MIKROEKONOMIJA 6 Ilustracija N G Mankju Principi ekonomije

  • Slides: 55
Download presentation
MIKROEKONOMIJA 6 Ilustracija: N. G. Mankju, Principi ekonomije, 3. Izdanje, EF, Beograd, 2006.

MIKROEKONOMIJA 6 Ilustracija: N. G. Mankju, Principi ekonomije, 3. Izdanje, EF, Beograd, 2006.

6 INDIVIDUALNA I TRŽIŠNA KRIVA TRAŽNJE 2

6 INDIVIDUALNA I TRŽIŠNA KRIVA TRAŽNJE 2

Individualna kriva tražnje Pano a: kada cena Pepsija opadne sa 2 na 1 dolar,

Individualna kriva tražnje Pano a: kada cena Pepsija opadne sa 2 na 1 dolar, budžetsko ograničenje se rotira, optimum se pomera iz tačke A u tačku B, a konzumirana količina Pepsija se poveća sa 250 na 750 flaša (zbog dejstva dohodnog i supstitucionog efekta). Pano b: pokazuje taj odnos cene i tražene količine. 3

Kriva cena potrošnja i efekat promene cene Kriva cena potrošnja povezuje sve potrošnje dva

Kriva cena potrošnja i efekat promene cene Kriva cena potrošnja povezuje sve potrošnje dva dobra koja maksimiraju korisnost potrošača pri promeni cene jednog dobra. Smanjenje cene platna povećava korisnost, pa potrošač kupuje više platna (tačka B). Hrana (jedinica nedeljno) 120 A 6 Kriva cena-potrošnja In 1 5 C B In 3 4 In 2 4 12 20 Platno (metara nedeljno) 4 Ukupni dohodak = 120 evra

Individualna kriva tražnje Cena platna (u evrima) D 12. 00 6. 00 Kriva tražnje

Individualna kriva tražnje Cena platna (u evrima) D 12. 00 6. 00 Kriva tražnje pokazuje odnos količine dobara koju je potrošač spreman da kupi po ceni tog dobra. Individualna Nivo korisnost se menja duž kriva tražnje povezuje krive (niža cena, količine veća roba korisnost). U svakoj koje će potrošač kupiti za cenu date robe. (MRS = tački, potrošač maksimira korisnost relativnoj ceni). Negativan nagib. Promena cene, kretanje duž krive tražnje. (Tačka A=D, B=E, C=F). E Individualna kriva tražnje 3. 00 F 4 12 20 Platno( u metrima nedeljno) 5 Ukupni dohodak = 120 evra

Kriva dohodak-potrošnja Pretpostavimo: Phr = 12 evra ppl = 6 evra Dohodak = 60,

Kriva dohodak-potrošnja Pretpostavimo: Phr = 12 evra ppl = 6 evra Dohodak = 60, 120, 180 evra Hrana (jedinica nedeljno) Kriva dohodak-potrošnja pokazuje sve kombinacije dva dobra koje maksimiraju korisnost pri promeni dohotka. Pozitivan nagib. Kriva dohodak-potošnja 7 C 5 In 3 In 2 B 3 In 1 A 4 10 16 6 Platno (u metrima nedeljno)

Efekat promene dohotka (pomeranje krive tražnje) Povećanje dohotka, od 60 do 120 pa do

Efekat promene dohotka (pomeranje krive tražnje) Povećanje dohotka, od 60 do 120 pa do 180 evra, sa fiksiranim cenama platna, pomera krivu tražnje potrošača pomera u desno (sa D 1 na D 2 na D 3). Rast dohotka pomera krivu tražnje udesno. (Tačka A=D, B=E, C=G) Cena platna (u evrima) D 6. 00 E G D 3 D 2 D 1 4 10 16 Platno (u metrima nedeljno) 7

Engelova kriva: pokazuje vezu dohotka i potrošnje nekog dobra, ako su relativne cene i

Engelova kriva: pokazuje vezu dohotka i potrošnje nekog dobra, ako su relativne cene i preferencije konstantne. Kriva tražnje: sa padom cena povećava se tražnja za nekim dobrom. 8

