MODERNE PRAVNE KODIFIKACIJE Doc dr Omer Hamzi Benjamina
MODERNE PRAVNE KODIFIKACIJE Doc. dr. Omer Hamzić Benjamina Londrc MA, viši asistent Kiseljak, 2015. godine
VI. NJEMAČKI GRAĐANSKI ZAKONIK 1. Nastanak; 2. Sistem; 3. Izvori; 4. Karakter; 5. Recepcija
1. Nastanak a) Nakon ujedinjenja Njem. 1871. , nije odmah uspostavlj. jednoobrazni pravni sistem (u nekim zemljama nastavlja se primjena ranijeg prava – Saksonija, Rajnska); b) Potreba za unifikacijom prava za čitav prostor Carstva postaje sve veća, pa se uspostavlja mehanizam za ujednačavanje prava; c) Prvi Njemački krivični zakonik (baziran na Pruskom kriv. zakoniku iz 1851), proglašen 1871. ; d) Početak izrade građanskog zakonika – 1874. – formira-na komisija od 11 članova; e) Nakon 13 g. rada, komisija je izradila nacrt zak. , koji je objavljen 1888. i dat na javnu raspravu (kritika: oslonac na rimsko pravo, suviše apstraktan); f) Nova komisija koja je imala zadatak da revidira i pojednostavi jezik nacrta zakona, formirana je 1890. ; g) Revidirani nacrt Zakona je završen 1895. i u primjeni je od 1. 1. 1900. g.
a) Nakon ujedinjenja Njem. 1871. , nije od-mah uspostavljen jednoobr. pravni sistem (u nekim zemljama nastavljena je primjena ranijeg prava – Saksonija, Rajnska) - Godine 1871. ujedinjene su njemačke zemlje i uspostavljeno Njemačko carstvo ("Drugi Rajh") – ali u novoj drž. nije odmah uspostavljen jednoobrazni pravni sistem. - U pojedinim zemljama nastavlja se primjena prava naslijeđenog iz ranijeg perioda. (npr. , u Saksoniji je postojao Zakonik iz 1863. koji je važio uz lokalne običaje, pokrajina Schleswig-Holstein bila je područje važenja danskog prava, a u Rajnskoj oblasti važio je Francuski građanski zakonik).
b) Potreba za unifikacijom prava za čitav prostor Carstva postaje sve veća, pa se uspostavlja mehanizam za ujednač. prava - Od 1873. zakoni su se mogli donositi za bilo koju oblast građanskog prava, a 1877. je formiran Vrhovni savezni sud sa nadležnošću u oblasti krivičnog i trgovačkog prava. - Prvi Njemački krivični zakonik proglašen je 1871. (Predstavljao je reprodukciju zakonika Sjevernonjemačke konfederacije, a ovaj, opet, bio baziran na Pruskom krivičnom zakoniku iz 1851.
c) Početak izrade građanskog zakonika – 1874. – formirana komisija od 11 članova - Godine 1874. pristupilo se radu na kodifikaciji građanskog prava, formirana je komisija za izradu građanskog zakonika. - Komisija je imala 11 članova, a predsjedavao je predsjednik Carskog trgovačkog suda. - Ostali članovi komisije bili su profesori prava i pravni praktičari (među njima je bio posebno uticajan pandektista Bernhard Windscheid).
d) Nakon 13 godina rada, komisija je izradila nacrt zakona, koji je objavljen 1888. i dat na javnu raspravu (kritika: oslonac na rimsko pravo, suviše apstraktan) - Kritičke primjedbe na nacrt su se kretale u dva pravca: - (1) Kritikovano je oslanjanje kodifikatora na rim. pravo na štetu njemačkog prava, te - (2) Jezik i sistem nacrta, koji su mnogima izgledali suviše apstraktni.
e) Nova komisija koja je imala zadatak da revidira i pojednostavi jezik nacrta zakon. , formirana je 1890. - Sastojala se od pravnika, zemljoposjednika, trgovaca, ekonomista i predstavnika drugih zainteresov. skupina. - Glavni zadatak ove komisije bio je da pojednostavi jezik nacrta zakonika
g) Revidirani nacrt Zakona je završen 1895. i u primjeni je od 1. 1. 1900. g. - Prethodno je, uz menje izmjene, odobren od strane Carskog savjeta. - Dobio je zakonsku snagu 1896. a počeo se primjenjivati od 1. januara 1900. - Njegovo zvanično ime bilo je Burgerliches Ges etzbuch (Njemački građanski zakonik), a skra-ćeno je citiran kao BGB.
