Mogui naini zatite u finansijskom i robnom prometu
Mogući načini zaštite u finansijskom i robnom prometu upotrebom odgovarajućih instrumenata Hedžing poslovi su u međunarodnoj praksi razvijeni kao način za minimiziranje rizika u robnom i finansijskom poslovanju sa ciljem da se smanji ili izbegne gubitak u poslovanju. Hedžing poslovi su na finansijskom tržištu usmereni na osiguranje od gubitka, odnosno nepredviđene promene cena (robni i finansijski). Osnovna karakteristika svih instrumenata namenjenih manjenju rizika je što se baziraju na konkretnom ugovornom odnosu vezanom za kupoprodajnu transakciju. Hedžing se javlja i kao posebna vrsta proizvoda koga pružaju svojim klijentima s tim što i same koriste hedžinbg u značajnom obimu da bi se zaštitile od promene deviznih kurseva i valutnih stopa. ZA PROTIV Motivi za valutni hedžing Zastita od nestabilnosti i promenjivih kurseva Hedžing transakcije su kompleksne i same po sebi ispoljavaju određene rizike Povećavanje vrednosti kompanija kroz sigurnije investicione alternative Finansijski derivati su opasni instrumenti ako su u rukama menadžera koji nemaju dovoljno sikustva u njihovom korišćenju Stabilnost poslovnog rezultata Averzija prema riziku menadžera preduzeća
Forvard • Terminski ugovor (forvard) je ugovor između prodavca i kupca deviza odnosno robe, kojim se prodavac obavezuje da isporuči kupcu fiksni iznos deviza ili količinu robe (npr. Zlato, kafa, nafta) na ugovoreni budući datum po ugovorenom deviznom kursu ili ceni čime se omogućava odložena kupoprodaja. Za razliku od fjučersa, forvard predstavlja jednokratni ugovorni odnos koji nije standardizovan i nije predmet trgovine na berzama. • Valutni forvard kao osnovnu aktivu ima određenu valutu. Obično se donosi na period do dvije godine jer su duži vremenski periodi izloženi većem riziku. Korišćenjem valutnog forvarda njegov korisnik odbacuje svaku šansu da profitira ukoliko dođe do promjena deviznih kurseva. Kod valutnog forvarda najteže je odrediti devizni kurs. On se najčešće određuje korišćenjem formule: Ft= SO*[(1+R 2) / (1+R 1)] gdje je: - Ft- forvard (termisnki) devizni kurs u vremenskom trenutku T izraženo u jedinicama strane ili domaće valute - S 0 - današnji spot devizni krs ( strana valta izražena u jedinicama domaće valte) - R 2 - kamatna stopa na stranu valutu za period T - R 1 - kamatna stopa na domaću valutu za period T
Valutni forvard kao zaštita izloženosti deviznom riziku po osnovu korišćenja deviznih kredita ili kredita sa valutnom klauzulom Prednosti Nedostaci Efikasan ukoliko je priroda duga takva da dospijeva jednokratno u periodu do 18 mjeseci Neodgovarajuća ročnost ugovora o valutnom forvardu kako bi se zaštitilo dugoročno finanasiranje Ne utiče na likvidnost pravnog lica do trenutka izvršenja valutnog forvarda Za zaštitu jednog kredita od valtnog rizika potrebno je sklopiti veliki broj ugovora Likvidnost Mogućnost zarade na sredstvima za vreme trajanja ugovora
Kvazi valutni forvard/ Parcijalni valutni forvard • • • Kvazi valutni forvard (pokriveni forvard) koji kao takav ne postoji na razvijenim tržištima nego su ga formirale banke na tržištu Srbije kako bi se zaštitile od rizika neizvršenja po govorima o valutnom forvardu. Ovaj instrument omogućava pravnom licu da po povoljnijem kursu kupi neku od konvertibilnih valuta za dinare, pri čemu se uplata vrši na dan sklapanja ugovora (kada je forvard ugovoren) a kupljena valuta se isporučuje na željeni datum u budućnosti. Pri ovome je važno da domaća kompanija ima osnov po kome kupuje devize (npr. spoljnotrgovinski posao). Parcijalni valutni forvard je proizvod koji je jedino dostupan u ponudi Banka Intesa koja parcijalni valtni forvard definiše kao proizvod koji daje mogućnost pravnim licima da vrše kupovinu deviza za buduća plaćanja tako da mogu da sklade svoje dinarske prilive sa dinamikom izvršavanja ugovora po forvardu. Pravno lice u skladu sa svojim mogućnostima uplaćuje dinarske iznose do datuma izvršenja forvard ugovora kada banka izvršava svoj obavezu i plaćuje pravnom licu kupljene devize. Banka je limitirala ročnost ovog instrumenta na 6 mjeseci dok za iznos iz ugovora ne postoji predviđeni limit. Jedini uslov je da prva dinarska uplata pravnog lica bude na dan sklapanja govora i da iznosi najmanje 10% od vrednosti transakcije.
