MJESEC lat Luna Zemljin prirodni satelit najblie nebesko
MJESEC (lat. Luna) – Zemljin prirodni satelit - najbliže nebesko tijelo, udaljeno svega u prosjeku 384 401 km - svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1, 24 s - oko Zemlje se okrene za 27 dana, 7 sati, 43 minute i 11, 6 sekundi (siderički mjesec ili zvjezdani mjesec) - zbog sličnosti u gibanju Mjesec prema Zemlji uvijek prikazuje istu stranu - više od polovice površine Mjeseca vidi se zbog njegove libracije (libracija – promjena orijentacije Mjesečeve površine s obzirom na položaj motritelja na Zemlji) - ima najveći utjecaj na plimu i oseku, koje se izmjenjuju svakih 6 h
MJESEČEVE MIJENE -posljedica okretanja Mjeseca oko Zemlje -Mjesec putuje od zapada prema istoku Sinodički mjesec (29, 5 dana) – 29 dana, 12 h, 44 min i 3 s Siderički ili zvjezdani mjesec (27, 5 dana) – 27 dana, 7 h, 43 min i 11, 6 s - razdoblje Mjesečevog obilaska oko Zemlje s obzirom na zvijezde Puni mjesec (uštap) – kad se nalazi na suprotnoj strani Sunca Zadnja četvrt – Sunce se nalazi Mjesecu s lijeve strane i izlazi u ponoć Prva četvrt – Sunce se nalazi s desne strane Mjeseca pod pravim kutem mladi Mjesec (mlađak) – kad se Mjesec nađe u blizini Sunca
POMRČINA MJESECA -nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu kada je Mjesec u fazi uštapa (puni Mjesec), koji je vidljiv zagasito crvenom bojom - u jednoj godini mogu biti najviše tri pomrčine Mjeseca Pomrčine mogu biti: 1. Potpuna pomrčina – kada je cijeli Mjesec u Zemljinoj sjeni 2. Djelomična pomrčina – kada samo dio Mjeseca uđe u Zemljinu sjenu 3. Pomrčina u polusjeni – kada Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu 16. 07. 2019. u Hrvatskoj je bila vidljiva djelomična pomrčina Mjeseca
“Krvavi vučji Mjesec” ili “Supermjesec” – biti će vidljiv sutra, 10. 01. 2020. u 17: 07 - pomrčina Mjeseca u polusjeni
POSTANAK MJESECA Na temelju opažanja laserom (lidarom) postavljena je hipoteza da je Mjesec nastao sudarom Zemlje sa planetodiom veličine Marsa
MJESEČEVA MORA Giovanni Riccioli – 1651. godine Ocean Oluja (Ocean Procellarum) – najveće more na Mjesecu Ostala mora su kružnog oblika: -Najveće more kružnog oblika je More kiša (Mare Imbrium), a od ostalih su More nektara (Mare Nectaris), More kriza, (Mare Crisium), Istočno more (Mare Orientale), More tišine (Mare Tranquilitatis), More oblaka (Mare Nubium), More hladnoće (Mare Frigoris), More plodnosti (Mare Fecunditatis) -Selenografija – grana koja se bavi kartografiranjem mora i ostalih obilježja Mjeseca
KRATERI Udubine na površini Mjeseca nastale sudarom asterodia ili meteorida -Oko 30 000 Boscovich – nazvan po Ruđeru Boškoviću Kopernikov krater – poznat po uzdužnim širokim svjetlim prugama Na slici su prikazani krateri Aristarh i Herod Clavius, Ptolomej, Grimaldi, Platon, Lomonosov, van Langren
GIBANJE MJESECA , SUNCA i ZEMLJE Z – Zemlja M – Mjesec Perigej – točka putanje u kojoj se Mjesec nalazi najbliži Zemlji (A) Apogej – točka putanje u kojoj je Mjesec najudaljeniji od Zemlje Ekliptika – putanja Sunčeve staze
• Rotacija – gibanje oko svoje osi • Revolucija – gibanje (obilazak) oko Sunca • Perihel (zelena točka) – položaj nekog planeta u eliptičnoj putanji oko Sunca kada je najbliže Suncu • Afel (crvena točka) – položaj nekog planeta u eliptičnoj putanji oko Sunca kada je najudaljeniji od Sunca • Zemlja u perihelu – početkom godine (04. siječanj) • Zemlja u afelu – početkom srpnja (04. srpnja)
