Miljenje i inteligencija osoba oteenog jezika i sluha
Mišljenje i inteligencija osoba oštećenog jezika i sluha Prof. dr V. Radoman FASPER 2/27/2021 1
Definicije Mišljenje je cilju usmerena mentalna aktivnost pretežno simboličkog karaktera preko koje se dolazi do novih saznanja Inteligencija (lat. Intelegere-pronalaženje, uviđanje međuveza) Sposobnost uspostavljanja i pronalaženja veza među pojavama. Relacione je prirode, bavi se međuvezama Sposobnost apstraktnog mišljenja Sposobnost uspešnog rešavanja problema Sposobnost snalaženja u novim situacijama 2/27/2021 2
Jezičko-logičko mišljenje n n 2/27/2021 jeste najčešći oblik mišljenja karakterističan za ljudsku vrstu Ovaj tip mišljenja zasniva se na jeziku odnosno na rečima u njihovom značenju kao i na zakonima logike. Analiza i sinteza unutar procesa mišljenja može se najbolje ostvariti u jezičko-logičkim kategorijama Ova vrsta mišljenja je manjkava kod G. 3
Danas u surdopsihologiji n n Ne postoji jedinstven i usaglašen odgovor na pitanje o prirodi i nivou intelektualnih sposobnosti i mišljenja gluvih Javljaju se različiti i kontradiktorni zaključci o intelektualnim sposobnostima i mišljenju gluvih
Mnogi autori n Dovode u vezu razvoj mišljenja i razvoj govora (jezika) tako da razmatranje tog odnosa postaje važno za razrešavanje surdopsihološkog pitanja : IMA LI DEFICITARNI JEZIK GLUVIH KAO POSLEDICU I DEFICIT U NJIHOVOM MIŠLJENJU I INTELEKTUALNOM FUNKCIONISANJU?
Hipoteze o odnosu mišljenja i jezika (govora) 1. Poistovećivanje 2. Povezanost a) mišljenje prethodi jeziku i determiniše ga b) jezik prethodi mišljenju i determiniše ga c) jezik i mišljenje su u interakciji 3. Nezavisnost 2/27/2021 6
1. Poistovećivanje jezika i mišljenja n n 2/27/2021 John Watson i bihejvioristi: mišljenje je pounutreni, subaudibilni govor. Eksperimentalne potvrde: Thorson, Max 7
Poistovećivanje n n 2/27/2021 Poremećaj koji postoji u govoru i jeziku gluvih istovremeno je prisutan i u njihovom mišljenju Mišljenje gluvih deficitno 8
2. Povezanost n 2/27/2021 Mišljenje i jezik su odvojeni fenomeni ali stupaju u međusobni odnos povezivanja 9
2. Tri podhipoteze o povezanosti i zavisnosti 2/27/2021 a. Kognitivistička b. Sapir-Vorfova c. Interakciona 10
a) Kognitivistička hipoteza n 2/27/2021 Pošto ona tvrdi da je mišljenje primarno i da ono determiniše jezički razvoj, može se izvesti zaključak da mišljenje gluvih koji imaju deficitan jezik može neometano da se razvije i da njihov deficitni jezik nema uticaj na njihovo mišljenje 11
Reperkusija kognitivističke hipoteze na problem mišljenja gluvih Jezički deficit ne utiče na mišljenje gluvih pa se ono može neometano razviti 2/27/2021 12
b) Sapir-Vorfova h. n Jezik je primaran i determiniše mišljenje E. Sapir “Jezička zona je jedini poznat put koji vodi ka mišljenju” n B. L. Whorf Jezik kojim čovek govori određuje njegovo opažanje i tumačenje sveta. n
Bendžamin Li Vorf: Smatra da gramatika nije puko sredstvo putem koga se izražavaju ideje već sredstvo za oblikovanje ideja. Gramatika je program i vodič mentalne aktivnosti, analize utisaka i njihove sinteze. “ Mi analiziramo duž linija koje su zasekli naši maternji jezici”(Jezik misao i stvarnost) 2/27/2021 14
Reperkusija ovog shvatanja o mišljenju kod gluvih n n 2/27/2021 Jezički poremećaj kod gluvih dovodi do poremećaja njihovog mišljenja tj. Deficitan i inferioran razvoj jezika kod gluvih dovodi do razvoja deficitnog i inferiornog mišljenja 15
c) Jezik i mišljenje su u interakciji Jezik utiče na mišljenje i mišljenje paralelno utiče na jezik n Teorija Merilin Shatc: jezik i kognitivni razvoj napreduju paralelno i utiču jedan na drugi n 2/27/2021 U teoriji L. S. Vigotskog, jedna faza u ranom razvoju je obeležena interakcijom jezika i mišljenja 16