Gifenovo dobro Kada cena dobra raste, ljudi kupuju veće količine (krompir). Optimum se pomera

Gifenovo dobro Kada cena dobra raste, ljudi kupuju veće količine (krompir). Optimum se pomera iz tačke C u E. Na višu cenu krompira reaguje se tako što kupujemo manje mesa, a više krompira. Gifenova dobra: inferiorna, dohodni efekat je jači od efekta supstitucije. Krive tražnje imaju pozitivan nagib. 9

Primer iz prakse Kako promene dohotka utiču na izbor potrošača: Rast dohotka: potrošač može

Primer iz prakse Kako promene dohotka utiču na izbor potrošača: Rast dohotka: potrošač može da priušti veću količinu oba dobra (normalna dobra): može da dostigne višu krivu indiferencije. • Rast dohotka: budžetsko ograničenje se pomera udesno. Ako su oba dobra normalna, potrošač na rast dohotka reaguje većom kupovinom i pice i Pepsija.

Primer iz prakse Kako promene dohotka utiču na izbor potrošača: ako potrošač kupuje manje

Primer iz prakse Kako promene dohotka utiču na izbor potrošača: ako potrošač kupuje manje nekog dobra kada se dohodak poveća (inferiorno dobro): npr. ako je Pepsi inferiorno dobro. • Rast dohotka: budžetsko ograničenje se pomera udesno. Ako je dobro inferiorno (Pepsi), kada se potrošaču povećava dohodak on ga kupuje u manjim količinama.

Optimizacija: šta potrošač bira • Da ponovimo: cenovni efekat predstavlja promenu tražene količine dobra

Optimizacija: šta potrošač bira • Da ponovimo: cenovni efekat predstavlja promenu tražene količine dobra kao posledica promene cene. • Kada se smanji cena odeće, budžetska linija se rotira spolja, a potrošnja odeće se povećava od O 1 do O 2. Dakle, smanjenje cene povećava traženu količinu. Cenovni efekat se može podeliti na efekat supstitucije i efekat dohotka.

Optimizacija: šta potrošač bira Efekat dohotka: predstavlja promenu potrošnje kao posledica promene dohotka. Normalna

Optimizacija: šta potrošač bira Efekat dohotka: predstavlja promenu potrošnje kao posledica promene dohotka. Normalna dobra: rast dohotka povećava tražnju i pomera krivu tražnje udesno. Inferiorna dobra: rast dohotka smanjuje tražnju i pomera krivu tražnje ulevo. Efekat supstitucije: predstavlja promenu potrošnje kao posledica promene cene zajedno sa (hipotetičkom) promenom u dohotku koja domaćinstva čini indiferentnim (na istoj krivi indiferentnosti) izmedju početne i nove situacije. Za sva dobra, kod efekta supstitucije smanjenje cena dovodi do povećanja tražene količine. Kod normalnih dobara: efekat supstitucije i dohotka deluju u istom smeru. Kod inferiornih dobara: efekat supstitucije i efekat dohotka deluju u suprotnim smerovima.

Primer iz prakse Kako promene cene utiču na izbor potrošača: Opala je cena Pepsija:

Primer iz prakse Kako promene cene utiču na izbor potrošača: Opala je cena Pepsija: a) “Odlična vest!”: Pepsi je jefiniji, dohodak ima veću kupovnu moć, u stvari sam bogatiji i mogu da kupim više Pepsija i više pica (dohodni efekat). b) pošto je opala cena Pepsija, dobija se više flaša za svaku picu koje se odreknem. Pošto je pica relativno skupa, treba da kupujem manje pica a više Pepsija (supstitucioni efekat).

