferišu strana sredstva plaćanja u domaća, i obratno, pa se sa tim sredstvima pojavljuju na domaćem, odnosno inostranom novčanom tržištu
Cont. l l l Usljed povezanosti novčanog i deviznog tržišta, postoji tijesna veza između kamatne stope i deviznog kursa Naime, međunarodno kretanje kapitala može da bude motivisano razlikama između kamatnih stopa Stoga, kretanje kapitala može značajno da utiče na kretanje deviznih kurseva na tržištu deviza
Cont. l l Preko mehanizma deviznog kursa postepeno se uspostavlja korespondentski odnos različitih kretanja na dva nacionalna tržišta novca O deviznom tržištu govorimo u onom momentu kada dođe do kontakta između domaćih i stranih deviznih rezidenata u sferi ekonomskih transakcija, i kad ovi kontakti dovedu do određenih deviznopravnih poslova
Cont. l l l Iz ovih odnosa rezultira ponuda i tražnja deviza, a njihov susret predstavlja devizno tržište Dovoljno je da jedan domaći devizni rezident zasnuje potraživanje u stranoj valuti, a drugi dugovanje, pa da dođe do prvog susreta ponude i tražnje deviza Devizno tržište pretpostavlja takav tip nacionalne ekonomije koja održava ekonomske veze s drugim nacionalnim ekonomijama (otvorena ekonomija)
Cont. l l l Postojanje ponude i tražnje deviza je rezultat slobodne cirkulacije robe između nacionalnih ekonomija Devizno tržište, kao institut otvorene ekonomije, pruža vrlo plastičnu sliku platnog bilansa date privrede Deficit u platnom bilansu manifestuje se u nesrazmjerno većoj tražnji deviza od njihove ponude na deviznom tržištu, i obrnuto
Cont. l l Pod užim pojmom deviznog tržišta obično se podrazumijeva organizovan susret ponude i tražnje deviza, a širi pojam uključuje i atribut sistematskog susrijetanja Lipfert pod deviznim tržištem u širem smislu podrazumijeva kupovinu i prodaju deviza, deviznu arbitražu, devizne špekulacije, a u užem smislu samo kupovinu i prodaju deviza za domaću valutu ili za druge vrste deviza
Cont. l l l Devizno tržište ima sljedeće osnovne zadatke i funkcije, odnosno svojim djelovanjem omogućuje: a) Omogućava vlasnicima deviza da ih pretvore u nacionalnu valutu, a drugim licima da nabave odgovarajuća sredstva za plaćanje u inostranstvu; b) Usklađuje zahtjeve za prodaju deviza sa zahtjevima za njihovu kupovinu;
Cont. l l c) Usklađuje ponudu i tražnju posredstvom deviznog prometa u zemlji i deviznog prometa sa inostranstvom; d) Omogućava obavljanje deviznog prometa sa inostranstvom Na taj način se, posredstvom deviznog kursa koji se formira na deviznom tržištu domaća privreda povezuje sa inostranom Prema Kindlbergeru, tri osnovne funkcije deviznog tržišta sastoje se u:
Cont. l l l a) Transformisanju kupovnih sredstava - iz jedne zemlje u drugu i iz jedne valute u drugu, sa osnovnim zadatkom efikasnog obavljanja međunarodne trgovine; b) Davanju kredita za spoljnu trgovinu uspostavljanjem konvertibilnosti evropskih valuta dolazi do formiranja tržišta eurodolara, na kome se ostvaruju značajni tokovi kredita; c) Pribavljanju olakšica za osiguranje od deviznog rizika - terminski ugovor npr.