Reperkusija ovog shvatanja o mišljenju kod gluvih n n 2/27/2021 Pošto u interaktivnom odnosu jezika i mišljenja postoji smer uticaja jezika na mišljenje onda i deficit jezika utiče na deficit mišljenja Iz ovog proizilazi da kod gluvih koji imaju deficitan govor i jezik dolazi do deficita u mišljenju 17
Rezime podhipoteza o povezanosti jezika i mišljenja kod gluvih 2 a Razvoj mišljenja kod gluvih prethodi jezičkom razvoju te njihovo mišljenje nije ometano jezičkim deficitom 2 b. Jezički poremećaj kod gluvih dovodi do poremećaja njihovog mišljenja 2 c. Poremećaj jezika kao jedan smer interakcije, utiče na poremećaj mišljenja n 2/27/2021 2 b i 2 c govore u prilog deficitnog mišljenja gluvih 18
3. Nezavisnost jezika i mišljenja n n 2/27/2021 Dokazi o postojanju mišljenja bez govora (jezika) : Smith-ov eksperiment sa otrovom kurare , slučaj Antoni, rešavanje intel. problema kod majmuna, gospodin Ballard itd. 19
Reperkusije na surdopsihološku ravan n n 2/27/2021 Jezički poremećaj gluvih nije povezan sa poremećajem njihovog mišljenja Mišljenje gluvih može se neometano razviti bez uticaja deficitnog jezika 20
Problem: n 2/27/2021 Kao što i u psihologiji mišljenja nije razrešen problem odnosa mišljenja i jezika tako on nije razrešen ni u surdopsihologiji tj. problem uticaja deficitnog jezika gluvih na njihovo mišljenje 21
Zaključak: U oblasti mišljenja i inteligencije gluvih postoji ozbiljna kontroverza , neusaglašeni i protivrečni nalazi i shvatanja 2/27/2021 22
Dva suprotna stanovišta: n n 2/27/2021 1. Gluvoća i verbalna insuficijencija praćeni su intelektualnom insuficijencijom (Pintner , Oleron i dr. ) 2. Iako su verbalno insuficijentni njihova inteligencija je normalno razvijena (Furth) 23
Radoman: n 2/27/2021 Slika o inteligenciji gluvih i uticaju deficitnog jezika na nju nije ovako crno bela. Empirijska istraživanja iz surdopsihologije ukazuju na selektivnu pogođenost nekih aspekata intelektualnog funkcionisanja gluvih dok su drugi aspekti intaktni. Oni pogođeni mogu biti posledica deficitnog jezika 24
Relevantne teorije kognitivnog razvoja Piget-ova teorija o stupnjevima ili fazama intelektualnog razvoja (senzomotorna, konkretne operacije, formalne operacije) n Podrazumeva rast i razvoj inteligencije i mišljenja od konkretnog do apstraktnog n Kognitivni razvoj je pod uticajem maturacije n Ne pridaje presudnu ulogu jeziku jer koreni inteligencije su mnogo dublji-
Kogn. teorija L. S. Vigotskog n n n 2/27/2021 n Razvojna socijalna teorija (kulturno isto) Rani uzrast: predverbalna misao i predintelektualni govor Oko 2 god: dolazi do interakcije kada se predverbalna misao i predintelektualni govor spajaju i nastaje verbalno mišljenje i racionalni govor Do 7 god. Jezik od spoljašnje funkcije zadobija i unutrašnju (usmeravajuću ) Podučavanje i kogn. razvoj organ. povez Zona narednog razvitka 26
Vigotski : više psihičke funkcije Socijalnog su porekla kako u ontogenezi tako i u filogenezi n Formirane su tokom istorije razvoja čovečanstva-nastanak duguju druš. razv n U ontogenezi nastaju kao produkt razmene sa društvenom sredinom n Prvo se javlja kao funkcija društv. ponaš tj. interpsihička , a zatim kao intrapsihička funkcija n
Funkcije jezika po Vigotskom n n 2/27/2021 1. Prvobitno u razvoju (ontogeneza) nastaje komunikativna funkcija govora (jezika), dakle spoljašnja. Kasnije se govor pounutruje proizvodeći unutrašnji govor. On prethodno prolazi kroz tranzitnu fazu egocentričnog govora pre no što postane unutrašnji. 2. Kasnije govor u obliku unutrašnjeg govora postaje sredstvo mišljenja. Dakle njegova funkcija je unutrašnja 28
Teorija L. S. Vigotskog n Mišljenje je organizovano pomoću simbola koji su najčešće verbalni. Oni postaju sredstvo za organizovanje mišljenja mada su prvobitno bili socijalnog porekla, nastali iz potrebe za komuniciranjem sa drugim ljudima. Ovakvo shvatanje Vigotskog otvara mogućnost razmatranja uloge gesta tj. znakovnog govora kao simbola putem kojih operiše misao gluvog čoveka.
