Milgramov eksperiment poslunosti Darko Polek 11282020 to je

Milgramov eksperiment poslušnosti Darko Polšek

11/28/2020

Što je Milgramov eksperiment? l Početkom 60 -ih Stanley Milgram (Sveučilište Yale) napravio je seriju eksperimenata o poslušnosti. Cilj eksperimenta je bio proučiti konflikt između poslušnosti prema autoritetu i osobne savjesti, kako bi ispitao opravdanja za akte genocida koje su počinili zločinci u II svjetskom ratu, i njihove metode obrane na Nirnberškom sudu. Optuženici su se naime branili da su “samo slijedili naređenja”. l U eksperimentu, Milgram je unajmio tzv. “učitelje”, koji su ustvari bili ispitanici eksperimenta. Fiktivna priča koju je pružio tim “učiteljima” bila je da eksperiment istražuje utjecaj kažnjavanja (netočnih odgovora) prilikom učenja. “Učitelj” nije znao da je “učenik” u eksperimentu u stvari glumac - koji je samo glumio nelagodu ili bol, nakon što mu je “učitelj” povećavao kaznu (elektrošok). 11/28/2020

Milgramov eksperiment poslušnosti II l U eksperimentu, Milgram je unajmio tzv. “učitelje”, koji su ustvari bili ispitanici eksperimenta. Fiktivna priča koju je pružio tim ispitanicima-“učiteljima” bila je da eksperiment istražuje utjecaj kažnjavanja (netočnih odgovora) prilikom učenja. l “Učitelj” nije znao da je “učenik” u eksperimentu u stvari bio glumac - koji je samo glumio nelagodu ili bol. l Zadatak “učitelja” bio je da prilikom svake nove greške čitanja teksta “učenika” pritisne dugme kojim se “učeniku” pušta odnosno povećava napon elektrošoka. l Eksperimentator je poticao “učitelja” da povećava napon elektrošokova time što je govorio da učeniku elektrošok “neće ostaviti trajne posljedice” 11/28/2020

Milgramov eksperiment III l Postav eksperimenta izgledao je ovako: 11/28/2020

Milgramov eksperiment IV l “učitelj” se nalazi u sobi koji sadrži generator (elektrošokova). “Učitelj” čita niz parova riječi i traži od “učenika” da mu ih ponovi. Ako “učenik” daje točan odgovor, čitaju se nove riječi. Ako je odgovor netočan “učitelj” bi trebao dodijeliti “učeniku” elektrošok koji započinje s 15 volti. l Generator je imao 30 sklopki čiji se napon povećavao za 15 volti, sve do 450 volti. Svaka je sklopka imala oznaku jačine, rangiranu od “mali šok” do “opasno: ozbiljan šok”. Zadnje dvije sklopke bile su označene s “XXX”. (Učenik je u stvari glumac). l Vidi: www. new-life. net/milgram. htm 11/28/2020

11/28/2020

Milgramov eksperiment V l Eksperimentator je poticao “učitelja” da povećava napon “elektrošoka”. l Rezultat: 60% ispitanika “učitelja” pridržavalo se naredbi i kažnjavalo “učenike” povećanjem napona do krajnje točke skale od 450 volti, a nijedan ispitanik se nije zaustavio prije nego što je dostigao 300 volti. l Povremeno je “učitelj” zabrinuto pitao tko će biti odgovoran za štetne posljedice zbog nanošenja šokova. Nakon što je dobio odgovor da eksperimentator prihvaća punu odgovornost, “učitelji” su prihvaćali takav odgovor i nastavljali s pritiskanjem dugmeta, premda su neki pokazivali krajnje znakove nelagode. 11/28/2020

11/28/2020

11/28/2020

Milgramov eksperiment VI l Milgramovim eksperimentom se opovrgnula teorija da bi samo najveći monstrumi i sadisti u društvu bili sposobni za toliku količinu okrutnosti. l Rezultati pokazuju da u “dvije trećine svih takvih ispitivanja ispitanici potpadaju u kategoriju “poslušnih” subjekata, a oni predstavljaju posve obične ljude iz radničke, profesionalne ili menadžerske klase. ” 11/28/2020

