MJERENJE DUBINE I BRZINE U FUNKCIJI INTEGRIRANIH NAVIGACIJSKIH

MJERENJE DUBINE I BRZINE U FUNKCIJI INTEGRIRANIH NAVIGACIJSKIH SUSTAVA

INTEGRIRANI NAVIGACIJSKI SUSTAVI Integrirani navigacijski sustavi podrazujmevaju više mogučih kombinacija povezivanja navigacijske opreme. Općenito može se reći da integrirani navigacijski sustav povezuje sva raspoloživa navigacijska sredstva na pojedinom brodu u jednu cjelinu.

HIDROGRAFSKA MJERENJA Hidrografska mjerenja uključuju informacije o : pilimi i oseci, morskim strujajma, valovima. Također uključuju i mjerenje morskog dna, ali sa posebnom važnošću na morska obilježlja kao što su stijene, pličine, grebeni, . . . Podvodno prikupljanje podataka kao dio hidrografske izmjene osigurava podatke o morskom dnu. Svrha je prikazati reljef odnosno morsko dno sa svim prirodno i umjetno stvorenim objektima. Primarni zadatak hidrografije je izmjera dubine točaka koje su definirane trodimenzijalnim koordinatama X, Y, Z. Prikupljeni podaci se obrađuju i prezentiraju na najprikladniji način, uobičajeno je to karta sa iscrtanim dubinama s geofizičkim informacijama ili točno izmjerenim vrijednostima. U svrhu izrade pomorskih karata hidrografska izmjera osim mjerenja dubina podrazumjeva određivanje morskog dan, određivanje pozicije plutača, svijetionika, određivanje najviše i najniže razine vode, . . .

MJERENJE DUBINA Mjerenjem dubina određuje se vertikalna udaljenost između trenutne razine mora i morakog dan. Međutim ako se mjerenje izvede u istom mjestu u različito vrijeme uočit će se promjene u njenim vrijednostima. Razlog tome je promijene razine mora , plime i oseke. Zbog toga je potebeno izvršiti korekciju mjerenih vrijednosti VERTIKALNI DATUM Svaka izmjerena dubina mora se odnositi na nivo određenog datuma. Takav datum može biti bilo koja razina proizvoljno uzeta u odnosu na oznake na obali. Međutim u većini slučajeva određivanje datuma ovisi o plimi oseci. Vertikalni datum definira se na temelju analiza dugih perioda kontiniuiranog promatranja razine mora. Datum za visine i razine Zemlje naziva se OSNOVNI DATUM HIDROGRAFSKA NULA Hidrografski nivo ili hidrografska nula je linija srednjeg nivoa nižih niskih voda za vrijeme morskih mijene. U većini zemalja uzeta je razina najniže astronomske mjene, odnosno najniža razina za koju se može prognozirati da će se pojaviti pod utjecajem bilo koje kombinacije astronomskih ili prodsječnih meteoroloških uvjeta.

KLASIČNE METODE MJERENJA DUBINA Mjerenje dubina klasičnim metodama izvodi se: hidrografskom ili sonarnom motkom, ručnom dubinomjerom, te strojem za mjerenje dubine. HIDROGRAFSKA ILI SONARNA MOTKA To je drvena motka duljine 5 m, debljine 4 -6 cm. Podijeljena je na decimetre koji su izmjenično obojeni crveno i crno, dok je svaki metar označen crvenom brojkom. Na kraju koji ulazi u vodu završava željeznim nastavkom, koji joj omogučava da ostane u vertikalnom polažaju. Ovom se motkom mogu mjeriti dubine do 5 m. RUČNI DUBINOMJER To je visak od 3 -10 kg obješen na konop. Koristi se za mjerenje dubina između 5 -10 m. Konop je podjeljen na decimetre koji su označeni uskom kožnom trakom, a metri posebnim oznakama. Danas se najčešće koristi za mjerenje malih dubina u plićinama. ULTRAZVUČNI DUBINOMJER Dubinu određuje iz opažanja prijeđenog puta zvučnih valova. Zvučni impuls koji prenosi pretvarač putuje kroz vodu i reflektira se od morsko dno natrag na hidrofon. Sastoji se od odašiljača, prijaminika, T/R prekidača, pretvarača. Dubinomjere možemo podjeliti po različitim kriterijima: po broju frekfencija (jednofrekfentni dvofrekfentni), po broju kanala (jednokanalni i dvokanalni), po broju snopova ( jednosnopni i višesnopni), po obliku snopa ( širokopojasni i uskopojasni)

Dopplerov brzinomjer koristi efekt promjene frekefencije ako prijamnik i perdajnik mijenjaju međusobno ploložaj. Predajnik je emitirao impuls čija je valna duljina jedanka udaljenosti do pijamnika, kad je prvi impusl stigao do prijemnika predajnik je emitirao drugi impuls. Udaljenost između prvog i drugog impulsa kraća je za prevaljeni put predajnika. DOPPLEROV BRZINOMJER

Brzinomjeri koriste frekfencije koje su više od onih koje koriste dubinomjeri , iz 3 razloga: - manje gubitka snage emitiranog signala - manjih dimenzija oscilatora - bolje usmjerenosti signala Brzinomjeri velikih brodova izvedeni su od 72 magnetostricijska oscilatora raspoređena uzduž brodskog dna. Napajaju se na način da emisija svakom zastaje u fazi za 120 od prethodnika. Sustav brzinomjera koji emitraju siganle prema pravcu i krmi. Djelotvoran je bez obzira na vertikalno pomicanje broda, a mjeri brzine i u poprečnom smjeru. Kontenjerski i putnički brodovi za mjerenje brzine u poprečnoj ravnini imaju posebene brzinomjere za pomak pramca, poseben za pomak krme. Dopplerovi brzinomjei koriste dva sustava emitiranja: stalan signal i impulsni signal Oni koji sadrže stalan signal moraju imati dva oscilatora, jedan za emitiranje drugi za prijem. Nedostatak brzinomjera sa stanim signalom je u tome što prijamnik može primiti signal direktno iz predajnika koji onda predstavlja smetnju signalu odbijenom od dna.

LUČKI DOPPLER LOG Velike svjetske luke bočnu brzinu brodova u manevru pristajanja mjere mikrovalnim brzinomjerima smješenim iznad morske površine. Radi se o posebnom radaru koji radi na frekfenciji iznad 10 GHz, čija je antena usmjerena u pravcu broda koji pristaje u luku. Bočnu brzinu mjeri iz razlike emitirane frekfencije i frekfancije jeke. Domet uređaja je 23 km. Podatak o brziki putem VHF stanica prosljeđuje se zapovjedniku broda ili pilotu. U velikim lukama smješetnim u rijekama pilot na brod donosi poseban displej na kojem se prikazuju svi podaci potrebni za plovidbu rijekom i za manevar pristajanja.