- pojava kada dva nebeska tijela imaju približno jednak položaj, obično gledano sa Zemlje - kada se Sunce nalazi između nebeskog tijela i Zemlje Elongacija – kut između Sunca i nekog nebeskog tijela gledano sa Zemlje - kada se nebesko tijelo nalazi između Sunca i Zemlje - kada se nebesko tijelo nalazi sa suprotne strane od Sunca, tj. Zemlja se nalazi između Sunca i nebeskog planeta (tada je nebesko tijelo najbliže Zemlji)
ISTRAŽIVANJE MJESECA - više od 50 letjelica poslano na Mjesec, no 20 -ak je uspješno spušteno - Luna 2 (na slici) prva letjelica koja je “tresnula” na Mjesec o tlo More kiša, pokraj kratera Arhimed, 13. srpnja 1959. godine -Letjelica Ranger – uspjela ustanoviti kakvo je tlo na Mjesecu udaranjem u Mjesec - Luna 9 – veljača 1966. pristala u Ocean oluja (slike prikazale panoramu Mjeseca) - Luna 10 – travanj 1966. prvi umjetni prirodni satelit - Apollo 11 – prvi ljudi na Mjesecu (More tišine) – Neil Armrstrong, Edwin “Buzz” Aldrin i Michael Collins - Apollo 12 – tijekom lansiranja raketu Saturn V udarila je munja zbog čega su ostali bez električnog napajanja pa su tek nakon tri dana sletjeli na Mjesec (Charles Conrad i Alan Bean) – u orbiti ostao Richard Gordon - Apollo 13 – uslijed polijetanja eksplodirao tank s kisikom - Apollo 14 – Alan Shepard i Edgar Mitchell, Stuart Ross - Apollo 15 – David Scott i James Irwin, Alfred Worden Dvaput putovali na Mjesec: James Lowell – Apollo 8 i 10 John Young – Apollo 10 i 16 Eugene Cernan – Apollo 10 i 17
1. Kako se zove pojava zbog koje vidimo malo više od polovice površine Mjeseca ? 2. Nabroji sve 4 Mjesečeve faze (mijene) ? 3. U kojoj je fazi Mjesec kad se nađe u blizini Sunca, a u kojoj kad mu se Sunce nalazi s desne strane ? 4. Kako se zovu tamne udubljene nizinske površine na Mjesecu ? 5. Kako se zove najveće more na Mjesecu ? 6. Kako se zove grana koja se bavi proučavanjem Mjeseca i ostalih nebeskih objekata? 7. Kako se zovu udubine na površini Mjeseca nastale sudarom asteroida ili meteorida ? 8. Kako se zove krater nazvan po jednom hrvatskom znanstveniku ? 9. Kako se zove putanja Sunčeve staze ? 10. Kako se zove točka putanje u kojoj je neko tijelo najbliže Zemlji, a kako se zove točka putanje kada je najudaljenije od Zemlje ?
11. Kako zove gibanje (obilazak) oko Sunca ? 12. Kako zovemo položaj nekog tijela oko Sunca kada je najudaljeniji od Sunca ? 13. Kada je Zemlja u perihelu ? 14. Kako se zovu prvi ljudi na Mjesecu ? Tko je prvi kročio na Mjesec ? Kojom letjelicom su sletjeli na Mjesec ? Na koje mjesto na Mjesecu su sletjeli ? 15. Kako se zovu pojave s obzirom na položaj planeta na slici ?
ZVJEZDANI SAT Upute: Za izradu zvjezdanog sata koristimo predloške koji su dani na kraju vježbe. Njih nalijepimo na tvrđi papir formata A 4 kako bi zvjezdani sat bio stabilniji. Zatim, pažljivo izrežemo dijelove sata, a na manjem plavom krugu izrežemo i bijeli prozorčić. Na kraju stavimo manji krug na veći te kroz zvijezdu Sjevernjaču probodemo čavlić kojeg s druge strane učvrstimo plastelinom ili gumicom. Uporaba zvjezdanog sata: Na vanjskom većem krugu nađemo odgovarajući mjesec i taj dio čvrsto držimo palcem na vrhu. Zatim, pomični manji krug okrećemo dok se ne poklopi položaj Velikih i Malih kola na nebu s njihovim položajem na satu. Na kraju u prozorčiću očitamo vrijeme.
- Slides: 15