Cont. l l l Jedna od osnovnih funkcija deviznog tržišta sastoji se u formiranju realnog DK Naime, u uslovima postojanja deviznog tržišta nemoguće je održavati nerealne paritetne odnose bez opasnosti da se funkcionisanje DT u cjelini ne dovede u pitanje DT ukazuje neposredno na situaciju u platnom bilansu i tako postaje važan indikator poremećaja nastalih u sferi međunarodne razmjene i u nac. ekonomiji
Cont. l l l Subjekti deviznog tržišta Prema Živančeviću subjekti DT su uvoznici i izvoznici uzeti u najširem značenju te riječi, rezidenti i nerezidenti, druga fizička i pravna lica, devizni brokeri ili senzali i CB Banke su nosioci deviznog tržišta koje uz pomoć CB organizuju promet deviza, posreduju u obavljanju platnog prometa sa inostranstvom omogućavajući normalnu cirkulaciju deviza između izvoznika i uvoznika
Cont. l l l Pravi se razlika između transakcija koje banke međusobno obavljaju (međubankarsko tržište) i poslova kupoprodaje deviza koje banke obavljaju sa klijentima Na deviznim berzama se usklađuje ponuda i tražnja deviza i formira devizni kurs, koji zatim banke primjenjuju u svojim transakcijama između sebe i sa klijentima uvoznicima i izvoznicima Često je promet van berze veći
Cont. l l l Značaj brokera je u posredničkoj ulozi koju imaju u procesu usklađivanja ponude i tražnje deviza U bankama se trgovinom devizama bave dileri - trgovci devizama Špekulanti manipulišu sopstvenim fondovima iz jedne u drugu valutu, radi sticanja zarade na osnovu kursne razlike čime stiču prosječan profit na račun ostalih držalaca valuta
Cont. l l l Normalno funkcionisanje deviznog tržišta u velikoj mjeri je uslovljeno odgovarajućom intervencijom CB Smisao intervencije je u nastojanju da se obezbijedi stabilnost deviznog kursa i pruži pomoć bankama u vezi sa usklađivanjem ponude i tražnje deviza Položaj uvoznika i izvoznika zavisi od efikasnosti DT koji se ogleda u mogućnosti da uskladi ponudu i tražnju na određenom nivou deviznog kursa, i deviznih propisa
Cont. l l l Dakle, da bi devizno tržište moglo da postoji i funkcioniše neophodno je postojanje odgovarajućih institucionalnih pretpostavki od kojih su najvažnije: - tržišnost, odnosno kupoprodaja deviza po kursu koji se formira na bazi ponude i tražnje; - sami poslovi kupoprodaje deviza; - subjekti deviznog tržišta; - mjere intervencije CB na dev. tržištu; - način formiranja kursa, dozvoljene oscilac
Cont. l l l Usljed globalizacije robnih i finansijskih tržišta dolazi do propulzije DT Bitan faktor koji je uticao je porast zemalja koje su uspostavile valutnu konvertibilnost prije svega za tekuće transakcije, ali i za kapitalne Još jedan važan faktor je brzi razvoj komjuterskih i telekomunikacionih tehnologija čime se neuporedivo brže prenose relevantne informacije i elektronski novac
Cont. l l U funkcionalnom smislu, DT se mogu podijeliti na četiri kategorije: promptna (osnovno), terminska, fjučers i opcijska Namjenski tipovi transakcija su: a) Arbitražne - promptna kupovina i prodaja neke valute u cilju sticanja dobiti iz razlika u cijeni na raznim DT u svijetu (obično vrše specijalizovane banke); b) Špekulativne - neto kupovina/prodaja neke valute, čime se mijenja valutna struktura u portfoliju deviznih transaktora
Cont. l l l Ove transakcije sadrže devizni rizik, a cilj je sticanje kapitalne dobiti; c) Hedžing transakcije - tržišni trasfer rizika promjene deviznog kursa odbrambeni tip transakcija u kojima uglavnom učestvuju kompanije koje se bave izvoznim ili uvoznim poslovima Dva organizaciona oblika su devizne berze i vanberzanska tržišta i decentralizovana (OTC), koja dominiraju u svijetu