Milgramov “follow-up” l U ispitivanjima koja su uslijedila, Milgram je ispitao kojim bi se uvjetima smanjio broj ispitanika koji dodijeljuju smrtonosni šok “učenicima”. U jednom takvom eksperimentu, od “učitelja” se tražilo da stavi ruku na “šok staklo” prilikom pružanja šoka od 150 volti. l U tom eksperimentu čak je 32% ispitanika držalo ruku “učenika” dok mu je dodijeljivalo šok viši od 150 volti. l Daljnji eksperimenti su pokazali da su učenici neposlušniji kada eksperimentator komunicira s njim putem telefona umjesto “licem u lice”. l Muškarci su bili isto tako poslušni kao i žene, premda su žene bile nervoznije prilikom dodijeljivanja šokova. l Milgramov se eksperiment između 1961. I 1985. ponovio u nizu zemalja (Australija, Južna Afrika, nekoliko evropskih zemalja. ) U Njemačkoj je čak 85% ispitanika dodijeljivalo smrtonosni šok. 11/28/2020

Bioetička pitanja Milgramovog eksperimenta A. etička pitanja vezana za subjekte (ispitanike) B. etička pitanja vezana za eksperimentatore 11/28/2020

Bioetika i Milgramov eksperiment l Ispitivanje je postavilo mnoga važna bioetička pitanja: – kako je moguće da toliki broj ispitanika može mirne savjesti davati šokove koji bi u stvarnoj situaciji doveli do smrti “učenika”? – Nema li etika baš nikakvu ulogu u spriječavanju takvoga konformističkog i neetičnog ponašanja? – Ima li eksperimentator pravo eksponirati ispitanike takvome stresu? – Kakve aktivnosti se mogu podvesti pod etički kodeks ispitivača? – Opravdava li potraga za znanjem duševne boli i “troškove” ispitanicima (ispitanici su bili plaćeni $4)? – Tko bi trebao odlučivati o tome? 11/28/2020

Milgramovi ispitanici l Lauren Slater (u knjizi “Opening Skinner’s Box, 2003) četrdeset godina nakon ispitivanja, posjećuje neke Milgramove ispitanike. Njezina je pretpostavka da će ispitanici koji su dodijeljivali smrtonosne šokove biti bijesni na Milgrama, a da će oni koji nisu biti ponosni zbog razine vlastitog “integriteta” i moralnosti. l Slaterova je pokazala da nijedna pretpostavka nije bila ispravna. – “Nemoralni” subjekti smatrali su ispitivanje opravdanim. U jednom slučaju, ispitivanje je nagnalo subjekta da bude otvoreniji u svojoj homoseksualnosti. – “Moralni” subjekti nisu odustajali od šokova zbog učinka na “učenike”, već zbog vlastite fizičke neugode. 11/28/2020

Značaj Milgrama za genocid 1. U “graničnim” uvjetima, poput M. eksperimenta, obični ljudi su sposobni za sadističke postupke. 2. Budući da je rat jedan takav uvjet, koji ujedno dopušta ili čak potiče agresivnost, u ratu se Milgramovo eksperimentalno ponašanje pokazuje kao stvarno. 3. Za “ispitanika” (vojnika) dovoljno je da se situacija prikaže kao ona u kojoj je potrebno biti poslušan, da se dobije (bihejvioralna) reakcija od 60% i više subjekata koji će počinjati zlodjela. 11/28/2020

Značaj Milgrama za bioetiku l Milgramovi eksperimenti potaknuli su brojne rasprave o (bio)etičkim aspektima istraživanja. l Zbog toga danas slični psihološki eksperimenti na velikom broju istraživačkih institucija trebaju dobiti verifikaciju etičkih komisija. l Osobni stav: – Milgramovi eksperimenti dobro pokazuju da su takve bioetičke komisije potrebne. 11/28/2020