Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Nacionalni program
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj Siječanj 2010.
Popis izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na području Republike Hrvatske 4. 8. Pasmine pčela 4. 8. 1. Siva pčela 4. 8. 2. Smjernice programa zaštite pčela Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
4. 8. 2. Smjernice programa zaštite pčela U zaštiti izvorne populacije pčela treba poduzeti slijedeće mjere: • kontinuiran nadzor populacijskih pokazatelja (struktura, trendovi, pojave gubitaka), • provođenje uzgojno selekcijskog rada sukladno zadanim uzgojnim programskim smjernicama, • nastavak karakterizacije vanjštine, proizvodnih obilježja i genetskog profila, • razvijanje i podržavanje programa gospodarskog korištenja, promoviranje pasmine i proizvoda, • razvijanje i integracija sekundarnih uporabnih programa (turizam, manifestacije, …), • razvijanje i integracija programa održavanja bioraznolikosti zaštićenih područja, • provođenje istraživačkih i edukacijskih aktivnosti, • pohranjivanje genetskog materijala u banku gena. Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
Ciljevi Nacionalnog programa očuvanja izvornih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj su: ● podržavanje transparentnosti i definiranje nadležnosti u aktivnostima zaštite izvornih pasmina (državne institucije, nevladine organizacije, ustanove, privatni sektor), ● razvoj i nadzor provedbe konzervacijskih in situ i ex situ programa zaštite izvornih pasmina, ● razvoj modela očuvanja izvornih pasmina u sustavima održivog korištenja, ● razvoj modela zaštite izvornih pasmina u okviru upravljanja/očuvanja prirodnih staništa, ● razvijanje suradnje na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Program) uzima u obzir slijedeće propise: • Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (NN – međ. ugovori 6/96); • Zakon o stočarstvu (NN 70/97, 36/98, 156/03, 132/06); • Zakon o veterinarstvu (NN 41/07, 155/08); • Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06); • Zakon o hrani (NN 46/07, 155/08); • Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 84/08, 75/09, 107/09); • Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08); • Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08); • Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99, 143/08); • Zakon o poljoprivredi (NN 149/09); • Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 83/09, 153/09); • Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 21/10); • Zakon o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05, 137/09); • Pravilnik o postupku priznavanja novih pasmina, sojeva i hibrida (NN 164/04); • Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja te njihov potrebit broj (NN 127/98, 73/03, 39/06, 126/07, 70/09). Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
Prilikom izrade ovog Programa uzete su u obzir odredbe Uredbi Vijeća EU i Komisije EU koje se odnose na očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja: ● Uredba Vijeća EC br. 870/2004 od 24. travnja 2004. godine kojom se donosi Program za konzervaciju, karakterizaciju, sakupljanje i upotrebu genetskih resursa u poljoprivredi i ukida Uredba EU br. 1467/94 (Council Regulation (EC) No 870/2004 of 24 April 2004 - establishing a Community programme on the conservation, characterisation, collection and utilisation of genetic resources in agriculture and repealing Regulation (EC) No 1467/94), ● Uredba Vijeća EC br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. godine o potpori ruralnom razvoju iz Europskog fonda za ruralni razvoj (Council Regulation (EC) No 1698/2005 of 20 September 2005 on support for rural development by the European Agricultural Fund for Rural Development -EAFRD), ● Uredba Komisije EC br. 1974/2006 od 15. prosinca 2006. godine koja propisuje detaljna pravila za provedbu Uredbe Vijeća EC br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. godine o potpori ruralnom razvoju iz Europskog fonda za ruralni razvoj (Commission Regulation (EC) No 1974/2006 of 15 December 2006 - laying down detailed rules for the application of Council Regulation (EC) No 1698/2005 on support for rural development by the European Agricultural Fund for Rural Development -EAFRD). Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