Primer iz prakse Kako promene cene utiču na izbor potrošača: Supstitucioni efekat: kretanje duž

Primer iz prakse Kako promene cene utiču na izbor potrošača: Supstitucioni efekat: kretanje duž krive indiferencije do tačke sa drugačijom MRS (od A do B, duž krive I 1). U tački B MRS odražava novu relativnu cenu (isprekidana linija kroz tačku B pokazuje novu relativnu cenu, i paralelna je sa novim budžetskim ograničenjem). Dolazi samo do promene MRS bez promene blagostanja. Dohodni efekat: pomeranje iz tačke B na krivoj I 1 u C na krivoj I 2. B i C imaju istu MRS

Grafičke ilustracije 1. Ako se cena dobra na x osi dvostruko poveća, a cena

Grafičke ilustracije 1. Ako se cena dobra na x osi dvostruko poveća, a cena dobra na y osi ostane ista, dohodak je nepromenjen i iznosi 12 $. Nacrtajte i objasnite efekat supstitucije i dohotka. • Efekat supstitucije: kretanje od a do b (na istoj krivi indiferencije, hipotetička budžetska linija ima isti nagib kao stvarna nova budžetska linija), a efekat dohotka od b do d. Efekat supstitucije uvek dovodi do smanjenja potrošnje dobra čija se relativna cena poveća, i rasta potrošnje čija se relativna cena smanji. Efekat dohotka smanjuje potrošnju oba dobra, ako se cena jednog poveća, jer se smanjuje blagostanje potrošača.

Grafičke ilustracije 2. Nacrtajte efekat dohotka i supstitucije za savršeno komplementarne robe (skije i

Grafičke ilustracije 2. Nacrtajte efekat dohotka i supstitucije za savršeno komplementarne robe (skije i ski-vezovi), ako porodica prvobitno troši 1. 200 evra (skije i vezovi koštaju po 200 evra): A: kupuje 3 skija i 3 vezova. • Ako se cena i vezova i skija poveća na 400 evra: dobijamo novu liniju budžeta B 1, koja se rotira oko tačke L, a optimalna kombinacija je D: 2 para skija i 2 para vezova. Da bi postigla istu krivu indiferencije In 0 sa novom višom cenom, porodica mora da ima budžet od 1. 800 evra za skije i vezove (9 skija po ceni od 200 evra), što je kombinacija C, istovetna kao i A: efekat supstitucije je nula. Postoji samo efekat dohotka od A do D.

Grafičke ilustracije 3. Nacrtajte efekat dohotka i supstitucije za savršene supstitute. Pretpostavimo da 12

Grafičke ilustracije 3. Nacrtajte efekat dohotka i supstitucije za savršene supstitute. Pretpostavimo da 12 evra trošite nedeljeno na čaj (cena = 1, 20 evra, 10 šoljica) i kafu (cena = 1 evro, 12 šoljica), ako se cena kafe poveća na 1, 5 evra? • Najpre ćete biti u tački A: pićete samo kafu, jer je čaj skuplji, a ista vam je korisnost. • Kada cena poraste za 50%, vi prelazite na čaj, pijete 10 šoljica, tačka D (kafu apstinirate). Da biste i dalje pili 12 šolja čaja (tačka C), treba da imate nedeljno 14, 40 evra, isto kao i ranije za 12 šoljica kafe. Efekat supstitucije je veliki.

Primer iz prakse 1 Kako nadnice utiču na ponudu rada? Seli, projektant softvera odlučuje

Primer iz prakse 1 Kako nadnice utiču na ponudu rada? Seli, projektant softvera odlučuje o alociranju vremena na rad i dokolicu. Budna je 100 sati nedeljno: deo troši na dokolicu, a deo radi. Za svaki sat koji kreira softver zaradi nadnicu od 50 $ koju troši na potrošna dobra (nadnica odražava vrednost koju ona pripisuje dokolici i potrošnji). 19

Primer iz prakse 1 Kako nadnice utiču na ponudu rada? Ako se nadnica poveća

Primer iz prakse 1 Kako nadnice utiču na ponudu rada? Ako se nadnica poveća sa 50 na 60 $ na sat. Budžetsko ograničenje se pomera udesno i postaje strmije: pokazuje promenu relativne cene: pri većoj nadnici Seli obezbeđuje veću potrošnju za svaki sat dokolice kojeg se odrekne. Njene preferencije prikazane su krivama indiferencije i određuju kako potrošnja i dokolica reaguju na višu nadnicu. a. Seli na visoku nadnicu reaguje smanjenjem slobodnog vremena: potrošnja raste (nadnica raste), a dokolica opada, odnosno ponuđeni sati rada rastu: kriva ponude rada je pozitivna. Efekat supstitucije. b. Seli se opredeljuje za više slobodnog vremena. Povećanje nadnice povećava i potrošnju i dokolicu: nadnica se povećava, a ponuđeni sati rada se smanjuju: kriva ponude rada je negativna. Dohodni efekat. 20

