Model ECTS pristupa procjenjivanju i ocjenjivanju ECTS europski

Model ECTS pristupa procjenjivanju i ocjenjivanju

ECTS – europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova 1989. god. dio Erasmus programa 2002. god. konferencija u Zurichu – ECTS temelj u oblikovanju nacionalnog i Europskog okvira za klasifikacije (EQF) u okviru Bolonjskog procesa (40 država oko 1000 institucija)

ECTS – opterećenje studenata nužno za postizanje cilja studijskog programa Ciljevi definirani u ishodima učenja i kompetencijama koje moraju biti usvojene Dobivanje ECTS bodova nakon uspješnog ispunjavanja radnih obaveza te procjene ostvarenih ishoda učenja (ono što će student znati, razumjeti ili moći postići nakon procesa učenja) Aktivna nastava + angažman potreban za polaganje ispita

Akademska godina – 38 – 42 tjedna (1500 -1800 radnih sati) Tjedan – 37 – 50 radnih sati (najviše ½ u direktnoj nastavi) 1 ECTS bod 25 – 30 radnih sati

ISHODI UČENJA I BROJ ECTS-a • Nastavnik mora staviti u odnos raspoloživo vrijeme koje student može posvetiti obavezama u određenom kolegiju i mogućnosti studenata da postigne određene ishode u tom vremenu i raspoloživim mogućnostima rada. • To znači da nastavnik mora razmišljati o vrsti angažmana, uvjetima u kojima će studenti raditi i mnogim drugim detaljima koji će studenta dovesti do realizacije tog ishoda.

1. Uvođenje modula predmetnih jedinica 2. Procjena opterećenja studenta (od strane profesora) tip predmeta : seminari, predavnja, vježbe, istraživanje tip obrazovnih aktivnosti: slušanje predavnja, pisanje radova, rad na određenom zadatku tip ispitivanja: pismeno i usmeno, test, prezentacija 3. Provjeravanje procjene opterećenja (studentska evaluacija) 4. Podešavanje opterećenja i aktivnosti studenata

ECTS uključuje (Čl. 31 Pravilnika o studiju): • Precizno utvrđivanje očekivanih ishoda učenja • Određivanje specifičnih aktivnosti u skladu s ishodima učenja (što treba napraviti) • Utvrđivanje radnog opterećenja studenta za sve predviđene aktivnosti (koliko vremena ili ECTS kredita) • Određivanje metode procjenjivanja postignuća za svaki ishod učenja (kako to provjeriti) • Određivanje načina bodovanja/ocjenjivanja svake predviđene aktivnosti

ECTS ljestvica ocjenjivanja VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE RADA STUDENATA (Čl. 42 Pravilnika o studiju): • Rad studenata na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu sukladno programu • Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1 -5) • Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se u odnosu na grupu relativnom raspodjelom • U studijskim grupama s manje od 40 studenata može se vršiti apsolutnom raspodjelom

OCJENJIVANJE UNUTAR ECTS SUSTAVA (Čl. 43 Pravilnika o studiju): • Uspjeh studenata izražava se ECTS skalom ocjenjivanja u postocima od 0 do 100% • Prolazna ocjena na preddiplomskom studiju ne može biti niža od 40%, a na diplomskom studiju od 50% • Ukupan postotak uspješnosti studenata tijekom nastave čini 70%, a završni ispit 30% ocjene

Raspodjela ocjena: A (izvrstan) – izvrstan uspjeh s manjim nedostacima (najboljih 10%) B (vrlo dobar) – iznad prosjeka, s nekoliko nedostataka (sljedećih 25%) C (dobar) – solidan rad, brojni uočljivi nedostaci (sljedećih 30%) D (zadovoljavajući) – dostatno znanje, značajni nedostaci (sljedećih 25%) E (dovoljan) – zadovoljava minimalne kriterije (sljedećih 10%) FX (nedovoljan) – potreban dodatni trud F (neuspješan) – potreban značajan dodatni rad

ZAVRŠNA OCJENA (Čl. 43 Pravilnika o studiju): • Studenti koji su na preddiplomskom ostvarili od 0 do 29, 9% ocjene, a na diplomskom studiju od 0 do 39, 9% ocjene ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) • od 30 do 39, 9% na preddiplomskom i od 40 do 49, 9% na diplomskom studiju ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu izaći na popravni ispit i dobiti maksimalno 10% ocjene (ocjenu E) • Više od 40% na preddiplomskom i 50% na diplomskom studiju mogu pristupiti završnom ispitu