Prva psihološka istraživanja inteligencije OSOS n n Imala metodološki nedovoljno usavršene i nestandardizovane procedure Bavila su se ispitivanjem senzomotornih funkcija, pamćenjem i verbalnim deficitom gluvih
Istorijat psihol. istraživanja ___________nestandardiz. Greenberger, 1889 g. Percepcija boja, oblika, građenje kockama, br. Teylor, 1897 g. Verbalno izražavanje gluve dece Mott , 1899 g. Percepcija, pamćenje, motorika, telesna snaga Smith, 1903 g. Neposredno i odloženo pamćenje __________standardiz. met. Mc. Millan&Bruner, 1906 g. Percepcija, pamćenje brojeva, motorika __________prvi psihol. Test Rudolf Pintner, 1915 , istraživanje pomoću BSS Našao zaostajanje od 4, 5 god. MU 2/27/2021 31
Rudolf Pintner n n n Otac surdopsihologije Prvi primenio ( Godarovu verziju) BSS na uzorku od 22 ispitanika prosečnog uzrasta od 12, 5. Otpala su 4 ispitanika kao netestabina, a preostalih 18 pokazalo je zaostajanje MU od 4, 6 god. Samo 1 gluvi ispitanik nije zaostajao u odnosu na svoj KU
TESTOVI INTELIGENCIJE za gluve n n n n 2/27/2021 Pintner Patersonova skala 1917 g. Pintnerov neverbalni mentalni test 1920 HNTLA SON Test sposobnosti Ontario škole (Amos) Brown-ov Čikaški test, 1947 g. Borelli-Oleron manipulat. skala, 1954 g. Smith-Johnson neverb. manip. sk. 1978 g. 33
Istraživanja IQ-a gluvih n PINTER PATERSONOVA PERFORMANS SKALA POKAZALA ZAOSTAJANJE GLUVIH OD 2 GOD. MENTALNOG UZRASTA U ODNOSU NA ČUJUĆE. VERNONOVA ANALIZA (69 g. ) OKO 50 NEZAVISNIH ISTRAŽIVANJA DONELA ZAKLJUČAK O SUŠTINSKI ISTOJ DISTRIBUCIJI NEVERBALNOG IQ GLUVIH I NAGLUVIH KAO I U REDOVNOJ POPULACIJI 2/27/2021 34
Ottem (1980. g. ) n n n Analizirao 51 istraživanje (1917 -1975 g. ) sa neverbalnim materijalom na gluvoj deci i odraslima Ispitivana je sposobnost diskriminativnog učenja, asocijativnog učenja, pamćenje, učenje pravila, klasifikacija, Pijažeovi zadaci Otem je zaključio da gluvi imaju teškoće mišljenja i reš. prob. kada treba da uzmu u obzir više od jedne dimenzije.