3. 3. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08) izrađena je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99). Ona predstavlja temeljni dokument zaštite prirode koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti te načine njezina provođenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske. Nakon izvršenih analiza provedbe akcijskih planova, utvrđenih ciljeva i smjernica, učinjena je revizija Strategije (NN 143/08). Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
4. 8. Pasmine pčela 4. 8. 1. Siva pčela Status ugroženosti pasmine: Prema broju zajednica siva pčela nije ugrožena. Zbog specifičnosti parenja (za vrijeme leta slobodno u prirodi) treba zaštititi cijelo područje od unošenja drugih pasmina pčela. Uz to, potrebna je dodatna briga zbog ugroženosti pčela novim bolestima i štetnicima, te stanjem okoliša. Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
4. 8. 2. Smjernice programa zaštite pčela ● kontinuiran nadzor populacijskih pokazatelja (struktura, trendovi, pojave gubitaka), ● provođenje uzgojno selekcijskog rada sukladno zadanim uzgojnim programskim smjernicama, ● nastavak karakterizacije vanjštine, proizvodnih obilježja i genetskog profila, ● razvijanje i podržavanje programa gospodarskog korištenja, promoviranje pasmine i ● razvijanje i integracija sekundarnih uporabnih programa (turizam, manifestacije, …), ● razvijanje i integracija programa održavanja bioraznolikosti zaštićenih područja, ● provođenje istraživačkih i edukacijskih aktivnosti, ● pohranjivanje genetskog materijala u banku gena. Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
8. ZAKLJUČCI I SMJERNICE Strategija zaštite izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja koja se provodi u Republici Hrvatskoj temelji se prvenstveno na in situ (modelima očuvanja u izvornom okruženju). Mjerodavne službe uključene su u programe zaštite kroz inventarizaciju stanja, uspostavu matičnih knjiga, eksterijernu, genetsku i proizvodnu karakterizaciju uzgoja. Potaknuto je osnivanje uzgojnih organizacija uzgajivača izvornih i zaštićenih pasmina, od kojih su neke preuzele dio obaveza. Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj
NN 12/11, 28. 1. 2011. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA 247 Na temelju članka 18. stavka 2. , članka 41. i članka 60. stavka 2. Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (» Narodne novine «, br. 92/10), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi PRAVILNIK O IZRAVNIM PLAĆANJIMA U POLJOPRIVREDI, POTPORAMA ZA OČUVANJE IZVORNIH I ZAŠTIĆENIH PASMINA DOMAĆIH ŽIVOTINJA, POTPORAMA ZA EKOLOŠKU I INTEGRIRANU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU I POTPORAMA ZA PODRUČJA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA U POLJOPRIVREDI
BUŠA (izvorna) 504 -09 SLAVONSKO-SRIJEMSKI PODOLAC (izvorna) ISTARSKO GOVEDO (izvorna) MEĐIMURSKI KONJ HRVATSKI HLADNOKRVNJAK HRVATSKI POSAVAC LIPICANAC ISTARSKI MAGARAC PRIMORSKO DINARSKI MAGARAC Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja SJEVERNO-DALMATINSKI MAGARAC CRNA SLAVONSKA SVINJA (izvorna) TUROPOLJSKA SVINJA (izvorna) CIGAJA (izvorna) LIČKA PRAMENKA (izvorna) ISTARSKA OVCA (izvorna) CRESKA OVCA (izvorna) DUBROVAČKA RUDA (izvorna) PAŠKA OVCA (izvorna) DALMATINSKA PRAMENKA (izvorna) KRČKA OVCA (izvorna) PRAVILNIK O IZRAVNIM PLAĆANJIMA U POLJOPRIVREDI, POTPORAMA ZA OČUVANJE IZVORNIH I ZAŠTIĆENIH PASMINA DOMAĆIH ŽIVOTINJA, POTPORAMA ZA EKOLOŠKU I INTEGRIRANU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU I POTPORAMA ZA PODRUČJA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA U POLJOPRIVREDI RAPSKA OVCA (izvorna) HRVATSKA ŠARENA KOZA (izvorna) HRVATSKA BIJELA KOZA (izvorna ) ZAGORSKI PURAN (izvorna ) KOKOS HRVATICA (izvorna )
U Zakonu o zaštiti životinja pčela kao posebna životinja nije navedena te se shodno članku 3. , stavci (4) i (5) pčela može smatrati istovremeno divljom životinjom kao i domaćom životinjom koju čovjek doduše nije nikad pripitomio ali je uzgaja radi proizvoda njene košnice. Može se smatrati da je u skladu sa stavom (12) istog članka ona i „napuštena životinja“ jer roj može iz košnice u sezoni izaći neovisno o volji svog „vlasnika“. Kako je pčela u određenim situacijama po život opasna za čovjeka, zajednicu pčela potrebno je, radi nedostupnosti njezina gnijezda, a zbog sigurnosti ljudi, koji put i usmrtiti i tad se tretira kao štetnik (članak 9. istog Zakona).
Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše (NN 18/08, 13. 02. 2008. ) regulira se gospodarenje pčelama u pčelarstvu. No u urbanim sredinama taj pravilnik nije dostatan pa ga je potrebno dopuniti kroz dopune dva Gradska dokumenta i to: ODLUKA o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama (odluku donijela Gradska skupština grada Zagreba na 43. sjednici, 18. prosinca 2008. ) i NAREDBA o određivanju područja na kojima se dopušta držanje domaćih životinja i o uvjetima njihova držanja (naredbu donio Gradonačelnik Grada Zagreba na sjednici od 13. kolovoza 2000. )
Ad/ 1. - u članku 17. definirati PČELE posebnim pasusom: Skupljanje, prevoženje i smještaj slobodnih rojeva pčela osiguravaju volonteri zagrebačkih pčelarskih udruga okupljenih u „Pčelarskom dežurstvu grada Zagreba“ (dalje u tekstu „Pčelarsko dežurstvo“), sukladno propisima o zaštiti životinja i veterinarstvu, Programom pčelarskog dežurstva te uz primjenu odgovarajuće opreme. - u članku 19. definirati troškove zbrinjavanja rojeva pčela : Usluga uklanjanja rojeva pčela te legla osa i stršljena zagrebački pčelari obavljaju volonterskim radom, a nužne troškove (tehnička i zaštitna oprema, promidžba i obrazovanje, volonterske naknade i sl. ) osigurava se iz proračuna Grada Zagreba na temelju Projekta pčelarskog dežurstva. - u članku 20. definirati hvatanje i smještaj rojeva pčela: Hvatanje i smještaj rojeva pčela s javnih i privatnih površina Grada Zagreba, prema usvojenom Programu i Naredbi Gradonačelnika Grada Zagreba, osiguravaju volonteri zagrebačkih pčelarskih udruga uz primjenu odgovarajuće opreme i po potrebi uz pripomoć drugih komunalnih organizacija i tvrtki Grada Zagreba. U PRILOGU 1. – POPIS OPASNIH I POTENCIJALNO OPASNIH ŽIVOTINSKIH VRSTA u točci 5. pod stavkom KUKCI (Insecta) dopuniti s „osa, stršljena i pčela“ tako da bi taj stavak glasio: - sve vrste mrava, termita, osa, stršljena i pčela
Ad/ 2 Zbog toga što je pčela (apis mellifera carnica) izuzetno koristan oprašivač, bioindikator čistoće prirode i očuvanja bioraznolikosti područja na kojem obitava i stoga što je medonosna pčela autohtoni „stanovnik“ i slobodno živi u gradu Zagrebu predlažemo dopunu NAREDBE ili donošenje nove NAREDBE slijedećeg sadržaja: Ovom se naredbom dozvoljava držanje pčela (apis mellifera carnica), kao autohtonog kukca ovog područja, unutar granica urbanističkih planova Zagreba i Sesveta sukladno propisima o zaštiti životinja, veterinarstvu, zaštiti prirode, držanju pčela i odredbama ove naredbe. a) Pčelar će zaštititi košnice od drugih životinja odgovarajućom metodom prevencije, uključujući ali ne ograničavajući se adekvatnom ogradom ili nekom sličnom zaštitom; b) Košnice trebaju biti smještene tako da izletna strana košnica ne gleda izravno u ulaze, balkone ili prozore susjednih stanova, dvorišta i sl. c) Svaki posjednik pčela i svaka osoba koja omogućuje, dopušta ili drži pčele na zajedničkoj ili vlastitoj imovini ima dužnost održavanja, i/ili poduzimanja razumnih mjera opreza kako bi se spriječilo rojenje ili agresivno ponašanje pčela, ukoliko se pčele roje ili pokazuju znakove agresivnog ponašanja posjednik je dužan zamijeniti maticu čim prije. d) Potrebno je osigurati vodu za pčele kako bi se spriječilo da pčele traže vodu po bazenima, fontanama, pojilicama za ptice, barama i sl. e) Nitko ne smije držati više od četiri (4) zajednice pčela na 10. 