2. Sistem a) Njemački Građanski zakonik ima 2. 385 članova, podijeljenih u pet knjiga: (1) opšti dio – o licima i stvarima, te (2) obligaciono, (3) stvarno, (4) porodič. , (5) nasljedno; b) Raspored građe izvršen na tradiciji njemačke pandektističke škole (zbog ovakvog izlaganja, određene odred- be moraju se čitati u svjetlu drugih odredaba u zakonu);
a) Zakonik ima 2. 385 čl. , podijeljenih u pet knjiga: (1) opšti dio, (2) obligacije, (3) stvar-no, (4) porodično), (5) nasljedno pravo - 1. knj. sadrži opšti dio i govori o licima, definiciji stvari, klasifikaciji pravnih poslova, rokovima i zastari, vršenju prava, samoodbranj i samopomoći, te davanju sigurnosti. - 2. knj. sadrži: obligaciono pravo i govori o sadržaju obligacija, obligacionim odnosima na osnovu ugovora, prestanku obligacionih odnosa, prenosu potraživanja, preuzimanju dugovanja itd. - 3. knj. sadrži stvarno pravo i bavi se pitanjima kao što su: stvari, vlasništvo, posjed, služnosti i sl. - 4. knj. govori o porodičnom pravu (uključujući brak, porodicu i starateljstvo); - 5. knj. donosi propise nasljednog prava, te se bavi pitanjima zakonskog nasljeđivanja, testamenta i sl.
b) Raspored građe – na tradiciji njemačke pandekističke škole u Njemačkoj (vezanost odredbi pojedinih članova) - Zbog usvojenog sistema izlaganja materije potrebno je određene odredbe sadržane u ovom zakoniku čitati u svjetlu drugih odredaba koje se bave tom materijom. (Naprimjer, za rješevanje određenog spora koji se tiče kupo prodaje, moraju se uzeti u obzir odgovarajućičla novi Opšteg dijela, zatim odredbe o obligacijama, zatim opšti propisi o ugovorima i, konačno, propisi koji se tiču samog ugovora o kupoprodaji).
3. Izvori a) Dva glavna izvora Njemačkog građanskog zakonika su: (1) rimsko pravo i (2) njemački običaji; b) Propisi bazirani na običajima (bračno i porodično pravo) nose tragove konzervativnih stavova građanstva;
a) Dva glavna izvora Njemačkog građansk. zakonika su (1) rimsko pravo i (2) njemački običaji - (1) Rimsko pravo je prisutno u njemačkim zemljama kao rezultat recepcije koja je izvršena u kasnom srednjem vijeku i u rano moderno doba (Uticaj rimskog prava vidljiv je posebno u dijelu Zakonika koji se bavi obligacijama). - (2) Njemački običaji su oblikovali propise u oblasti porodičnog i nasljednog prava.
b) Propisi bazirani na običajima (bračno i porodično pravo) nose tragove konzervat. stavova građanstva - Na primjer, muž donosi odluke za vrijeme trajanja braka i vrši roditeljsku vlast. - Propisi koji se tiču bračne imovine formulisani su na osnovu prevladavajuće prakse među slojevima oficira i činovnika, gdje bračnom imovinom upravlja muž. - Propisi koji se tiču razvoda braka i nezakonite djece formulisani su pod uticajem kršćanskog morala u pravcu sužene mogućnosti razvoda braka i nevezivanja nezakonitog djeteta za oca.
4. Karakter a) Specifičnosti zakona: jezik i struktura proistekao iz precizne njemačke pandektističke škole, nerazumljiv nestručnjacima; b) Po svom sadržaju, Zakonik izražava ideje buržoaskog liberalizma: ugovorne strane su formalno slobodne i jednake, nevaljan je ugovor ako jedna strana zloupotrijebi nevolju druge;
a) Specifičnosti zakona: jezik i struktura – proistekao iz precizne njemačke pandektističke škole, nerazumljiv nestručnjacima) - U literaturi se ocjenjuje da je Njemački građanski zakonik po svom jeziku, metodu, strukturi i konceptima "dijete" dubokog, preciznog i apstraknog učenja njemačke pandektističke škole, sa svim prednostima i nedostacima koje ona podrazumijeva. - Ovaj zakonik nije namijenjen građanima nego profesionalnim pravnicima. (Zato je njegov jezik apstraktan i stručan i često nerazumljiv nestručnjacima i strancima-pravnicima). - To nije književno djelo, kao Franc. građanski zakonik, nego "pravni računar par excellence" i "pravni filigranski rad izuzetne preciznosti".