ZAVRŠNA OCJENA (Čl. 43 a Pravilnika o studiju): • Raspoređivanje studenata prema uspjehu u odnosu na grupu obavlja se nakon utvrđivanja konačne rang-liste: – A – 10% studenata – B – 25% – C – 30% – D – 25% – E – 10%

ZAVRŠNA OCJENA (Čl. 43 a Pravilnika o studiju): • U studijskim grupama s manje od 40 studenata na temelju konačnog postignuća: Preddiplomski – A – 80 -100% bodova – B – 70 -79, 9% – C – 60 -69, 9% – D – 50 -59, 9% – E – 40 -49, 9% Diplomski studij 90 -100% 80 -89, 9% 70 -79, 9% 60 -69, 9% 50 -59, 9%

BROJČANI SUSTAV OCJENJIVANJA (Čl. 44 Pravilnika o studiju): • brojčani sustav ocjenjivanja uspoređuje se s ECTS sustavom: – Izvrstan (5) -A – Vrlo dobar (4) -B – Dobar (3) -C – Dovoljan (2) –Di. E – Nedovoljan (1) – F i FX

• Smjernice za dodjeljivanje bodova – 100 bodova (100%): – s obzirom na važnost i razinu ishoda – s obzirom na očekivani angažman studenta • vrste aktivnosti studenta: aktivnosti na nastavi; domaće zadaće; praktične vježbe; eseji i drugi pisani radovi; prezentacije i izlaganja; pretraživanja baza podataka; provjere znanja; projekti; istraživanja; terenski rad; međuispiti (kolokviji). . . • Za svaku aktivnost odrediti max broj bodova i min za dobivanje bodova (40% odnosno 50% prag za dobivanje bodova)

STUDIJ MEDICINE Histologija i embriologija ak. godine 2007. /08. TEST I (seminari I – VII) TEST II (seminari VIII – XIV) TEST III (seminari XV – XX) TEST IV (seminari XXI – XXVI) PREPOZNAVANJE PREPARATA SEMINARI PREDAVANJA ZAVRŠNI ISPIT 10 bodova 15 bodova 10 bodova 5 bodova 70 bodova 30 bodova

TEST I, III, IV (60 pitanja) 51 – 60 točno odgovorenih pitanja 41 – 50 31 – 40 0 – 30 10 bodova 8 bodova 6 bodova 0 bodova PREPOZNAVANJE PREPARATA (10 preparata) Prepoznati sve preparate Odgovori na pitanja 10 bodova 5 bodova SEMINARI (26 seminara) Pozitivno ocjenjeni seminari 1 – 10 11 – 20 21 – 26 3 boda 6 bodova 10 bodova PREDAVANJA Prisustvo na 70% predavanja 71% – 100% 2 boda 5 boda

NEUROFIZIOLOGIJA PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK 20. prosinac 07. 21. prosinac 07. Predavanje 1 Predavanje 2, 3 7. siječnja 08 8. siječnja 08 9. siječnja 08 10. siječnja 08 11. siječnja 08 Seminar 1 Vježba 1 Predavanje 4 Seminar 1 Predavanje 5, 6 14. siječnja 08 15. siječnja 08. 16. siječnja 08. 17. siječnja 08. 18. siječnja 08. Seminar 2 Vježba 2 Predavanje 7 Seminar 2 Predavanje 8, 9 21. siječnja 08. 22. siječnja 08. 23. siječnja 08. 24. siječnja 08. 25. siječnja 08. Seminar 3 Vježba 3 Predavanje 10 Seminar 3 Predavanje 11, 12 28. siječnja 08. 29. siječnja 08. 30. siječnja 08. 31. siječnja 08. 01. veljače 08. Seminar 4 Vježba 4 Predavanje 13 Seminar 4 Predavanje 14, 15 TEST 1 TEST 2 TEST 3

TEST 1: TEST 2: TEST 3: 20 pitanja, max 10 bodova gradivo sa: P 1 -3 S 1 V 1 40 pitanja, max. 20 bodova gradivo sa: P 4 -8 S 2, 3 V 2, 3 40 pitanja, max 20 bodova gradivo sa: P 9 -15 S 4 V 4