Fjučers/ Svop • • - Fjučers je visoko-standardizovani ugovor o kupoprodaji određene aktive po utvrđenoj ceni na dan zaključivanja transakcije a sa isporukom na određeni dan ( za 1, 3, 6 ili 12 mjeseci). Fjučers govori su standardizovani i uslovi ugovora su utvrđeni na berzi (aktiva, rok, mjesto isporuke, način plaćanja). Imaju značaj u upravljanju rizikom i savlađivanju gepa u finansiranju. Najčešće se vrši podela na robne i finansijkse fjučerse. Minimalno se koriste u našoj bankarskoj praksi. Svop je tradicionalna zamjena jedne HOV drugom. Postoje: Valtni svopovi; dve ugovorene strane obavljaju razmenu valuta uz obavezu da po protoku određenog vremena obave obrnutu transakciju u istom inicijalnom iznosu. Kamatni svopovi; dve ugovorene strane ugovaraju međusobnu periodičnu razmenu kamatnih prihoda. Svop poslovi se mogu odvijati na: 1. deviznom tržištu; jednosmerna i sa istim partnerom promptna i terminska prodaja određenog iznosa deviza ili obrnuto promptna prodaja i terminska kupovina deviza. Cilj transakcija je zaštita od deviznog rizika. 2. Tržištu kapitala; razmjenjivanje isplate obaveza između dužnika po osnovu zajmova koji glase na različite valute.
Rizici i koristi valutnog svopa Rizici Valtna svop transakcija omogućava pravnim licima da zamene likvidnost u jednoj valuti za likvidnost u drugoj valuti na određeni period. Na ovaj način se pravnim licima otvara mogućnost da upravljaju svojom likvidnošću. U slučaju deficita domaće valute pravno lice može da zameni stranu valutu za domaću za ostvarivanje dnevne likvidnosti i posle određenog vremena da kupi nazad stranu valutu, kako bi je iskoristio za plaćanje u inostranstvu ili otplatu kredita. Korišćenjem valutne svop transakcije moguće je postići efekat indentičan produžavanju ili skraćenju roka dospeća valutne forvard transakcije. Pravna lica koja uđu u ugovor o valutnom svopu ne mogu da ostvare korist od potencijalnog povoljnog kretanja kursa jer ugovor o valutnom svopu predstavlja obavezu za izvršenje transakcije. Koristi Pogodan za pravna lica koja žele da kontrolišu svoju izloženost promeni kurseva valuta tako što im omogućava da upravljaju i svojom terminskom pozicijom jer u poslovanju preduzeća često dolazi do nepodudaranja priliva i odliva deviza u budućnosti.
Prednosti i koristi valutnog svopa/ Opcija • Prednosti i nedostaci valutnog svopa za umanjenje izloženosti valutnom rizik po osnovu korišćenja kredita sa valutnom klauzulom i deviznih kredita Prednosti Nedostaci Štiti od neželjenih kretanja deviznog kursa Nepogodan usled razmene gotovinskih tokova na početku ugovora o valutnom svopu. Nepodoban za zaštitu na duže rokove • Opcija je ugovor koji daje pravo, ali ne i obavezu, njegovom imaocu da kupi ili proda određenu stvar po unapred utvrđenoj ceni u ugovorenom roku. Finansijska opcija predstavlja: opciju na hartiju od vrednosti, deviznu opciju ( na valutu), opciju na kamatnu stopu, opciju na berzanski indeks i dr. Robna opcija je vezana za zemljište, građevinske objekte, pogone za proizvodnju i slično.
Vrste opcija • Call opcija je ugovor na finansijskom tržišu koji daje pravo ali ne i obavezu na kupovinu instrumenata po unapred utvrđenoj ceni u utvrđenom roku. Kupac call opcije očekuje porast tržišne cene osnovnog finansijskog instrumenta. Kupac opcije bi trebalo da kupi opciju tj. da plati opcionu premiju. Prodavac opcije bi trebalo da dobije premiju i zato je obavezan da ispuni ono što opcija traži. Call opcija može biti dugoročna i kratkoročna. • Put opcija je ugovor na finansijskom tržištu koji daje pravo ali ne i obavezu na prodaju finansijskog instrumenta po unapred utvrđenoj ceni u utvrđenom roku. Kupac put opcije očekuje pad tržišne cene osnovnog finansijskog instrumenta. Ako cena instrumenata ne padne prema očekivanjima, kupac ima pravo da ne izvrši opciju.