b) Po svom sadržaju, zakonik izražava ideje buržoaskog liberalizma: ugovorne strane su formalno slobodne i jednake, nevaljan je ug. ako jedna str. zloupotr. nevolju druge) - U tom duhu smatra se da su ugovorne strane formalno slobodne i jednake. - Izuzetne su odredbe koje štite ekonomski slabiju stranu u ugovorima. (1. primjer, čl. 138 propisuje da su ugovori nevaljani ako su contra bonos mores ili ako je jedna strana zloupotrijebila nevolju, neiskustvo i nedostatak rasuđivanja druge strane; 2. primjer: zakupci ne uživaju posebnu zaštitu; 3. primjer: ugovor o uposlenju sadrži samo nekoliko propisa o sigurnosti radnog mjesta i naknadi za vrijeme bolovanja).
5. Recepcija a) Uticaj kodifikacije izvan Njemačke: (1) na pravnu teo-riju i (2) praktičnu recepciju (primjer Grčke); b) Bizantsko pravo dovelo je grčke pravnike do Justini-jana i njemačkih pandeksta; c) Politički faktori u Grčkoj, 1930. g. , daju saglasnost da se građansko zakonodavstvo uređuje po njemačkom uzoru, kao najbliže rimskom pravu; d) Uticaj na kodifikacije u istočnoj i centr. Evropi (Mađarska, Čehoslovačka, Jugoslavija); e) Uticaj na kodifikacije u jugoistočnoj Aziji, Dalekom Istoku i Latinskoj Americi (Japan 1898. , Tajlad 1924 - 1935, Kina, Brazil)
a) Uticaj kodifikacije izvan Njemačke: (1) na prav-nu teoriju i (2) praktičnu recepciju (primjer Grčke) - Njemački građanski zakonik imao je značajan uticaj izvan Njemačke, uticaj je bio dvostruk - na pravnu teoriju i na praktičnu recepciju. - Primjer ovakvog dvostrukog uticaja je Grčka. - U Grčkoj je pitanje građanskog zakona postavljeno još u vrijeme antiosmanske borbe (1821. -1827. ).
b) Primjer Grčke: interes za bizantsko pravo doveo je grčke pravnike do Justinijana i njemačkih pandeksta - U prvo vrijeme grčki pravnici su bili oduševljeni idejama francuske revolucije i Francuskim građ. zakonikom. - Kasnije su se okrenuli ideji kodifikacije na temelju tradicija Bizantije, čiji su se pravni zbornici primjenjivali u Grčkoj u vrijeme osmanske uprave. - Interes za bizantsko pravo doveo je grčke pravnike do toga da se zainteresuju za Justinijanovu kodifikaciju i rimsko pravo. - Konačno, interes za rimsko pravo doveo ih je do pandektističke pravne škole i Njemačke, te Njemačkog građanskog zakonika.
c)Politički faktori u Grčkoj, 1930. g. , daju saglasnost da se građansko zakonodavstvo uređuje po njemačkom uzoru, kao najbliže rimskom pravu - U drugoj polovini 19. v. vidimo njemačke pandektiste kako predaju pravo na Atinskom univerzitetu i grčke pro-fesore kako se usavršavaju u Njemačkoj. - Istovremeno su tekli pokušaji kodifikacije građanskog prava u Grčkoj. - Godine 1930. svi relevantni faktori u Grčkoj bili su saglasni da se pri kodifikaciji građanskog prava ugledaju na Njemački građanski zakonik, kao najbliži rimskom pravu. - Na tom osnovu izrađen je nacrt Grčkog građanskog zakonika koji je proglašen 1940. , ali čija je primjena, zbog ratnih okolnosti, odgođena do 23. 10. 1946.
d) Uticaj na kodifikacije u istočnoj i central-noj Evropi (Mađarska, Čehoslovačka, Jugos. ) - Njemački građanski zakonik uticao je i na kodifikacije u istočnoj i centralnoj Evropi. - Građanski zakonici koji su 1920 -tih proglašeni u različitim sovjetskim republikama slijedili su strukturu, a nekada i sadržaj Njemačkoj građanskog zakonika. (Njegov uticaj bio je vidljiv i na zakone i sudsku praksu Mađarske, Čehoslovačke i Jugoslavije).