TEST OD 20 PITANJA 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 BODOVI 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

Ukupno se na testovima 1, 2, i 3 može dobiti 50 bodova Prisustvo nastavi (predavanja, seminari, vježbe) max. 4 boda 100 % 4 boda 90 % 3 boda 80 % 2 boda 70 % 1 bod Aktivnost na seminarima i vježbama, max. 16 bodova seminarski rad i izlaganje 8 bodova znanje i zalaganje na seminaru: 8 bodova max znanje i zalaganje 2 boda/seminaru (x 4 seminara) 1 bod/seminaru (x 4 seminara)

AKTIVNOST Pohađanje nastave Seminarski rad Terenski rad Projekt Esej Nešto drugo… Završni ispit UKUPNO ECTS DODJELJEN AKTIVNOSTI ISHODI UČENJA AKTIVNOST STUDENTA METODA PROCJENJIV. BODOVANJE Max

PRIMJER: Edukacijska psihologija 5 ECTS (2 P+3 V) OČEKIVANI ISHODI Student će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. objasniti pojam inteligencije i njen utjecaj na školsko postignuće 2. usporediti Gardnerovu i Sternbergovu teoriju inteligencije s obzirom na njihovu primjenu u poučavanju i izraditi plan predavanja prema ovim teorijama 3. objasniti povezanost samopoimanja i školskog postignuća 4. opisati i objasniti motivacijski učinak ocjena 5. opisati i usporediti različite teorije motivacije za učenje 6. razlikovati ciljne orijentacije i opisati njihov učinak na izbor strategija učenja 7. razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i planirati postupke za unapređenje socijalnog statusa 8. objasniti komponente odnosa učenika i nastavnika 9. primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog ponašanja učenika 10. opisati različite pristupe održavanju discipline i primijeniti rješavanje problema discipline u školi

PRIMJER: Edukacijska psihologija AKTIVNOST ECTS DODJELJEN AKTIVNOSTI ISHODI UČENJA AKTIVNOST STUDENATA METODA PROCJENJIVANJA BODOVI Pohađanje nastave 1, 5 1 -10 Zadaće 0, 5 2 7 1. školski sat – multiple inteligencije 2. sociometrijska matrica i sociogram Kriteriji su razrađeni za svaki zadatak. 20 Kontinuirana provjera znanja 2, 0 1 -10 3 međuispita Bodovi na međuispitu se pretvaraju u ocjenske bodove. 50 Završni ispit 1, 0 1 -10 Usmeni ispit Odgovori se boduju. 30 UKUPNO 5 100

POVEZIVANJE ISHODA UČENJA I POUČAVANJA RAZINE POSTIGNUĆA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA I STUDENATA 1. PAMĆENJE ČINJENICA predavanja, suradničko učenje, rad na tekstu, e-učenje, seminarski radovi 2. RAZUMIJEVANJE traženje i analiziranje primjera, uspoređivanje pojmova i teorija, rasprave (traženje argumenata) 3. PRIMJENA izraditi program, izraditi projekt, riješiti problem, prezentirati, prepoznavanje preparata, prikaz slučaja, sastaviti zadatke, napraviti skulpturu, dizajnirati 4. ANALIZA rasprave, analiza, prikaz slučaja, eseji, seminarski radovi 5. VREDNOVANJE nabrojiti prednosti i nedostatke, napisati prikaz (istraživanja, metode, teorije) 6. SINTEZA/STVARANJE provjera (istraživanje) pojmova i teorija, reformuliranje teorije

POVEZIVANJE ISHODA UČENJA I PROCJENJIVANJA RAZINE POSTIGNUĆA METODE PROCJENJIVANJA 1. PAMĆENJE ČINJENICA eseji, pismeni ispiti, usmeni ispiti 2. RAZUMIJEVANJE eseji, seminarski radovi, pismeni ispiti, usmeni ispiti 3. PRIMJENA zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, pismena izvješća, eseji 4. ANALIZA rasprave, eseji, seminarski radovi 5. VREDNOVANJE rasprave, eseji, seminarski radovi 6. SINTEZA zadaci izvedbe, eseji, seminarski radovi, diplomski rad