000 kvadratnih metara površine osim ako se radi o znanstvenom projektu obrazovne ili znanstvene institucije po posebnom odobrenju nadležne Gradske službe f) Nitko ne smije postaviti košnicu tako da je izletna strana košnice na manjoj udaljenosti od dvadeset (20) metara od suprotne tuđe imovine ili javnog puta osim kad se košnica nalazi osam (8) metara ili više iznad susjedne međe, javnog puta ili objekta ili kada postoji živica ili neka druga zaštita ili prepreka, sa svih strana pčelinjaka, viša od dva metra koja zaklanja prostor za nesmetan prolaz i boravak građana
• Na temelju članka 30. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (» Narodne novine «, br. 70/05), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljuje • POPIS AKTIVNIH TVARI DOPUŠTENIH ZA UPORABU U SREDSTVIMA ZA ZAŠTITU BILJA U REPUBLICI HRVATSKOJ • Popisom aktivnih tvari dopuštenih za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj preuzimaju se odredbe Aneksa I. Direktive Vijeća 91/414/EEC od 15. srpnja 1991. godine o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i on se redovito usklađuje s izmjenama i dopunama Aneksa I. navedene direktive.
Imidakloprid, Tiametoksam i Klotianidin dopušteni su za uporabu samo kao insekticidi. Za zaštitu organizama koji ne pripadaju ciljanoj skupini, posebice pčela medarica, kod tretiranja sjemena: - tretiranje sjemena smije se jedino obavljati u profesionalnim uređajima za tretiranje sjemena. Ti uređaji moraju raditi na temelju najboljih dostupnih tehnika da bi se smanjila mogućnost ispuštanja prašine tijekom primjene na sjeme, skladištenja i prijevoza. - trebaju se koristiti odgovarajuće sijačice kako bi se osigurala visoka razina inkorporacije u tlo, smanjilo rasipanje i ispuštanje prašine. Potrebno je osigurati: - da etiketa tretiranog sjemena sadrži oznaku da je sjeme tretirano tiametoksamom te da su navedene mjere za smanjenje rizika sukladno rješenju o registraciji odnosno dozvoli. , - da uvjeti za registraciju uključuju, posebice prilikom primjene prskanjem, mjere za smanjenje rizika, prema potrebi, kako bi se zaštitile pčele medarice, - da je započet program sustavnog praćenja ostataka u okolišu (monitoring) kako bi se provjerila stvarna izloženost pčela medarica tiametoksamu u područjima koje pčele intenzivno koriste za ispašu ili koje koriste pčelari, prema potrebi. DIO B Za provedbu jedinstvenih načela iz propisa o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje i registraciju sredstava za zaštitu bilja moraju se uzeti u obzir zaključci izviješća o ponovnoj ocjeni za tiametoksam, a posebice dodaci I. i II, čiji je završni oblik donesen na Stalnom odboru za prehrambeni lanac i zdravlje životinja na dan 14. srpnja 2006. U ovoj cjelokupnoj ocjeni potrebno je: - obratiti posebnu pozornost na mogućnost onečišćenja podzemnih voda, posebice tiametoksamom i njegovim metabolitima NOA 459602, SYN 501406 i CGA 322704, ako se aktivna tvar primjenjuje u područjima s osjetljivim (lakim) tlom i/ili nepovoljnim klimatskim uvjetima, - obratiti posebnu pozornost na zaštitu vodenih organizama, - obratiti posebnu pozornost na dugotrajan rizik za male životinje biljojede ukoliko se tiametoksam koristi za tretiranje sjemena. Uvjeti uporabe trebaju uključivati, prema potrebi, mjere za smanjenje rizika.