c) Uticaj na kodifikacije u jugoistočnoj Aziji, Dalekom Istoku i Latinskoj Americi (Japan 1898. , Tajlad 1924 - 1935, Kina, Brazil) - Japan je 1898. donio svoj građanski zakonik koji je bio pod bitnim uticajem Njemačkog građanskog zakonika. - U periodu između 1924. -1935. : Kraljevina Sijam (Tajland) uvela je građanski zakonik, koji je izuzev dijela koji se tiče porodičnih i nasljednih odnosa, izveden iz njemačkog prava. - Sličan uticaj ostvaren je i u Kini. - Konačno, uticao je i na kodifikacije u Latinskoj Americi. (Takav je slučaj Brazilskog građanskog zakonika iz 1916. )
Vježbe
Sistem Nj. GZ ima 2385 članova podijeljenih u pet knjiga. Prva knjiga sadrži Opći dio i govori o licima, definiciji stvari, klasifikaciji pravnih poslova, rokovima i datumima, zastari, vršenju prava, samoodbrani i samopomoći te davanju sigurnosti. Druga knjiga sadrži obligaciono pravo i govori o sadržaju obligacija, obligacionim odnosima na osnovu ugovora, prestanku obligacionih odnosa, prenosu potraživanja, preuzimanju dugovanja, te pojedinim obligacionim odnosima.
Treća knjiga sadrži stvarno pravo i bavi se pitanjima kao što su: stvari, vlasništvo, posjed, služnosti i sl. Četvrta knjiga govori o porodičnom pravu uključujući pitanja braka, porodice i starateljstva. Peta knjiga sadrži propise nasljednog prava te se bavi pitanjima zakonskog nasljeđivanja, testamenta i tehničkih detalja vezanih za dokazivanje u vezi sa nasljeđem.
PRVA KNJIGA OPĆI DIO Prvo poglavlje Osobe Prvi naslov Fizičke osobe
1. Početak pravne sposobnosti Pravna sposobnost čovjeka počinje dovršenjem rođenja.
2. Nastup punoljetnosti Punoljetnost nastupa navršenjem dvadesetprve godine života.
3. Proglašenje punoljetnim 1. Maloljetnik koji je navršio osamnaestu godinu života može se rješenjem starateljskog suda proglasiti punoljetnim. 2. Maloljetnik stiče proglašenjem punoljetnim pravni položaj punoljetnika.
4. Privola za proglašenjem punoljetnim Proglašenje punoljetnim dozvoljeno je samo uz privolu maloljetnika. Ako je maloljetnik pod roditeljskom vlašću, potrebna je i privola roditelja. Privola jednog roditelja nije potrebna ako mu ne pripada skrb za osobu, a niti skrb za imovinu djeteta. Maloljetna kći koja je udata ili koja je bila udata, može se proglasiti punoljetnom bez privole roditelja.
5. Pretpostavka za proglašenje punoljetnim Maloljetnik se može proglasiti punoljetnim samo ako to njemu najviše koristi.
6. Oduzimanje svojevlasti Svojevlast se može oduzeti: ako ko usljed duševne bolesti i slaboumnosti ne može voditi brigu za svoje poslove ako ko rasipnošću sebe ili svoju porodicu izlaže opasnosti oskudice ako ko usljed pijanstva ne može voditi brigu za svoje poslove ili ako sebe ili svoju porodicu izlaže opasnosti oskudice ili ako ugrožava sigurnost drugih Oduzimanje svojevlasti ima se opet ukinuti kada otpadne razlog za oduzimanje svojevlasti.
AGZ 21. Ona lica koja usljed maloljetvstva, duševnih bolesti, ili usljed drugih okolnosti, nisu sposobna da sama vrše svoje poslove kao što treba, stoje pod osobenom zaštitom zakona. Tu dolaze: djeca, koja nisu navršila sedmu godinu života, nedorasli, koji nisu navršili četrnaestu, maloljetnici koji nisu navršili dvadeset i četvrtu godinu života. Dalje: bjesomučni, ludi, slaboumni, koji su ili sasvim lišeni razuma, ili najzad nisu u stanju da shvate posljedice svojih postupaka, zatim: ona lica kojima je sudija kao oglašenim raspikućama zabranio dalje rukovanje sopstvenom imovinom, i najzad odsutnici i opštine.
7. Prebivalište; zasnivanje i ukidanje 1. Ko se stalno nastanjuje u nekom mjestu, zasniva u tom mjestu svoje prebivalište. 2. Prebivalište može istovremeno postojati na više mjesta. 3. Prebivalište se ukida kada se nastan namjerno napušta.
8. Prebivalište nepotp. poslovno sposobnih 1. Ko je poslovno nesposoban ili kome je poslovna sposobnost ograničena, ne može bez volje svog zakonskog zastupnika ni zasnivati ni ukinuti prebivalište. 2. Maloljetna udata žena može samostalno zasnovati i ukinuti prebivalište. Isto vrijedi za ženu koja je bila udata i koja je navršila osamnaestu godinu života.