Otemov zaključak: n Uspešnost gluvih bila je jednaka kao kod čujućih kada je za rešenje problema trebalo uzeti u obzir samo jednu dimenziju stimulusa (npr. broj), a kad je zadatak zahtevao rešenje pomoću dve ili više dimenzija (trajanje i broj), gluvi su mnogo slabije rešavali zadatke zbog tendencije centriranja na samo jedan aspekt zadatka
Analiza istraživačkih nalaza o mišljenju gluvih n n Izvršena je na osnovu metodološkog kriterijuma tj. na osnovu istraživačke metode/postupka kojim su nalazi dobijeni Prvo je urađena analiza IQ rezultata gluvih dobijena pomoću testova inteligencije
Istraživanje IQ kod OSOS putem testova inteligencije n 2/27/2021 38
Istraživanje verbalnog IQ gluvih testovima n n n 2/27/2021 Sva istraživanja putem verbalnih testova inteligencije pokazala su zaostajanje gluvih , a u manjoj meri nagluvih izraženo u verbalnim IQ vrednostima u poređenju sa verbalnim IQ-om čujućih vršnjaka BSS, WB i WISC verbalna skala itd. Bolton (1976) prosečno zaostajanje gluvih 5 -15 IQ poena 39
Myklebust-ovo istraživanje n n 2/27/2021 Upotrebio WB verbalnu skalu Uzorak: 14 -20 god sa dubokom gluvoć. Dobio prosečan verbalni IQ=65, 5 Ispitanici su bili inferiorni na svih 5 subtestova verbalne skale ali je sa povećanjem uzrasta na nekim subtestovima došlo do progresa (subtestovi : Informisanost i Opšte shvatanje) 40
Verbalna nteligencija nagluvih Njihovi verbalni IQ rezultati pokazuju blago zaostajanje od 5 do 8 IQ poena n Pintner i Lev 1939 g. su uporedili uzorak od 1100 nagluve i čujuće dece koja su pohađala O. Š. razrede od 5 -8 sa oštećenjem sluha od 10 -40 db Prosečno zaostajanje iznosilo je 5 IQ poena (podgrupa sa ošt. sl. 25 -40 db zaostajala je 8 IQ poena) n 2/27/2021 41
Neverbalni IQ (WB skala) n n n 2/27/2021 Myklebust (1964) Primenio neverbalnu WB skalu Uzorak 85 gluvih internat. đaka 14 -20 g. Dobijen prsečan manipulativni IQ Subtestovna analiza pokazala najveći uspeh na subtestu Sklapanja figura i Kosovim kockama a najslabiji na subtestu Šifra 42
Savić/Živković: WB skala n 2/27/2021 -Gluvi učenici VI VII i VIII razreda O. Š. prosečan manipulativni IQ= 85, 14 -Gluvi adolescenti srednjoškolci prosečan manipulativni IQ=92, 18 -Gluvi odrasli, prosečan manipulativni IQ= 94, 67 43
REVISK (Hrnjica, Radoman) n n 2/27/2021 Zaostajanje gluvih od 7 -16 g. na svim subtestovima manipulativne skale osim na subtestu Dopuna slika Prosečan IQ=90, 62 statistički značajno je zaostajao za kontrolnom grupom čujućih (prosečan IQ= 102, 45) ali se kretao u granicama proseka 44
Rezultati gluvih na neverbalnim testovima n n 2/27/2021 Jedna grupa empirijskih nalaza prikupljenih različitim neverbalnim testovima konstatuje deficit neverbalne inteligencije gluvih posebno dece (Oleron, Anderson, Savić, Radoman) Druga grupa konstatovala je normalno razvijenu neverbalnu inteligenciju (Myklebust, Bolton, Goetzinger ) 45
Rezultati IQ nagluvih na neverbalnim testovima n 2/27/2021 Pokazali jednako razvijene IQ kao i kod čujućih vršnjaka kada njihovo oštećenje sluha nije bilo veliko ( Pintner 1939 g. ) 46
Istraživanja inteligencije i mišljenja OSOS drugačijim tehnikama Faktorsko analitičke studije n n n 2/27/2021 Eksperimentalne studije Sistematske neeksperimentalne studije (opservacione studije) 47
Faktorske studije Treacy-ovo (1952) istraživanje: Terstonov test primarnih mental. spos. Uzorak: 30 gluve i 36 nagluve dece iz dnevne škole n Gluvi su bili inferiorni na V i R faktoru n 2/27/2021 48