Cont. l l Glavni učesnici na DT su komercijalne banke (90 -95% svih transakcija), a mogu se javiti u ulozi deviznih dilera i deviznih brokera Jezgro DT na međunarodnom planu je interbankarsko tržište na kojem učestvuju samo velike komercijalne banke koje obavljaju devizne transakcije između sebe, s tim da se nalaze u raznim zemljama (valutnim područjima)
Cont. l l Da bi se na vanberzanskom tržištu obezbjeđivalo stalno formiranje deviznih kurseva, neophodno je postojanje market mejkera - velikih komercijalnih banaka koje na zahtjev neke druge banke moraju u svakom momentu da ponude dvije kotacije za istu valutu kao i količine te valute koju su spremne da kupe i prodaju Najvažnija devizna tržišta su London, Njujork, Tokio, Frankfurt, Amsterdam, Pariz, Cirih, Toronto, Brisel, Milano, Singapur i Hong-Kong
II Devize (valute) l l Novac jedne nacionalne ekonomije javlja se u inostranstvu u dvije vrste: efektivni inostrani novac ili valuta; kratkoročna potraživanja u inostranom novcu ili devize Valuta - od latinske riječi valuta, sa nekoliko značenja: novčani sistem; efektivni novac i novčani znaci (novčanice, banknote) u opticaju u zemlji (novčana jedinica); u međunarodnom prometu samo efektivne inostrane novčanice, novčani znaci sa kojim se raspolaže u nekoj drugoj zemlji
Cont. l l l U posljednjem slučaju pojam valuta ne obuhvata i novčane surogate (ček, mjenica Konvertibilne valute (čvrste) - valute koje, u principu, mogu slobodno da se mijenjaju za zlato ili za svaku drugu valutu i to u neograničenim količinama Transferabilne - valute koje mogu da se upotrijebe za plaćanje i u drugim zemljama, ne samo u zemljama koje su sa zemljom, o čijoj je valuti riječ, povezane posebnim dogovorom o valutnom području
Cont. l l l Nekonvertibilne (meke) - valute koje se ne mogu zamijeniti za zlato ili za druge valute i služe isključivo kao sredstvo plaćanja u unutrašnjem prometu Klirinške ili obračunske - valute pomoću kojih se obavljaju međusobna plaćanja i obračunavanja na bazi međunarodnog dogovora, a najčešće je to treća valuta Crnoberzijanske - valute čiji se kurs formira na crnoj berzi nelegalno, suprotno sa devizno-valutnim i kontrolnim propisima
Cont. l l l Valutni paritet - jednakost u odnosu dvije valute, odnosno zakonski utvrđen odnos valuta prema zlatu (ranije i srebru) ili prema nekoj drugoj valuti ili, pak, da izrazi utvrđeni vrijednosni odnos dvije valute koje svoju vrijednost izražavaju u zlatu Devizni paritet - odnos između vrijednosti inostrane valute na koju glasi deviza i domaće valute U sistemu jednostrukih kurseva devizni kurs jednak je valutnom
Cont. l l l Valute kojima se najviše trguje Glavni valutni parovi Valutni par: bazna valuta i valuta kotiranja - primjer Direktno i indirektno kotiranje - primjer Kupovna i prodajna cijena – spred - primjer Najmanja promjena cijena
Cont. l l l Deviza - od latinske, španske riječi devise koja označava inostranu mjenicu, mjenicu koja glasi na inostranu valutu i koja treba da se plati u inostranstvu Devize kao potraživanja u inostranoj valuti predstavljaju specifičnu robu koja se kupuje i prodaje na deviznom tržištu Za imaoca deviza (domaći rezident) one nisu novac jer će imalac deviza dobiti novac kada proda devize na DT ili kada ih prezentira kod neke banke za naplatu
Cont. l l l Devize predstavljaju uputnicu kupovne moći u inostranstvu To znači da inostrani devizni rezident kao korisnik potraživanja u inostranstvu dobija devize koje predstavljaju potraživanja u inostranoj valuti U sadašnjim uslovima, sa makroekonomskog aspekta, devize su potraživanja koja posjeduje jedna nacionalna privreda u valutama drugih nacionalnih privreda (drugih zemalja)
Cont. l l Potraživanja koja imaju tretman deviza bila bi potraživanja po tekućim računima kod inostranih banaka, čekovi i mjenice koje glase na inostrane valute i vučene u inostranim bankama, primljeni akreditivni nalozi, kreditna pisma, telegrafski nalozi i druge hartije od vrijednosti koje glase na inostrane valute Sa privredno-političkog aspekta, devize mogu da se grupišu u dvije grupe: slobodne i vezane valute
