MJESEC Mjesec u nonoj smjeni Nakon zalaska Sunca

MJESEC

Mjesec u noćnoj smjeni Nakon zalaska Sunca na vedrom noćnom nebu „pali“ se sve više zvjezdica … Čest gost na nebu je i Mjesec – vječna nebeska skitnica. Njegovo nježno svjetlo razblažuje tamu noći.

Mjesečeve faze ( mijene) Mjesec uočavamo na južnom dijelu obzorja. Izlazi na istočnom horizontu , a zalazi na zapadu. Mjesečeva faza ovisi o položaju Sunca prema Mjesecu. a) Prva četvrt : Mjesec je u pravcu juga. Sunce zalazi. b) Uštap : Mjesec tek izlazi. Sunce zalazi. c) Zadnja četvrt : Mjesec u pravcu juga. Sunce izlazi. d) Mlađak : Mjesec se ne uočava ( na pravcu je prema Suncu).

Mjesec je Zemljin prirodni satelit. Zbog gravitacije između Zemlje i Mjeseca Mjesec je Zemljin vjerni pratitelj. Mjesec gravitacijom na Zemlji stvara plimu i oseku – podiže i spušta vodu u oceanima i morima. Mjesec je Zemlji 400 puta bliži nego Sunce. Prosječna brzina Mjeseca u kruženju oko Zemlje je 1 km/s. Jedan obilazak Mjeseca oko Zemlje traje 27, 5 dana. Od mlađaka do mlađaka potroši Mjesec 29, 5 dana. Dva dana mu treba da „ulovi“ Sunce na nebeskom svodu jer su se Zemlja i Mjesec gibali u odnosu na Sunce.

PROŠETAJTE PO MJESECU … Na Mjesecu nema zraka ni vode , nema tragova nikakva života …. Vide se samo krateri , „mora“ , planine , vijugavi kanali i prašina. Kratere su u prošlosti Mjeseca uzrokovali padovi malih nebeskih tijela na njega. Ima malih kratera , a najveći su promjera 250 km. Planine na rubovima kratera su visina do 5 km.

Cijela površina Mjeseca je prekrivena tanjim i debljim slojem crno-sive prašine. Mjesečevo tlo se izmrvilo od sudara sa tijelima koja na njega padaju. „Mora“ su nastala nakon sudara s vrlo velikim nebeskim tijelima pri čemu je došlo do pucanja Mjesečeve kore i istjecanja rastopljene lave iz njegove unutrašnjosti koja se poslije stvrdnula. Za Zemlja te površine se doimale kao mora.

Karta Mjeseca

„Mora“ su dobila imena po meteorološkim pojavama: More vedrine , More kiša , Ocean oluja , … Krateri su dobili imena po poznatim znanstvenicima. Planine su dobile imena po planinama na Zemlji. Bez zračnog omotača Mjesec ne čuva toplinu. Mjesečeva površina se noću ohladi do 1500 C , a oko podne zagrije do + 150 0 C. Astronauti za zaštitu od hlađenja i prženja nosili su skafandere.

Za radoznalce Mjesec nam pokazuje uvijek istu stranu. Mjesecu za jedan okret oko osi treba jednako kao za obilazak oko Zemlje. 1959. g. – iz ruskog svemirskog broda fotografirana sa Zemlje nevidljiva strana Mjeseca. 21. 7. 1969. u 3 h 56 min (SEV) – ljudi ( Neil Amstrong , Edwin Aldrin ) prvi puta stali na Mjesečevo tlo. Mjesečevo nebo je crno zato što Mjesec nema atmosfere. Zvijezde ne trepere i vide se po danu zajedno sa Suncem. Dan i noć na Mjesecu traju po dva tjedna. Na Mjesecu su krateri s imenima : Bošković , Tesla , Brenner i Mohorovičić.

Detalje Mjesečeve površine vidimo sa Zemlje se golim okom ili dalekozorima s manjim povećanjima. Sumračnica – granica između dana i noći na Mjesecu. Zadatak : 1. Na papiru nacrtajte krug koji će predstavljati Mjesec. Promatrajte Mjesec dalekozorom , a u krug koji ste nacrtali na papiru , ucrtajte detalje koje ste opazili. 2. Pomoću karte Mjeseca prepoznajte i imenujte mora i veće krater koje ste opazili i nacrtali.

Podaci o Mjesecu

„MJESEČINA“ NA MJESECU Kad je Mjesec u fazi mlađaka ili srpa , opažač za Zemlje vidi dio njegove površine osvijetljene samo Zemljinim svjetlom. Svjetlo nazivamo pepeljasto svjetlo jer je ta površina Mjeseca tamno -plavkasto-sivkaste boje. Astronautu na Mjesecu nebo je crno kao ugljen jer Mjesec nema atmosferu da raspršuje Sunčevo svjetlo. Usred Mjesečeva dana osim Sunca vide se zvijezde. Zemljino svjetlo ublažava crnilo neba i sjena na Mjesecu.

Pogled na Zemlju s Mjeseca Zemlja sa Mjeseca je četiri puta veća nego što je nama za Zemlje Mjesec. S Mjeseca se vide detalji na Zemljinoj površini : svjetla velegrada , flote ribarskih svjećarica , … Sa Mjeseca Zemlja pokazuje faze.

MRAK U POL BIJELA DANA Kad se Mjesec nađe ispred Sunca može zakloniti Sunce i usred bijela dana nastane mrak.

Pomrčina Sunca Potpuna ( totalna ) pomrčina Sunca. Prirodna pojava koja se vidi s nekog mjesta na Zemlji kad se Mjesec našao između Zemlje i Sunca. Može se dogoditi samo za faze mlađaka. Za nekoliko minuta ( < 7 min ) Mjesec se otkloni od Sunca i opet se na Zemlji vidi Sunce … Rijetko se to događa. Razmaci su veći od 100 godina da se to ponovi.

Djelomične pomrčine Sunca Češće Mjesec samo djelomično zakloni Sunce. To je djelomična pomrčina Sunca. Događa se svakih nekoliko godina.

Pomrčina Mjeseca U fazi uštapa može se dogoditi da Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Zemlja je između Sunca i Mjeseca. Zemljina sjena je velika pa izlazak Mjeseca iz Zemljine sjene traje nekoliko sati. Mjesec za pomrčine Mjeseca nije posve nevidljiv. Uočava ga se u tamnocrvenoj svjetlosti. To je svjetlo koje se raspršilo u Zemljinoj atmosferi i skrenulo prema Mjesecu. Svake godine imamo nekoliko pomrčina Mjeseca.

U dalekoj prošlosti dvorski astronomi su morali obavijestiti kralja o početku pomrčine. Kineski astronomi Hi i Ho su to zaboravili i ostali bez glave. Pojavu se smatralo predznakom ratova i drugih nesreća zbog „krvave“ boje Mjeseca. Neprijatelji koji su ratovali za vrijeme pomrčine bi prestali ratovati …

IDEMO NA SELO Uživati u ljepotama neba se ne može iz središta osvijetljenog grada. Gradska svjetla prave svjetlosno onečišćenje neba. Dalje od grada , na selu , nebo je prirodno. Za promatranje neba pripremiti : kartu neba , baterijska svjetiljku s crvenom žaruljicom , bilježnicu , … , sendvič , topli napitak , toplu odjeća.