Miroslav Krlea Izbor iz poezije poetska audio senzacija

Miroslav Krleža: Izbor iz poezije (poetska audio senzacija) Primjer dobre prakse Zrinka Dobra-Opačić, prof.

O čemu ću danas govoriti? • • • fenomenu ljudskoga glasa kako zvučimo sami sebi uloga poezije u životu čovjeka poezija u nastavi Hrvatskoga jezika kako učenicima približiti poeziju Miroslava Krleže što je sve potrebno za ovakav tip sata tijek ovakvog nastavnog sata zadaci za domaću zadaci za one koji žele i mogu više

Fenomen ljudskoga glasa • Naš glas puno govori o nama (o dobi, spolu, raspoloženju, obrazovanju…). • Ponekad na temelju glasa možemo stvoriti sliku o nekoj osobi.

• Kultura glasa počinje sa sviješću. • Da bismo lakše postali svjesni svoga glasa dobro je snimiti svoj govor i slušati ga. • Većina ljudi ne čuje svoj glas onako kako ga drugi čuju. • Mnogi ljudi se začude kada prvi puta čuju snimku svoga glasa.

Kako zvučimo sami sebi? • Naviknuti smo slušati svoj glas dok govorimo, ali onda kad ga čujemo na snimci, zvuči potpuno drugačije nego u našoj glavi. • To je zbog toga što mi svoj glas čujemo iz dva izvora. • Prvo, čujemo zvuk koji dolazi iz usta, a istovremeno i zvuk koji putuje kroz našu glavu (lubanju).

Naš glas dio je našeg identiteta • Razlog zašto nam se ne sviđa zvuk našeg glasa kako on zaista zvuči spada u domenu psihologije i našega stava o sebi samima. Silke Paulmann, psihologinja sa Sveučilišta u Essexu, potvrdila je da imamo odbojnost prema vlastitom glasu zbog raskoraka koji se događa između onoga što čujemo i naših očekivanja. Dodaje da naš glas igra veliku ulogu u formiranju identiteta te zbog toga svatko od nas osjeća nelagodu kad shvati da mu glas nije onakav kakvim ga zamišlja.

Uloga poezije u životu čovjeka • U znanstvenom časopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience objavljena je studija pod naslovom Emocionalna moć poezije, u kojoj se skupina njemačkih i norveških znanstvenika pozabavila pitanjem kakve reakcije u mozgu izaziva čitanje poezije. • Rezultati pokazuju da čitanje ili slušanje poezije aktivira dijelove mozga koji ostaju neaktivni tijekom konzumiranja drugih vrsta umjetnosti, poput gledanja filma ili slušanja muzike.

Poezija u nastavi Hrvatskoga jezika • Obrada poezije na način na koji ću danas predstaviti može se s učenicima raditi u sva četiri razreda. • Uglavnom, u prvim razredima moguće je bar jedan sat lirike kada je obrađujemo kao književni rod obraditi na ovakav način. • U drugom razredu zahvalni su petrarkistički pjesnici ili pjesnici iz razdoblja romantizma. • U trećem razredu poezija Charlesa Baudelairea, R. M. Rilkea i dr. • U četvrtom razredu, osim Krleže, moguće je na takav način obraditi bilo kojeg drugog pjesnika (T. Ujevića, D. Tadijanovića, V. Parun, J. Pupačića i dr. )

Miroslav Krleža • • (4. razred -3 sata nastave) Djela Miroslava Krleže obrađujem u 11. i 12. mjesecu. Nastavu o Miroslavu Krleži rasporedila sam u 7 nastavnih jedinica: 1. sat: Biobibliografija (s naglaskom na zbirku pjesama Balade Petrice Kerempuha) 2. sat: Izbor iz poezije 3. sat: Hrvatski bog Mars (Baraka Pet Be) 4. i 5. sat: Gospoda Glembajevi 6. i 7. sat: Povratak Filipa Latinovicza

Kako učenicima približiti poeziju Miroslava Krleže? • Obzirom da za lektiru učenici trebaju pročitati tri Krležina djela; Baraku Pet Be, Gospodu Glembajeve i Povratak Filipa Latinovicza, za kvalitetniju obradu njegove poezije ostaje malo mjesta, tj. vremena. • Stoga pribjegavam malo manje formalnoj nastavi ne bih li malo više izoštrila njihove auditivne poetske senzore.

Što je sve od tehnike potrebno za ovakav tip sata? Poezija M. Krleže ili PRIJENOSNO RAČUNALO (prijenosnik ili krilovnik) Poezija M. Krleže KLASIČNO RAČUNALO i MIKROFON ZVUČNICI

Ostali potrebni materijali • tekstovi Krležinih pjesama otisnuti u Wordu (6 pjesama) • listići papira za pisanje

Napomena: • Dobro je nekoliko dana prije obrade učenicima dati materijal na satu ili poslati u „grupu” tekstove pjesama da ih pročitaju nekoliko puta.