Cont. l l Slobodne valute (konvertibilne, čvrste, zdrave) su potraživanja u inostranstvu u takvim vrstama inostranih sredstava plaćanja kojima bi njihovi vlasnici mogli da raspolažu slobodno za plaćanja potraživ. u zemlji ili za plaćanja u nekoj drugoj zemlji Vezane devize (meke, klirinške) glase na kratkoročna potraživanja u inostranstvu, u inostranim sredstvima plaćanja, potraživanja koja bi mogla da se koriste samo za dogovorne vrste plaćanja
Cont. l l Meke devize - kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute čija kupovna moć nije stabilna, nisu konvertibilne u drugim valutama Čvrste devize - kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute čija je kupovna moć postojana, imaju stabilan valutni kurs, i u značajnoj su mjeri konvertibilne za druge valute
Cont. l l Klirinške devize - potraživanja iz inostranstva koja rezultiraju iz potraživanja zemlje sa kojom se razmjena i plaćanja vrše putem kliringa Konvertibilne devize - kao kratkoročna potraživanja koja glase na inostrane valute su one devize koje mogu da se slobodno mijenjaju, da se konvertuju za druge devize, za druga kratkoročna potraživanja u inostranim valutama na bazi utvrđenog pariteta
Cont. l l Promptne devize - potraživanja u inostranim valutama koja su dospjela, potraživanja sa kojima može odmah da se raspolaže i to u zavisnosti od karaktera deviza, toga da li su valute na koje glase konvertibilne ili ne, od režima korišćenja valuta Terminske - potraživanja u inostranim valutama koja ne mogu odmah da se koriste, nego po isteku unaprijed ugovorenog roka
Devizne rezerve l l l Devizne rezerve – u striktnom smislu samo depoziti i obveznice u stranoj valuti koje drže centralne banke i monetarne vlasti Zvanične međunarodne rezerve su aktive centralne banke koje se drže u raznim valutama rezervi (dolar, euro, jen) i koriste da pokriju njene pasive (emitovana lokalna valuta), kao i različite bankarske rezerve deponovane kod centralne banke, od strane države ili finansijskih institucija Najveće rezerve na svijetu
III Devizni kurs l l l Svaka valuta ima dvojaku vrijednost: internu i eksternu Interna vrijednost se ogleda u kupovnoj snazi koju neka valuta postiže na domaćem tržištu Eksterna vrijednost se formira u intervalutarnim odnosima putem deviznovalutnih kurseva, koji se uspostavljaju na valutnim tržištima ili ih propisuje država
Cont. l l l Valutni kurs je cijena novčane jedinice jedne (obično inostrane) zemlje izražene u novčanim jedinicama druge (obično domaće) zemlje Devizni kurs pokazuje koliko se valutnih jedinica jedne zemlje zamjenjuje za određeni broj valutnih jedinica druge zemlje, koje se dobijaju u vidu deviza Ponekad se devizni i valutni kursevi označavaju zajedničkim imenom intervalutni kurs
Cont. l l Stranjak: Devizni kurs predstavlja cijenu strane valute u domaćem novcu (indirektno kotiranje), odnosno cijenu domaće valute u stranoj (direktno kotiranje), koja zavisi, prvo, od odnosa kupovne snage (vrijednosti) domaćeg novca i valute u kojoj se ovaj mjeri i, drugo, od efektivne ponude i tražnje strane valute Ne postoji potpuno slaganje o podjeli režima deviznih kurseva, a često se grupišu u tri kategorije: fiksni, intermedijarni i plivajući
Cont. l l l Podjela Rajnhart i Rogof (2002): a) Fiksni: bez posebnog legalnog tendera (zakonskog sredstva plaćanja); unaprijed objavljeno vezanje ili aranžman valutnog odbora b) Intermedijarni: unaprijed objavljena horizontalna zona koja je uža ili jednaka +2%; de facto vezani; unaprijed objavljeni klizni fiksni kurs koji je uži ili jednak +-2%; de facto klizni kurs; . . .