Faktorski raspored Gluvi su bili najslabiji na V faktoru i R faktoru i ti rezultati su bili statistički značajno različiti od rezultata nagluvih Nagluvi su očigledno stekli veću verbalnu sposobnost pa su bolje rešavali testove otkrivanja verbalnog značenja (V) i rezonovanja (R). R faktor- rezonovanje možda takođe zahteva implicitno verbalno-simboličku sposobnost 49 n 2/27/2021
IQ rezultati Tresijeve studije Rezultati: prosečan IQ gluvih=94, 70 a “ nagluvih=97, 25 što je bilo nešto ispod proseka ali u granicama normalnog opsega 2/27/2021 50
Eksperimentalne studije n n 2/27/2021 Oleron je zadavao stimulus karte koje je trebalo klasifikovati po obliku veličini i broju Uzorak 24 gluva i 24 čujuća deteta Samo 6 gluvih i 15 čujućih ispitanika uspešno je izvršilo zadatak Zaključak: gluva deca misle pretežno konkretno, a ne u pojmovima klasa 51
Furth Hans n n Istraživao razumevanje pojmova: istovetan, simetričan i suprotan Uzorak 180 gluvih i 180 čujućih 7 -12 g. Rezultati pokazali dobro razumevanje pojmova “istovetan” i “simetričan” a značajno zaostajanje u razumevanju pojma “suprotan” kao i problem transfera tog pojma (pogledati slike na str. 120 i 121 u Surdopsihologiji)
Furth: konzervacija Konzervacija težine (glinene kuglice) n Uzorak 22 gluva deteta , 8 god. 22 čujuća deteta od 8 g. i 6 g. Rezultati: gluvi osmogodišnjaci imali su slične rezultate kao čujući šestogodiš. Zaostajanje je iznosilo 1, 7 g. n
Furth: konzervacija količine tečnosti n Uzorak : 22 gluva deteta 8 -10 g. (1 S) 20 “ 12 -14 g. ( 43%) preko 16 g. (100%) Rezultat: zaostajanje od 5 god. Tek na uzrastu od 16 godina gluvi su uspešno rešavali zadatke konzervacije količine
Rezultati istraživanja opservacijom n 2/27/2021 Furtov opis inteligentnog ponašanja petogodišnjeg gluvog dečaka u prirodnim uslovima. 55
Apstraktno mišljenje kod gluvih n n Mc Andrews: mišljenje gluvih mnogo bliže konkretnom za razliku od mišljenja slepih i neometenih. Oleron: gluvi inferiorni u dedukciji pri kojoj nisu svi elementi perceptivno vidljivi a nephodni su za rešenje Myklebust: uspeh na subtestu analize (Čikaški neverbalni test) koji traži dedukciju na osnovu nevidljivih elemenata Wright: inferiorni na Velč testu apstrak. rezon.
Apstraktno mišljenje i jezik Silverman 1967 g. n Gluvi i čujući dobili apstraktne problem-zadatke n Gluvi značajno zaostajali n Kontrolisana sposobnost čitanja n Gluvi sa dobrom sposobnošću čitanja imali bolje apstraktno mišljenje
Best-ovo istraživanje (1970 g) n n n Različiti kognitivni testovi Uzorak 3 grupe gluve dece 1 gr. čujuće Uspešnost rešavanja testa rasla sa bolje razvijenim jezikom Najbolja grupa čujućih, zatim grupa gluvih sa najviše razvijenim oralnim i manuelnim jezikom, najlošija grupa gluvih sa slabim jezikom Bestov zaključak: G i Č prolaze kroz iste kognitivne razvojne faze ali G kasne
Perisnes i Long n n n Primenili test apstraktnog rezonovanja na 144 studenta brucoša (duboke gluvoće) na Nacionalnom tehničkom institutu za gluve. Pokazalo se da je kod gluvih muškaraca gubitak sluha povezan sa slabijim čitanjem, pisanjem i apstraktnim rezonovanjem u poređenju sa čujuć. Pokazalo se da simultano korišćenje manuelnog i oralnog jezika , bolje (nego samo manuelnog), povezano sa apstraktnim mišljenjem gluvih žena i muškaraca
Radoman : n n 2/27/2021 Određeni aspekti intelektualnog funkcionisanja i mišljenja su pogođeni usled oštećenja sluha i jezika što govori o selektivnoj pogođenosti nekih aspekata intelektualnog funkcionisanja pri čemu neki drugi aspekti ostaju intaktni. Ovo je vrlo kompleksna problematika i još uvek oblast sporova i kontroverzi koja ostaje otvorena i u kojoj je potrebno dalje pomno istraživati u budućnosti 60
- Slides: 60