MOGUI PRAVCI REFORME ZDRAVSTVENOG SEKTORA U BOSNI I
MOGUĆI PRAVCI REFORME ZDRAVSTVENOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI Prezentant: Velma Pijalović
SADRŽAJ SISTEMI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZDRAVSTVENA POTROŠNJA SADRŽAJ REFORMA ZDRAVSTVENIH SISTEMA DRŽAVA EU MOGUĆI PRAVCI REFORME ZDRAVSTVENOG SEKTORA U BIH
SISTEMI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Beveridge model £ William Beveridge £ National Health Service; NHS £ 1, 7 miliona ljudi £ Svakih 36 sati pruži usluge za jedan milion ljudi £ Budzet £ 108. 900. 000 £ Finansiranje putem poreza £ Prednosti i nedostaci £ Velika Britanija, Švedska, Danska, Norveška, Finska, Irska, Italija, Grčka, Španija i Portugal.
Semaško model £ Nikolaj Aleksandrovič Semaško £ Ideološke razlike £ Prednosti i nedostaci £ Pojedine države Azije i Kuba
Bismarck model £ Otto von Bismarck £ Finansiranje putem doprinosa £ Prednosti i nedostaci £ Njemačka, Austrija, Francuska, Luksemburg, Belgija, Holandija, Švicarska, Češka, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina.
Tommy Douglasov model £ Tommy Douglas £ Model jednog obveznika £ Ovaj model ima elemente i Beveridge i Bismarck modela £ Finansiranje putem premija i poreza £ Kanada, Tajvan, Južna Koreja
Tržišni model privatnog osiguranja £ Dobrovoljna osnova £ Finansiranje putem premija £ SAD £ Obama Care
ZDRAVSTVENA POTROŠNJA
Globalna potrošnja u zdravstvu £ 10, 1 % svjetskog GDP-a £ 1. 039 PPP$ per capita £ Out-of-pocket 17, 6% ukupne potrošnje £ 150 miliona stanovnika – ozbiljne finansijske poteškoće £ 100 miliona stanovnika upravo je potrošnja na zdravstvene usluge gurnula ispod linije siromaštva
ZDRAVSTVENA POTROŠNJA U EU Analizirane grupe država EU 15 Njemačka, Francuska Italija. Belgija, Holandija. Luksemburg, V. Britanija, Danska, Irska, Grčka, Španija, Portugal, Švedska, Finska Austrija EU 12 EU Češka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Poljska, Estonija, Slovenija, Slovačka, Malta, Kipar, Rumunija Bugarska EU 15 + EU 12 (u analiziranim godinama Hrvatska nije bila članica EU)
Zdravstvena potrošnja kao % GDP-a Izvor: WHO, 2013
Zdravstvena potrošnja 3. 231 PPP$, per capita £ EU 3. 231 PPP$ £ EU 15 3. 728 PPP$ £ EU 12 1. 416 PPP$ £ Bi. H 929 PPP$, £ Izvor: WHO, 2013. (podaci za 2011. )
REFORMA ZDRAVSTVENIH SISTEMA DRŽAVA EU
Politike promjene nivoa prihoda Smanjenje budžeta Zdravstveni budžeti Porast budžeta Bugarska, Estonija, Italija, Mađarska, Grčka, Latvija, Rumunija Austrija. Češka, Poljska, Francuska, Danska Belgija, Velika Britanija, Norveška Budžet na ranijem nivou
Politike promjene nivoa prihoda Povećani lokalni porezi : Italija Promjena poreza (povećanje i uvođenje novih) Porezi na finansijske usluge: Francuska Destinirani porezi (Mađarska – hrana sa velikim procentom šećera) Fiskalna politika Bez promjene Većina država
Politike promjene nivoa prihoda Povećanje stope doprinosa Promjene doprinosa Smanjenje doprinosa Bugarska, Grčka, Portugal, Rumunija, Slovenija Mađarska smanjeni doprinosi ali povećani transferi iz budzeta za određene skupine obveznika Slovačka, doprinosi za ekonomski neaktivne osobe smanjeni Uvođenje subvencija za fondove Austrija i Rumunija