Cont. l l l . . . de facto klizni fiksni kurs koji je uži ili jednak +-2%; unaprijed objavljeni klizni fiksni kurs koji je širi ili jednak +-2%; de facto klizni fiksni kurs koji je uži ili jednak +-5%; pokretna zona koja je uža ili jednaka +-2% (tj. uzima u obzir i apresijaciju i depresijaciju tokom vremena) c) Plivajući režimi: kontrolisano plivanje; slobodno plivanje Babula i Otker-Roub (2002) daju sljedeću klasifikaciju:
Cont. l l a) Fiksni: formalna dolarizacija; valutna unija; aranžman valutnog odbora b) Intermedijarni: konvencionalno fiksno vezanje u odnosu na jednu valutu; konvencionalno fiksno vezanje u odnosu na korpu valuta; horizontalne zone; klizno vezanje unaprijed; klizno vezanje unazad; klizne zone unaprijed; klizne zone unazad; čvrsto upravljano plivanje
Cont. l l c) Plivajući: drugo kontrolisano plivanje bez unaprijed determinisanog smjera deviznog kursa; samostalno plivanje Pojedini autori grupišu režime deviznog kursa na: tvrdo vezanje, konvencionalno vezanje, intermedijarno i slobodno plivanje
Cont. l l l Devizni kurs u uslovima zlatnog standarda Osnovni uslovi koji su omogućavali način formiranja DK u vrijeme zlatnog standarda: - zakonska vrijednost svake nacionalne novčane jedinice bila je izražena u zlatu; - nočanice koje su cirkulisale u opticaju pored zlatnika bile su konvertibilne (zamjenjive) za zlato; - postojao je slobodan izvoz i uvoz zlata, odnosno slobodan promet deviza, spoljnotrg. promet i međunarodno plaćanje
Cont. l l - to je sve dovodilo do automatskog izjednačavanja odnosa vrijednosti domaćeg novca na domaćem i inostranom tržištu Objektivna intervalutna vrijednost novca, odnosnova valutnog pariteta ili deviznog kursa bila je količina zlata koju je sadržavala ili predstavljala svaka nacionalna novčana jedinica
Cont. l l l To znači da je odnos vrijednosti dvije valute bio predstavljen odnosom količine zlata, tj. odnosom kovničkih stopa - što je intervalutni zlatni paritet Pretpostavimo da je kovnička stopa valute A iznosila 50, a valute B 100, tj. iz jedne određene količine zlata moglo se iskovati 50 novčanih jedinica valute A, a 100 novčanih jedinica valute B Stavljanjem u odnos ove dvije stope dobija se vrijednosni, zlatno-paritetni odnos
Cont. l l l Naime, jedna jedinica valute A sadrži u sebi duplo manju količinu zlata nego jedna jedinica valute B Prema tome, kvantitativni odnos valuta A i B (50: 100) je, u stvari, devizni kurs, koji glasi 1 A = 2 B Ipak, stvarna, tržišna vrijednost valute, odnosno devize, bila je pod uticajem faktora ponude i tražnje, pa je moglo doći do odstupanja od vrijednosti službeno utvrđene na osnovu zlatnog pariteta
Cont. l l l Ove fluktuacije su bile limitirane zlatnim tačkama - gornjom: tačkom izvoza i donjom: tačkom uvoza zlata Ovim tačkama se regulisao izvoz i u njima se sagledava automatizam tadašnjeg zlatnog standarda Gornja tačka (izvoza zlata) je granica preko koje se dužniku više isplatilo da podmiri dug slanjem zlata, a ne kupovinom devize
Cont. l l l Donja tačka - uvoza zlata je granica ispod koje povjerilac nema interesa da primi devizu, već svoje potraživanje nastoji da realizuje u zlatu Dakle, ako preko gornje granice cijena devize nastavi da raste, dolazi do izvoza zlata Donja zlatna tačka se dobija kada se vrijednost valute utvrđene na bazi zlatnog pariteta umanji za troškove prevoza i osiguranja zlata
Cont. l l l Tržišna cijena neke devize nije mogla preći gornju zlatnu tačku, niti pasti ispod donje zlatne tačke Naime, ukoliko bi promjena tržišne cijene devize (usljed povećane tražnje za njom) dostigla i prestigla gornju zlatnu tačku, podmirivanje duga u zlatu koje bi uslijedilo djelovalo bi na smanjenje tražnje za devizom Time bi bio iniciran proces vraćanja ili približavanja tržišne cijene zlatno-paritetn. vrijednosti
