Mjesec i pomrine Mjesec Prirodni Zemljin satelit Zemlja

  • Slides: 29
Download presentation
Mjesec i pomrčine

Mjesec i pomrčine

Mjesec • Prirodni Zemljin satelit • Zemlja i Mjesec se privlače gravitacijskom silom. •

Mjesec • Prirodni Zemljin satelit • Zemlja i Mjesec se privlače gravitacijskom silom. • Sustav Zemlja-Mjesec se zajedno giba oko Sunca zbog gravitacijske sile.

Zašto Mjesec pokazuje uvijek istu stranu ? Mjesec istodobno vrši dva gibanja : vrtnju

Zašto Mjesec pokazuje uvijek istu stranu ? Mjesec istodobno vrši dva gibanja : vrtnju oko osi (rotacija) i obilaženje oko Zemlje (revolucija ). Period Mjesečeve vrtnje oko osi i period jednog obilaska oko Zemlje jednako traju ( sinkrona vrtnja). To se zapaža i kod satelita drugih planeta ( Jupiter , Saturn , …).

Libracije • Zbog eliptične staze Mjeseca oko Zemlje revolucija Mjeseca nije jednolika , a

Libracije • Zbog eliptične staze Mjeseca oko Zemlje revolucija Mjeseca nije jednolika , a rotacija je. Sa Zemlje se ne opaža 50 % Mjesečeve površine već 59 %. • Zbog nejednolike revolucije vidi se malo više površine na istočnom i zapadnom rubu ( libracija u longitudi ). • Zbog nagiba Mjesečeve osi na ravninu putanje vidi se malo više površine na južnom i sjevernom rubu ( libracija po latitudi ). • Razlike se pojavljuju i zbog položaja promatrača na Zemlji ( paralaktička libracija ).

Mjesečeve faze ( mijene) Mjesec uočavamo na južnom dijelu obzorja. Izlazi na istočnom horizontu

Mjesečeve faze ( mijene) Mjesec uočavamo na južnom dijelu obzorja. Izlazi na istočnom horizontu , a zalazi na zapadu. Mjesečeva faza ovisi o položaju Sunca prema Mjesecu. a) Prva četvrt : Mjesec je u pravcu juga. Sunce zalazi. b) Uštap : Mjesec tek izlazi. Sunce zalazi. c) Zadnja četvrt : Mjesec u pravcu juga. Sunce izlazi. d) Mlađak : Mjesec se ne uočava ( na pravcu je prema Suncu).

Zašto vidimo Mjesečeve mijene ? U vremenu obilaska Mjeseca oko Zemlje mijenja se veličina

Zašto vidimo Mjesečeve mijene ? U vremenu obilaska Mjeseca oko Zemlje mijenja se veličina osvijetljene Mjesečeve površine. Granica svjetlosti i sjene na Mjesecu se zove sumračnica.

Objašnjenje Mjesečevih faza Sunce osvjetljava Mjesec , a vidimo ga različito zbog mijenjanja položaja

Objašnjenje Mjesečevih faza Sunce osvjetljava Mjesec , a vidimo ga različito zbog mijenjanja položaja u odnosu na Zemlju i Sunce.

Poslije mlađaka dd. DD (daje)

Poslije mlađaka dd. DD (daje)

Prva četvrt dd. DD (daje)

Prva četvrt dd. DD (daje)

Uštap

Uštap

Zadnja četvrt CCcc(cijedi se)

Zadnja četvrt CCcc(cijedi se)

Lunar Phase Simulator

Lunar Phase Simulator

Sinodički i siderički mjesec Sinodički mjesec- vrijeme potrebno da Mjesec ponovno dođe u istu

Sinodički i siderički mjesec Sinodički mjesec- vrijeme potrebno da Mjesec ponovno dođe u istu fazu npr. vrijeme koje prođe između dva uštapa , a iznosi 29, 53059 dana. Siderički mjesec - period od 27, 32166 dana koje je potrebno za jedan obilazak Mjeseca oko Zemlje , a mjeri se prema zvijezdama u pozadini. Sinodički mjesec je duži od sideričkog zbog gibanja Zemlje oko Sunca.

Položaj Mjesečeve staze u prostoru Dnevne putanje Mjeseca i Sunca na nebeskoj kugli nisu

Položaj Mjesečeve staze u prostoru Dnevne putanje Mjeseca i Sunca na nebeskoj kugli nisu iste ali su blizu.

Kada dolazi do pomrčina ?

Kada dolazi do pomrčina ?