Depoziti indeksirani u valuti • Indeksirani depozit (ili depozit sa valutnom klauzulom) kao instrument očuvanja vrednosti glavnice uloženog depozita sastoji se u vezivanju glavnice uloženog depozita za srednji kurs strane valute u odnosu na dinar na datum polaganja depozita. Na datum vraćanja depozita klijentu se vraća dinarska glavnica u istoj protivvrednosti valute kao na datum polaganja depozita. Kamate se obračunavaju po kamatnoj stopi za odgovarajuću valutu u kojoj je depozit indeksiran. Prednosti Nedostaci Predstavlja zaštitu uvoznika od nepredvidljivog kretanja dinara na tržištu novca. U slučaju apresijacije dinara preduzeće može da izgubi na kursnoj razlici U slučaju da preduzeće ima planirano devizno plaćanje u budućnosti i višak dinara, može da sačuva vrednost novca u valuti u kojoj ima plaćanje. Znatno niža kamatna stopa u odnosu na čist dinarski depozit U slučaju depresijacije dinara preduzeće o dospeću depozita može da dobije više depozita dinara zahvaljujući pozitivnoj kursnoj razlici
Rizik likvidnosti je mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled nesposobnosti banke da izvrši svoje dosple obaveze i to zbog: -Povlačenja postojećih izvora finansiranja, odnosno nemogućnosti pribavljanja novih izvora finansiranja (rizik likvidnosti izvora sredstava), -Otežanog pretvaranja imovine u likvidna sredstva zbog poremećaja na tržištu ( tržišni rizik likvidnosti). • Potrebno je razlikovati: a) Likividnost pojedinačnog potraživanja; zavisi od kreditne posobnosti dužnika, prinosa koji konkretan bankarski proizvod donosi, funkcionisanja finansijskog tržišta na kome se posluje. b) Likvidnost aktive; podrazumeva neometan proces pretvaranja slobodnih novčanih sredstava banke (depoziti privrednih subjekata) u investicije(novac, Ho. V) i obrnuto planiranom dinamikom. c) Likvidnost ukupnog poslovanja; raspoloživa novčana sredstva koje banka izračunava kao razliku između raspodele dospelih potraživanja i raspodele dospelih obaveza.
Okvir za upravljanje rizikom likvidnosti • Okvir za upravljanje rizikom likvidnosti ima tri vida: 1. Merenje i upravljanje potrebama za neto finansiranjem što podrazumeva: sastavljanje ročne strukture i dnevnog, mesečnog odnosno ugovorenog datuma obaveza i obračuna zbirnog neto viška odnosno manjka sredstava 2. Pristup tržištu koji obuhvata tri ključna scenaria poslovanja i to u uslovima normalnog poslovanja, u uslovima krizne situacije za banku i opšte tržišne krize (ceo sektor ugrožen). Upravljanje rizikom likvidnosti se zasniva na kvalitetu plasiranih sredstava. 3. Planiranje nepredviđenih situacija u budućnosti kao i njihov uticaj na poslovanje banke tj. da li banka može prevazići nepredviđenu situaciju sopstvenim rezervama, da li je može prevazići pozajmicama od osnivača ili drugih poslovnih banaka ili je intenzitet toliko jak da dovodi banku do bankrotstva. Za poslovanje banke je veoma važna diverzifikacija aktive i pasive jer ona ukazuje da li banka dobro ili loše upravlja likvidnošću. Za poslovanje banke je takođe bitna mogućnost brzog pretvaranja aktive u gotovinu i pristup drugim izvorima finansiranja u slučaju opadajuće likvidnosti.
Pokazatelji za upravljanje rizikom likvidnosti banke • • - Pokazatelji za upravljanje rizikom likvidnosti banke su: izveštaj o riziku likvidnosti, izveštaj o finansijerima, izveštaj o projektovanim potrebama i izvorima, izveštaj o raspoloživosti sredstava, plan rezervi finansiranja. Ovi izvještaji ukazuju na rastući ili opadajući rizik likvidnosti: Odnos kredita i depozita ukazuje na stepen do koga struktura depozita banke finansira kreditni portfelj, Stepen oslanjanja na sredstva sa profesionalnih tržišta novca za finansiranje aktive koja stvara zaradu, Neto kratkoročne obaveze prema ukupnoj imovini, Raspoloživa likivdnost prema ukupnim obavezama. Od izuzetnog je značaja da banka ima dugoročnu strategiju upravljanja likvidnošću a ona podrazumeva odgovarajuće politike i procedure i standarde kako bi na dnevnoj osnovi upravljala rizikom likvidnosti odnosno preduzimala neophodne mere za stabilno poslovanje.
- Slides: 12