Cont. l l Obrnuto, ukoliko usljed povećane ponude ili smanjene tražnje cijena devize opadne do ili ispod donje zlatne tačke, unovčavanjem potraživanja u zlatu ili uvozom zlata zaustavljao bi se porast ponude, tj. djelovalo se na smanjenje ponude Time bi se iniciralo vraćanje stvarne vrijednosti devize na onu vrijednost koja odgovara njenom zlatnom paritetu
Cont. l l l U uslovima zlatnog standarda vidljivo je i obratno kretanje: devizni kurs djeluje i na stanje ponude i tražnje deviza, ali u prilično ograničenom obimu Bez obzira na moguća kolebanja, koja su lako otklonjiva, u takvim uslovima intervalutni kursevi su fiksni kursevi Budući da se radilo o punovrijednom novcu čija se vrijednost faktički određivala međunarodnim kretanjem zlata, oscilacije kurseva su bile male - od pariteta +-0, 5%
Cont. l l Slomom zlatnog standarda i prelaskom na sistem papirnih valuta: a) ne postoji više unutrašnja konvertibilnost novčanica za zlato; b) uvodi se cijeli niz ograničenja u robnom i novčanom međunarodnom prometu; c) mehanizam internacionalnog kretanja zlata i variranja kursa oko zlatnog pariteta valuta, koji je vodio automatskom regulisanju deviznog kursa, više ne djeluje
Cont. l l l Glavna determinanta deviznog kursa je ponuda i tražnja deviza, koja nije više kao u sistemu zlatnog važenja ograničena zlatnim paritetom valuta Umjesto fiksnog kursa nastupaju razne vrste kolebljivih, fluktuirajućih kurseva Umjesto harmoničnog likvidiranja negativnih salda kretanjem zlata, dolazi do dramatičnih nastojanja da se izmijeni stanje trgovinskog bilansa među zemljama
Cont. l l Devizni kursevi u sistemu papirne valute, kao i briga država da ih svjesno regulišu u nedostatku ranijeg zlatnog samoregulišućeg automatizma, dovode do sve veće njihove brige oko stanja njihovih trgovinskih, a posebno platnih bilansa U uslovima papirne valute, ovo državno regulisanje se javljalo kao nužnost bez koje bi po slobodnom djelovanju zakona ponude i tražnje postojale bezgranične praktične mogućnosti povećanja deviznih kurseva
Cont. l l l Pritom, negativne implikacije bi bile na stanje proizvodnje, zaposlenosti, cijena i ostalih ciljeva savremene ekonomske politike Tako se javljaju nove vrste DK, nastupaju razni oblici fluktuirajućih DK koji, ako nisu preduzete mjere kontrole i ograničavanja, mogu da variraju bez granica Ako se uvedu takva ograničenja, onda se takvi fluktuirajući DK ponovo pretvaraju u fiksne (ne one iz perioda zlatnog važenja)
Cont. l l l Oni su i dalje bili fiksni, ali su bili pod takvom stalnom brigom monetarnih vlasti i njihove devizne kontrole da predstavljaju manipulisane DK DK u uslovima zlatnog važenja bili su stabilni, iako su se slobodno formirali na tržištu Sistem fiksnih kurseva ne implicira njihovu aposlutnu fiksnost, ali implicira određenu stabilnost, koja se u savremenim uslovima obezbjeđuje kroz intervencije monet. vlasti
Cont. l l l U uslovima konveribilne valute, sama mogućnost pretvaranja jedne valute u drugu utiče na održavanje stabilnosti DK Ako bi i nastupile izvjesne razlike u kupovnoj snazi valuta, lako bi se neutralisale putem devizne arbitraže U uslovima nekonvertibilne papirne valute, DK su se mogli održavati stabilnima samo zahvaljujući mjerama devizne kontrole (manipulisani DK)
Značaj i funkcije DK l l DK ima jednu od najznačajnijih uloga na tokove u međunarodnoj razmjeni, na formiranje cijena po kojima se vrši ta međunarodna razmjena, na deformaciju odnosa između cijena Da bi domaća valuta mogla sa uspjehom da vrši funkciju mjere vrijednosti potrebno je realno utvrditi njen paritet i to na nivou na kojem bi DK mogao nesmetano da funkcioniše