Pomrčine Pomrčina Mjeseca Pomrčina Sunca

Pomrčine Pomrčina Mjeseca Pomrčina Sunca

Do Mjesečeve pomrčine može doći samo za uštapa , a do Sunčeve pomrčine samo

Do Mjesečeve pomrčine može doći samo za uštapa , a do Sunčeve pomrčine samo u vrijeme mlađaka. Pomrčine Sunca su češće ali se ne vide s istog mjesta na Zemlji. Mjesec je toliko manje tijelo od Sunca koliko se puta bliže giba u odnosu na Sunce ( 400 puta). Zato su nam i Sunce i Mjesec na nebeskom svodu jednake veličine. Prividni promjer Sunca je 32´ ≈ 0, 50. Pomrčina Mjeseca nastupa kada Mjesec ulazi u Zemljinu sjenu. Traju do 3, 5 sati. Mjesec u sjeni Zemlje se može uočiti zagasito crvenkast. Prema njemu dolazi svjetlost koja se raspršila u Zemljinoj atmosferi. Najmanje se raspršuje crvena svjetlost.

Pomrčina Mjeseca • Potpuna – događa se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu •

Pomrčina Mjeseca • Potpuna – događa se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu • Djelomična – događa se kada samo dio Mjesečevog diska uđe u Zemljinu sjenu • Pomrčina u polusjeni – događa se ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu

Potpuna pomrčina Mjeseca

Potpuna pomrčina Mjeseca

Djelomična pomrčina Mjeseca

Djelomična pomrčina Mjeseca

Pomrčina u polusjeni

Pomrčina u polusjeni

Pomrčina Sunca • Potpuna – događa se kada Mjesečev disk u potpunosti prekrije Sunce

Pomrčina Sunca • Potpuna – događa se kada Mjesečev disk u potpunosti prekrije Sunce ( promatrač se mora nalaziti u Mjesečevoj sjeni! ) • Djelomična – uočava se ako se promatrač nalazi u Mjesečevoj polusjeni • Prstenasta – događa se ako Mjesečev disk ne može u potpunosti prekriti Sunce

Pomrčine Sunca A) potpuna B) prstenasta C) djelomična Mjesec nije stalno na jednakoj udaljenosti

Pomrčine Sunca A) potpuna B) prstenasta C) djelomična Mjesec nije stalno na jednakoj udaljenosti od Zemlje. Stožac Mjesečeve sjene ne pokriva znatnu Zemljinu površinu. Pomrčina Sunca traje samo nekoliko minuta. Faze djelomične pomrčine Sunca promatra se kroz zaštitne filtre ili u projekciji slike Sunca.

Potpuna pomrčina Sunca

Potpuna pomrčina Sunca

Djelomična pomrčina Sunca

Djelomična pomrčina Sunca

Prstenasta pomrčina Sunca

Prstenasta pomrčina Sunca

Okultacija • • Početak i kraj okultacije Jupitera i njegovih satelita Mjesecom složeni na

Okultacija • • Početak i kraj okultacije Jupitera i njegovih satelita Mjesecom složeni na jednu fotografiju. . Prekrivanje jednog nebeskog tijela drugim objektom. Okultacije mogu biti prijelazi (tranzit) i pomrčine (eklipse). Primjeri: okultacija zvijezde Mjesecom, satelita Jupitrom, … Pomrčina (Sunca) je oblik okultacije. Trajanje okultacije zvijezde Mjesecom se odredi iz : ∆t : Tsid = ∆φ : 3600 ∆t = ∆φ· Tsid / 3600 Tsid = 27, 3 dana , ∆φ ≤ 0, 50. Prosječna kutna brzina gibanja Mjeseca po nebeskoj sferi : ω = ∆φ/∆t ω = 3600/Tsid = 3600/ 27, 3224 d = =13, 1760 /d = 0, 550 /h

Razmotri : 1. 2. 3. 4. 5. 6. Što drži Mjesec zajedno sa Zemljom

Razmotri : 1. 2. 3. 4. 5. 6. Što drži Mjesec zajedno sa Zemljom ? Što je sinkrona vrtnja ? Imenuj i objasni Mjesečeve faze. Što je : a) sinodički mjesec , b) siderički mjesec ? Kada dolazi do : a) pomrčine Mjeseca , b) pomrčine Sunca ? Zašto je Mjesečeva pomrčina katkada potpuna , a katkada djelomična ? 7. Kako to da je pomračena Mjesečeva površina zagasito crvenkaste boje ? 8. Kako se smije promatrati pomrčina Sunca ?