mlijena okolada voni bomboni Spoj rijei ili sintagma

mliječna čokolada

voćni bomboni

Spoj riječi ili sintagma

Vedra je noć. Istočna se polovica Kvarnera jošte magli u blijedu sjaju mjeseca koji se već primakao istarskoj planini, ploveći mirno modrim nebeskim svodom Ljupko noćno povjetarce s kopna zategnulo je sredinom zaljeva, gdje se crni poput široke pruge. U mjesečini zasjaji se ponegdje i pjena valova. (E. Kumičić: Začuđeni svatovi)

modrim nebeskim svodom Zašto je književnik odabrao ovu sintagmu?

modri nebeski svod zeleni?

modri nebeski svod kameni?

Jesu li riječi modri nebeski svod punoznačnice ili modri = pridjev nebeski = pridjev svod = imenica nepunoznačnice

sintagmatski odnosi – odnosi između riječi u rečenici sintagma – spoj riječi nastao povezivanjem najmanje dvije punoznačne riječi sintagma se sastoji od dvije sastavnice: glavne i zavisne glavna se zove određenica, a zavisna odrednica

riječi se unutar rečenice pridružuju, povezuju, spajaju i upravljaju i tvore tri vrste gramatičkih veza: 1. SROČNOST ILI KONGRUENCIJU 2. UPRAVLJANJE ILI REKCIJU 3. PRIDRUŽIVANJE

Sročnost ili kongruencija Budi me mojamajka Dva dva brata uče zajedno. Katarina je vrijedna učenica Učitelj učitelj Horvat bio mi je razrednik. Izdvoji sintagme!

U kojim se gramatičkim kategorijama podudaraju sintagme? moja majka vrijedna učenica dva brata učitelj Horvat Podudaraju se u rodu, broju i padežu. Podudaranje spoja riječi u rodu, broju i padežu kao vrsta gramatičke veze među sastavnicama zove se sročnost ili kongruencija.

zavisna sastavnica može biti: moja majka zamjenica dva brata broj vrijedna učenica pridjev učitelj Horvat imenica

Upravljanje ili rekcija je vrsta gramatičke veze u kojoj glavna sastavnica (glagol, imenica, pridjev ili prilog) upravlja gramatičkim svojstvima zavisne sastavnice.

Pisati zadaću nije lako. glavna sastavnica glagol zavisna sastavnica imenica u akuzativu Glavna sastavnica upravlja padežom zavisne.

Pisanje zadaće me raduje. glavna sastavnica imenica zavisna sastavnica imenica u genitivu Glavna sastavnica upravlja padežom zavisne.

Pridruživanje Zabranjeno je govoriti glasno. glavna zavisna sastavnica prilog Nema gramatičkih obilježja.

Pridruživanje je vrsta spoja riječi u kojemu je zavisna sastavnica nepromjenjiva riječ pa nema gramatičkih obilježja roda, broja i padeža.

zavisna sastavnica može biti: nepromjenjiva riječ: prilog govoriti tiho, čitati brzo nepromjenjivi glagolski oblik: infinitiv početi govoriti glagolski prilog slušati žmireći