Politike promjene nivoa prihoda Povećanje participacije Participacija korisnika Smanjenje ili ukidanje participacije Primarni nivo Grčka, Italija, Rumunija Sekundarni nivo Češka, Estonija, Francuska, Irska, Rumunija Lijekovi Češka, Francuska, Irska, Latvija, Portugal, Slovenija Ostale naknade Danska, Holandija, Francuska, Slovenija, Lijekovi Austrija, Francuska, Irska, Italija Ostale naknade Hrvatska, Italija, Mađarska
Politike utjecaja na volumen i kvalitet zdravstvene zaštite Isti nivo Paket usluga Smanjenje (npr. Estetska hirurgija) Obim i kvalitet usluga Večina država Estonija, Irska, Holandija, Mađarska. Litvanija Isti nivo Večina država Smanjenje Irska - bogati iznad 70 godina, Češka -stranci Necjenovno racioniranje Ciljano ili nehotično produživanje liste čekanja Estonija, Irska Promjene ponašanja pojedinaca Uvođenje “poreza na grijeh” Promoviranje zdravih životnih navika Pokrivenost populacije Bugarska, Estonija Bugarska, Grčka, Mađarska
Politike utjecaja na troškove zdravstvene zaštite Cijene medicinskih dobara Plate i motivacija Troškovi Plaćanje zdravstvenim institucijama Smanjenje opštih troškova Infrastruktura i kapitalne investicije Racionalno korištenje lijekova Austrija, Belgija, Češka, Francuska. . . Regulacija cijema medicinske opreme Bugarska, Češka Smanjenje plata Francuska, Grčka, Irska, Litvanija, Rumunija Druge mjere V. Britanija, Portugal, Slovenija, Smanjenje Estonija, Irska, Rumunija, Slovenija Druge mjere Bugarska, Češka, Italija, Portugal Restruktuiranj a ministarstva Bugarska, Hrvatska, Češka, V. Britanija, Latvija. . . Smanjenje ulaganja, racionalizacija Povećanje ulaganja, informatizacija Danska, Grčka, Latvija, slovenija Latvija, Makedonija, Hrvatska
MOGUĆI PRAVCI REFORME ZDRAVSTVENOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI
Resursi u sektoru zdravstva, EU 15 i EU 12, 2011, Bi. H 2010 POKAZATELJ BIH EU 15 EU 12 Liječnici na 100. 000 stanovnika 173, 4 368, 19 274, 86 Stomatolozi na 100. 000 stanovnika 20, 74 71, 28 51, 42 Medicinske sestre na 100. 000 stanovnika 529, 02 868, 35 619, 51 Farmaceuti na 100. 000 stanovnika 9, 65 76, 5 64, 41 Liječnici opće prakse na 100. 000 stanovnika 27, 97 87, 4 46, 13 1, 01 2, 94 2, 72 345, 11 539, 27 680, 61 Prosječna dužina ležanja u bolnici (u danima) 7, 9 9, 21 8, 34 Stopa iskorištenosti kreveta 80, 5 n. a. 72, 98 LJUDSKI RESURSI BOLNIČKI KAPACITETI Broj bolnica na 100. 000 stanovnika Bolnički kreveti na 100. 000 stanovnika Izvor: WHO Regional Office for Europe, 2013
Politike promjene nivoa prihoda £ Zdravstvena potrošnja £ Zdravstvene posljedice rata £ Zdravstveni ishodi £ Bismark vs Beveridge £ Destinirani porezi £ Dopunsko i dobrovoljno zdravstveno osiguranje £ Korisničke naknade
Utjecaj na volumen i kvalitet zdravstvenih usluga £ Paket usluga £ Metode ekonomske evaluacije i HTA £ Pokrivenost populacije £ Opasnosti necjenovne racionalizacije £ Iskustva Danske i Francuske
Utjecaj na troškove zdravstvene zaštite £ Racionalizacija propisivanja lijekova (veća upotreba £ £ £ generičkih lijekova, zabrana direktnog lobiranaj u javnim zdravstvenim isntitucijama i sl. ) Racionalizacija broja nemedicinskog osoblja Stimuliranje medicinskog kadra za zapošljavanje u manjim sredinama Promjena načina plaćanja Jedinstven sistem (bar u Federaciji Bi. H) Uloga “gate keepinga” iskustva Irske Javno-privatna partnerstva
Vaši komentari, razmišljanja i pitanja
Doc. Dr Velma Pijalović E-mail: velma. tahmaz@efsa. unsa. ba HVALA
- Slides: 28