9. Prebivalište vojnika 1. Vojnik ima prebivalište u mjestu u kojem je službeno raspoređen 2. Ovi propisi se ne primjenjuju na vojnike koji vrše vojnu službu samo temeljem vojne obaveze ili koji ne mogu samostalno zasnovati prebivalište
11. Prebivalište djeteta Maloljetno dijete dijeli prebivalište roditelja; ipak ne dijeli prebivalište onog roditelja kome ne pripada pravo da se brine za osobu djeteta. Ako nijedan od roditelja nema pravo da se brine za osobu djeteta, dijeli dijete prebivalište onog kome pripada ovo pravo. Dijete zadržava prebivalište dok ga pravovaljano ne ukine.
3. Proglašenje punoljetnim 1. Maloljetnik koji je navršio osamnaestu godinu života može se rješenjem starateljskog suda proglasiti punoljetnim. 2. Maloljetnik stiče proglašenjem punoljetnim pravni položaj punoljetnika.
4. Privola za proglašenjem punoljetnim Proglašenje punoljetnim dozvoljeno je samo uz privolu maloljetnika. Ako je maloljetnik pod roditeljskom vlašću, potrebna je i privola roditelja. Privola jednog roditelja nije potrebna ako mu ne pripada skrb za osobu, a niti skrb za imovinu djeteta. Maloljetna kći koja je udata ili koja je bila udata, može se proglasiti punoljetnom bez privole roditelja.
5. Pretpostavka za proglašenje punoljetnim Maloljetnik se može proglasiti punoljetnim samo ako to njemu najviše koristi.
Vježba 2
Uporedite propise o pravnim licima u Njem. i Egipatskom građanskom zakoniku. Pravna lica prema Njemačkom građanskom zakoniku su udruženja, zaklade i pravna lica javnog prava. Egipatski građanski zakonik, sa druge strane, navodi mnoga državu, provincije, gradove, sela; uprave, odsjeke i druge javne ustanove kojima je zakon dao status pravnog lica; religijske grupe i zajednice koje je država priznala kao pravna lica; vakufe; trgovačke i građanske korporacije; udruženja i fondacije zasnovane na zakonskim propisima; svaku grupu lica koja su dobila status pravnih (član 52).
Oba zakonika navode mjesto prebivališta pravnog lica za mjesto sjedišta uprave (član 24 Njemačkog građanskog zakonika i član 53 d Egipatskog građanskog zakonika). Pravno lice prema Egipatskom građanskom zakoniku ima samo jednog predstavnika (član 53 e), dok prema Njemačkom građanskom zakoniku volju pravnog lica može predstavljati i više osoba (članovi 28 i 30 Njemačkog građanskog zakonika). Svako gore navedeno pravno lice ima pravnu sposobnost određenu ustavom ili zakonom (član 42, stav 1 Njemačkog građanskog zakonika i član 53 b Egipatskog građanskog zakonika).
Koji su uslovi za ograničenje i oduzimanje pravne i poslovne sposobnosti prema Austrijskom, Njemačkom, Švajcarskom i Egipatskom građanskom zakoniku? Uslovi za ograničenje i oduzimanje pravne sposobnosti prema Austrijskom građanskom zakoniku jeste sve ono što se dokaže kao zakonito, a ne slaže se sa urođenim prirodnim pravima (član 17 AGZ). Dalje, poslovna sposobnost će se ograničiti besomučnima, ludima, slabodoumnima, svima onima koji nisu u stanju da shvate posljedice svojih postupaka. Prema Njemačkom građanskom zakoniku, pravnom licu se pravna sposobnost oduzima ako protivzakonitim radom ugrožava opći interes, te ako je njegova svrha rada usmjerena na polje koje se protivi onom prema pravilu (član 43 Njemačkog građanskog zakonika).
Švajcarski građanski zakonik kroz članove 16 i 18 indirektno govori da se poslovna sposobnost može oduzeti licima koja, iako punoljetna, usljed psihičke bolesti, duševne slabosti, uživanja opijata više nisu u stanju pravilno rasuđivati, dok se ista može ograničiti maloljetnim licima i licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost, a koja su sposobna za rasuđivanje (član 19). Lice koje je dostiglo doba rasuđivanja, ali nije dostiglo punoljetnost, i lice koje je dostiglo punoljetnost, ali je rasipnik ili imbecil, ima ograničenu pravnu sposobnost u skladu sa odredbama zakona (član 46. Egipatskog građanskog zakonika).
- Slides: 47