Mehanizam djelovanja neonikotinoida
Pčele otrovane neonikotinoidom
Ponašanje pčele otrovane neonikotinoidom
Ing Živoslav Stojanović
Ing Živoslav Stojanović
HRVATSKI SABOR 2 Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O PRISTUPU INFORMACIJAMA, SUDJELOVANJU JAVNOSTI U ODLUČIVANJU I PRISTUPU PRAVOSUĐA U PITANJIMA OKOLIŠA Članak 3. OPĆE ODREDBE 8. Svaka stranka dužna je osigurati da osobe koje ostvaruju svoja prava sukladno odredbama ove Konvencije ne budu ni na koji način kažnjene, gonjene ili uznemiravane zbog svoje djelatnosti. Ova odredba ne utječe na ovlasti domaćih sudova u svezi određivanjem razumnih troškova sudskih postupaka.
Zaključak: Pčela se u Hrvatskoj ne štiti ili se samo deklarativno štiti i ne iskorištavaju se mogućnosti koje bi mogao pružiti monitoring ekosustava (na sistematičan, ujednačen i predodređen način – standardiziranom metodologijom) gdje bi glavni indikator bile upravo pčele medarice kao nezamjenjivi bioindikator.
O masovnim trovanjima pčela u Hrvatskoj nitko ne vodi brigu, nitko nije nadležan i u toj problematici vlada posvemašnja zbrka stoga je UP „Pčelinjak" postavio 7 osnovnih koraka za koje se ustrajno zalažemo: 1. definirati adresu, tijelo ili instituciju koja će biti nadležna za praćenje gubitaka pčela, analize gubitaka i poduzimanja hitnih mjera za njihovo saniranje; 2. definirati pojavne oblike gubitaka koji ukazuju na trovanje pesticidima posebice neonikotinoidima; 3. definirati minimalni postotak gubitaka zajednica na jednom pčelinjaku ili više pčelinjaka na jednom području koji će označavati početak hitnih akcija i uvođenje hitnih mjera u saniranju masovnih gubitaka pčela; 4. definirati postupak pčelara, nadležne inspekcije i nadležnog laboratorija prije i kod proglašenja masovnog pomora pčela; 5. osigurati sredstva za uzorkovanje i analize, te za nadoknadu izgubljenih pčelarima; 6. hitno zabraniti upotrebu onih neonikotinoida za koje je u našem susjedstvu u istim ili sličnim klimatskim uvjetima utvrđeno da su glavni uzročnici pomora pčela 7. utvrditi obavezu svih pčelara da redovito izvještavaju o stanju na svojim pčelinjacima putem standardiziranog upitnika onog tko će za praćenje gubitaka biti nadležan.
I upravo stoga što je nama u UP “Pčelinjak” potpuno jasno što i kako treba raditi na zaštiti pčela i ostalih oprašivača ministar Jakovina nas je izbacio iz Savjeta za pčelarstvo Ministarstva poljoprivrede! Osim nas izbacio je još 8 predstavnika pčelara ili ukupno 9 (svi pčelari) od 18 članova koliko je to tijelo ministarstva imalo u prvoj varijanti! HVALA NA PAŽNJI, Damir Rogulja, predsjednik UP „Pčelinjak i voditelj projekta „Pčelarsko dežurstvo Grada Zagreba
- Slides: 35