Mjesna vremenska i nainska reenica ZAVISNOSLOENE REENICE VJEBE

Mjesna, vremenska i načinska rečenica ZAVISNOSLOŽENE REČENICE VJEŽBE (1 SAT)

Što je priložna oznaka? PRILOŽNE OZNAKE Priložna je oznaka rečenični dio koji dopunjuje predikat i izriče neku okolnost pod kojom se vrši radnja predikata. Najčešće su okolnosti: mjesto vrijeme način

PONOVI ØOdredi rečenične dijelove u rečenicama (predikat, subjekt, objekt, atribut, apozicija, priložna oznaka mjesta, priložna oznaka vremena, priložna oznaka načina). ØJutros smo brzo otišli na drugu stranu. POV P PON P POM ØPoznata pjevačica Maja uvijek susreće nove ljude na svojim koncertima. AT AP S POV P AT O POM

IZRICANJE PRILOŽNIH OZNAKA: prilogom, skupom riječi i zavisnom surečenicom MJESTO (Gdje? Kamo? Kuda? Odakle? ) Živjet ćeš sretno ondje. (mjesnim prilogom) Živjet ćeš sretno u prelijepoj Hrvatskoj. (skupom riječi) Živjet ćeš sretno kamo god budeš išao. (zavisnom surečenicom)

IZRICANJE PRILOŽNIH OZNAKA: prilogom, skupom riječi i zavisnom surečenicom VRIJEME (Kada? ) Možda ćeš ugledati svjetlo sutra. (vremenski prilog) Možda ćeš ugledati svjetlo jednoga divnoga dana. (skupom riječi) Možda ćeš ugledati svjetlo kad staneš. (zavisnom surečenicom)

IZRICANJE PRILOŽNIH OZNAKA: prilogom, skupom riječi i zavisnom surečenicom NAČIN ( Kako? Na koji način? ) Ljudi su živjeli lijepo. (načinski prilog) Ljudi su živjeli bez briga. (skupom riječi) Ljudi su živjeli kao da je posvuda lijepo. (zavisna surečenica)

MJESNA REČENICA Zadatak: prepiši rečenice, podcrtaj predikate, zaokruži veznike, postavi pitanje glavnoj surečenici da ti odgovor bude zavisna surečenica. Mjesna se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka mjesta i odgovara na pitanja: ◦ Gdje? Kamo? Kuda? Odakle? Dokle? ◦ Ti mjesni prilozi u mjesnoj rečenici najčešće služe i kao veznici. ◦ Gledaj dokle ti dopire pogled. (Dokle gledaj? – zavisna mjesna surečenica: dokle ti dopire pogled. ) ◦ Grana seže kamo ne dopiru ruke. ◦ Sve je ljepše gdje si ti. ◦ Došao je prije nego što smo očekivali.

VREMENSKA REČENICA Zadatak: prepiši rečenice, podcrtaj predikate, zaokruži veznike, postavi pitanje glavnoj surečenici da ti odgovor bude zavisna surečenica. Vremenska se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka vremena i odgovara na pitanja: ◦ Kada? Otkad? Dokad? ◦ Osim navedenih vremenskih priloga, u vremenskim rečenicama vezničku ulogu imaju i veznički skupovi: ◦ prije nego, nakon što, tek što, ◦ veznici dok, čim. ◦ Ušutjeli smo čim je nastavnica ušla. (Kad smo ušutjeli? – zavisna vremenska surečenica: čim je nastavnica ušla ◦ Tužna je otkad je on otputovao. ◦ Učit ćemo dokada bude bilo potrebno. ◦ Kad ga ugledaš, brzo stani!

NAČINSKA REČENICA Zadatak: prepiši rečenice, podcrtaj predikate, zaokruži veznike, postavi pitanje glavnoj surečenici da ti odgovor bude zavisna surečenica. Načinska se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka načina i odgovara na pitanja: ◦ Kako? Na koji način? ◦ Najčešći su veznici u načinskoj rečenici: ◦ kako, kao da, kao što, onako kako. ◦ Stablo se uzdiže kao da stremi do neba. (Kako se stablo uzdiže? – zavisna načinska surečenica: kao da stremi do neba) ◦ Napravila sam kako sam znala. ◦ Ponašao se kao da ga nije bilo briga. ◦ Radio je kao što se i očekivalo.

Pisanje zareza u zavisnosloženim rečenicama – mjesna, vremenska, načinska INVERZIJA Dokle ti dopire pogled, gledaj. Kad ga ugledaš, stani! Kako sam znala, napravila sam. UMETANJE U GLAVNU SUREČENICU Tuda, kuda se drugi boje, ja prolazim. Danas, kad idem na izlet, pada kiša. Učenik je, kao da nije u učionici, zaspao. NIZANJE Živjet ću ondje gdje sam rođen, kamo me srce vuče, gdje najviše želim. Najbolje se osjećam kad učim, kad ponavljam, kad pišem. Pjevala je kao da je sama, kako najbolje zna, kako samo ona može.