Cont. l l Realno odmjeravanje DK u rasponu između prosječne produktivnosti domaće i inostrane privrede predstavlja jedan od najnužnijih preduslova za uključivanje domaće privrede u međunarodnu podjelu rada Ekonomski smisao DK ogleda se u tome što se na bazi unutrašnjih i spoljnih cijena određuje rentabilnost izvoza, odnosno uvoza
Cont. l l To znači da se problem uključivanja domaće privrede u međunarodnu podjelu rada i svjetskog tržišta mora vršiti smišljeno i organizovano, a pri tome posebno DK zauzima jedno od centralnih mjesta Na međunarodnom tržištu, gdje se vrši razmjena po “svjetskim” cijenama, na kome odlučuju troškovi proizvodnje naprednih proizvođača, realno određeni DK može pomoći nacion. privredi da se uključi u međunarod. ekonomske i finansij. tokove
Cont. l l DK u jednoj nacionalnoj privredi može vršiti dosta značajnih funkcija Tu se, u prvom redu, misli na ulogu DK u: nivelisanju domaćih i stranih cijena, racionalnoj orijentaciji nacionalne privrede u proizvodnji i robnoj razmjeni sa inostranstvom, uravnotežavanju bilansa plaćanja, automatskoj raspodjeli roba i kapitala između različitih nacionalnih tržišta, ostvarivanju platnog prometa sa inostranstvom
Cont. l l Dakle, četiri su osnovne klase ciljeva politike kursa jedne nacionalne valute: a) platnobilansna i šire gledano spoljnofinansijska ravnoteža privrede; b) politika održavanja međunarodne cjenovne (neposredno) i necjenovne (posredno) konkurentnosti; c) politika stabilnosti procesa privređivanja i razvoja;
Cont. l d) politika ekspanzije nacionalnog reprodukcionog procesa koja se u suženoj varijanti javlja kao politika podsticanja izvoza, a u razvijenijoj kao politika kompenzacije razlika u sektorskoj ekonomskoj efikasnosti putem preraspodjele unutar nacionalne privrede
Cont. l l Ako je riječ o realno formiranom DK, taj kurs može u velikoj mjeri da utiče na nivelisanje domaćih i inostranih cijena Naime, ako DK predstavlja realnu intervalutnu vrijednost domaće valute, može uticati na približavanja domaćih cijena inostranim, a domaća privreda će moći da se orijentiše na racionalniju proizvodnju u zemlji, odnosno proizvodnju za izvoz
Cont. l l Na taj način, DK ima funkciju instrumenta koji će vršiti automatsku raspodjelu roba i kapitala između različitih nacionalnih tržišta, odnosno putem DK (uz apstrahovanje carinskih smetnji i raznih olakšica) izjednačava se ili treba da se izjednači spoljno i domaće tržište Ako su promjene cijena, profitna i kamatna stopa propraćene u obimu i pravcima međunarodnog kretanja roba i kapitala moglo bi da se mijenja sve ostalo osim DK
Cont. l l Ako se u takvoj situaciji napuste postojeći DK ili se prelazi na ograničavanje konvertibilnosti domaćih i inostranih valuta, može se izazvati odvajanje domaćeg od inostranog tržišta čime se smanjuje ili čak isključuje mogućnost za međunarodno kretanje kapitala Promet roba i usluga odvija se uz ograničenja i odstupanje nivoa domaćih od inostranih cijena, a parcijalnim mjerama (subvencije, premije) obezbjeđuje se potreban obim izvoza
Cont. l l Uvoz se ograničava na optimalni nivo putem državne intervencije (sistem racionisanja deviza, višestruki DK i sl. ) Ako je DK nacionalne valute “kurs ravnoteže” između ponude i tražnje deviza i valuta, odnosno između ponude i potraživanja domaće valute i kratkoročnih potraživanja iz inostranstva koja su izražena u domaćoj valuti, takav DK može se javiti u funkciji sredstava koja će uticati na uravnoteženje platnog bilansa