Tijek nastavnoga sata u 10 koraka

1. ko ra k • Pripremiti tehniku i podijeliti učenicima tekstove pjesama te zatražiti od njih da pročitaju sve pjesme bar po dva puta u sebi, a za to vrijeme pripremiti papiriće za sljedeći korak.

2. ko ra k • Dok učenici čitaju u sebi treba pripremiti onoliko papirića koliko ima učenika u razredu, ali samo 6 papirića (koliko ima i pjesama) obilježiti brojevima od 1 do 6. 1 2 3 4 5 6

3. k ora k • Nakon toga, svaki učenik uzima po jedan papirić. • Oni učenici koji su dobili papirić s brojem sudjeluju u čitanju pjesama. Broj koji su dobili na papiriću broj je pjesme koju će čitati i pritom snimiti svoju interpretaciju. • Od onih učenika koji nisu izvukli niti jedan broj možemo izabrati nekolicinu njih koji će nam biti pomoćnici u daljnjem poslu.

• Jednog po jednog učenika prozivamo, on ili ona dolaze do računala, čitaju pjesmu i pritom snimaju svoju izvedbu. (Snimanje može odraditi i pomoćnik kojega ste prethodno odabrali). • Dozvoljavam im da pjesmu snime dva puta, a onda oni biraju snimku koja im se čini uspješnija. k a r 4 o k.

• Kada su svi učenici pročitali, snimili sve pjesme i odabrali koja snimka ulazi u uži izbor, puštamo jednu po jednu snimku svakoga učenika, a ostatak razreda pozorno sluša jer trebaju izabrati najboljeg čitača poezije. k a r 5 o k. Tko je najbolji?

6. ko rak Josipa Karlo Renata • Nakon što su svi izvođači poslušani, učenici koji nisu sudjelovali u čitanju pjesama glasuju za najboljega čitača ili čitačicu na način da na papirić napišu ime učenika ili učenice za koga misle da je najbolji, a pritom ih treba upozoriti da budu objektivni, tim više što je glasovanje anonimno. • I mi kao nastavnici možemo nekome dati svoj glas. • Učenici koji su sudjelovali u čitanju ne ocjenjuju sebe ni svoje kolege.

7. ko rak • Slijedi prebrojavanje glasova. • Sve to mogu uraditi učenici asistenti. • Jedan učenik čita imena, a drugi ih ispisuje na ploču.

8. ko ra k • Onaj učenik ili učenica koji bude imati najveći broj glasova biva proglašen najčitačem poezije, a dobiva i ocjenu odličan za usmeno izražavanje.

9. ko r ak • Možemo se još poigrati pa najuspješnijem čitaču ili čitačici dodijeliti pohvalnicu.

Ekonomsko – birotehnička i trgovačka škola Zadar dodjeljuje POHVALNICU _____________ za najbolje čitanje poezije u školskoj godini 2018. /2019. U Zadru 5. 11. 2018. Zrinka Dobra-Opačić, prof. nastavnica Hrvatskoga jezika ________

10 . k or ak • Učenicima nakon ovakvog sata treba zadati domaću zadaću jer samo slušanje i reprodukcija nisu dovoljni. • Ovo je tek početak procesa u kojemu učenik počinje razmišljati o nekoj pjesmi koja je u njemu pobudila neke nove doživljaje i nadahnula ga da razmišlja o životu i njegovim dimenzijama.

• Naime, ja im zadam da od pjesama koje su čuli izaberu jednu i napišu sastav u kojemu će, nadahnuti nekom od tih pjesama, opisati svoje emocije i doživljaje. • Broj riječi nije potrebno ograničavati. Možemo samo zatražiti da bude više od jedne stranice papira A 4 formata. • Na nama je da njihove radove pročitamo, ocijenimo i možda uživamo u njima jer učenici ponekad znaju iznenaditi kada to najmanje očekujemo. • Tek ovim zadnjim korakom možemo reći da smo donekle zaokružili obradu poezije Miroslava Krleže.

Za one koji žele više ili mogu više: • Učenicima možemo ponuditi i tip zadatka koji će dobiti na državnoj maturi iz Hrvatskoga jezika. • To su: • Zadaci uz polazni tekst, tj. zadaci višestrukoga izbora • Ako ne budu znali odgovore na ta pitanja valja im napomenuti da će ih pronaći u online enciklopedijama: Krležijana , Hrvatska enciklopedija ili Proleksis enciklopedija.

Krležijana • Enciklopedija o Miroslavu Krleži • Godina izdanja, 1993. • Glavni urednik: Velimir Visković • Osim pisanog izdanja, postoji i internetsko izdanje Krležijane. http: //krlezijana. lzmk. hr

Potrebna literatura: Klasici hrvatske književnosti (pjesništvo) Naklada Bulaja (e Lektire) Krležijana (online) Hrvatska enciklopedija (online) Proleksis enciklopedija (online)

Hvala za pozornost!