Formiranje deviznog kursa l l l DK se formiraju na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza, koje odražavaju stanje platnog bilansa Deficit platnog bilansa znači da je tražnja deviza veća od ponude, a suficit da je veća ponuda deviza Tražnja deviza dolazi od stavki platnog bilansa koje odražavaju obaveze zemlje da izvrši određena plaćanja prema inostranstvu, tj. transakcija koje involviraju transfer kupovne snage u inostranstvo
Cont. l l l l U takve transakcije spadaju: - uvoz robe i usluga; - plaćanja ne ime kamata i dividendi; - jednostrani transferi; - izvoz kapitala Izvoz kapitala formira tražnju za devizama jer u međunarodnim ekonomskim odnosima ne postoji jedinstvena svjetska valuta Da bi se izvršio izvoz kapitala, potrebno je konvertovati nacionalnu valutu zemlje plasmana kapitala
Cont. l l Konverzija valuta vrši se na deviznom tržištu: prvo se konvertuje domaća valuta za stranu i nakon toga plasira kapital Dakle, činom izvoza kapitala, nudi se na deviznom tržištu nacionalna valuta (definitivno i zakonsko sredstvo plaćanja), a traži strana valuta Tražnja za valutama varira inverzno sa cijenom - deviznim kursom Viši DK strane valute destimulativno djeluje na tražnju za takvom valutom
Cont. l l l Tražnja za devizama je funkcija DK, slično kao što je tražnja za bilo kojom robom funkcija cijene takve robe (grafik 1) Međutim, ukoliko dođe do promjena u platnom bilansu zbog, npr, izmijenjenih cijena i troškova proizvodnje u zemlji u odnosu na cijene i troškove u inostranstvu, doći će do formiranja nove tražnje za devizama U tom slučaju, tražnja za devizama nije posljedica deviznog kursa
Grafik 1
Cont. l l l Ili, porastom nacionalnog dohotka obično dolazi do porasta uvoza koji formira veću tražnju za devizama (vidjeti grafik) Ponuda deviza dolazi od aktivnih stavki platnog bilansa Odražava plaćanja inostranstva prema zemlji U transakcije koje vode formiranju ponude deviza spadaju: - izvoz roba i usluga; - primanja na ime kamata, dividendi;
Cont. l l l - jednostrani transferi - primanja; - uvoz kapitala Ponuda deviza varira sa promjenama DK porastom DK dolazi do porasta ponude deviza (grafik 2) Porast deviznog kursa stimulativno djeluje na izvoz U odnosu na prethodni nivo DK, izvoznik za istu jedinicu izvoza u uslovima višeg DK dolazi u posjed, činom konverzije, do više jedinica nacionalne valute
Grafik 2
Cont. l l Porastom kursa strane valute domaća roba postaje jeftinija za nerezidente, izraženo u njihovoj valuti, što stimulativno djeluje na njihovu tražnju Veća strana tražnja domaće robe je pretpostavka većeg izvoza domaće robe Uzajamnim djelovanjem ponude i tražnje na deviznom tržištu formira se DK Na grafiku 3, DK je kurs ravnoteže, tj. takav DK pri kojem su ponuda i tražnja deviza ujednačene (kurs koji čisti tržište)
Grafik 3
Cont. l l l U uslovima perfektnog deviznog tržišta (perfektne konkurencije) aktuelni DK deviznog tržišta približava se teoretskom DK Međutim, često devizno tržište nije perfektno tržište Na njemu se, pored ostalih subjekata, pojavljuje CB koja svojim intervencijama može podržavati i održavati određeni, željeni nivo DK
Cont. l l l Takav DK takođe odražava odnos ponude i tražnje deviza, ali ne mora biti kurs ravnoteže u smislu da autonomno izjednačava ponudu i tražnju deviza (grafik 4) Ako je na deviznom tržištu tražnja za devizama veća od ponude, to obično znači da zemlja ima deficit tekućeg platnog bil. Da bi se održao DK na određenom nivou, ponuda ili tražnja deviza mogu se korigovati intervencijom CB
Grafik 4
Cont. l l CB može razliku ponude i tražnje deviza popuniti intervencijom monetarnim rezervama U slučaju kada je tražnja za devizama veća od ponude, CB interveniše na deviznom tržištu prodajom deviza iz monetarnih rezervi Ona tada prodaje devize za nacionalnu valutu Kada je veća ponuda deviza, CB otkupljuje višak ponude deviza nacionalnom valutom
- Slides: 80