Primer iz prakse 1 21

Primer iz prakse 1 21

Primer iz prakse 2 Kako kamatne stope utiču na štednju domaćinstva? Dok je mlad

Primer iz prakse 2 Kako kamatne stope utiču na štednju domaćinstva? Dok je mlad Sem zarađuje 100. 000 $, dohodak deli na tekuću potrošnju i štednju. Kad ostari, Sem će trošiti ušteđeno, uključujući i kamate koje mu je donela ušteđevina (kamatna stopa = 10%, i ona je relativna cena dva dobra: potrošnje u mladosti i potrošnje u starosti). 22

Primer iz prakse 2 Ako se kamatna stopa poveća sa 10 na 20%. Budžetsko

Primer iz prakse 2 Ako se kamatna stopa poveća sa 10 na 20%. Budžetsko ograničenje se pomera udesno i postaje strmije: stiče veću potrošnju u starosti za svaki $ potrošnje kojeg se odrekne u mladosti. Reakcija potrošnje u mladosti na promenu kamatne stope je različita. a) supstitucioni efekat: navodi Sema da troši više u starosti, a manje u mladosti. Potrošnja u mladosti je skuplja od potrošnje u starosti. b) efekat dohotka: na višu krivu indiferencije, bogatiji je, povećava potrošnju u oba perioda i manje štedi. 23

Potrošačev višak Efikasna alokacija resursa: proizvedena dobra i pružene usluge su ona kojima potrošači

Potrošačev višak Efikasna alokacija resursa: proizvedena dobra i pružene usluge su ona kojima potrošači pripisuju najvišu vrednost. Marginalna korisnost: promena ukupne korisnosti kao posledica konzumiranja jedne, dodatne jedinice proizvoda. Opada sa rastom potrošnje. To je iznos nekog proizvoda kojeg su pojedinci spremni da se odreknu da bi dobili dodatnu jedinicu proizvoda. Marginalni trošak: oportunitetni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda. Sa rastom proizvodnje, marginalni trošak se povećava. Efikasni obim proizvodnje se ostvaruje kada je marginalna korisnost jednaka marginalnom trošku. 24

Potrošačev višak Ako je MU > MC: resurse treba upotrebiti za proizvodnju dodatne jedinice

Potrošačev višak Ako je MU > MC: resurse treba upotrebiti za proizvodnju dodatne jedinice proizvoda. MU < MC: poslednju jedinicu ne treba proizvesti. 25

Potrošačev višak Vrednost jedne dodatne jedinice proizvoda je marginalna korisnost, koju merimo kao: maksimum

Potrošačev višak Vrednost jedne dodatne jedinice proizvoda je marginalna korisnost, koju merimo kao: maksimum koji je pojedinac spreman da plati za dobro. Kriva tražnje pokazuje maksimalne cene koju je neko spreman da plati za svaku jedinicu proizvoda, pa je ona kriva marginalne korisnosti. Vrednost proizvoda nije isto što i cena. Potrošačev višak je vrednost proizvoda minus njegova cena. Površina ispod krive tražnje, a iznad cene. 26

Primer iz prakse 1 Vlasnik snimka prvog albuma Elvisa Prislija odlučuje da ga proda

Primer iz prakse 1 Vlasnik snimka prvog albuma Elvisa Prislija odlučuje da ga proda na aukciji na kojoj se pojavljuju 4 obožavaoca Elvisa. Svako želi da poseduje album, ali je spreman da plasi ograničeni iznos. U tabeli je data maksimalna cena koju bi platio svaki od četiri kupca. Maksimum svakog kupca se naziva spremnost da se plati i pokazuje koliku vrednost kupac pridaje dobru. Svako želi da kupi album po ceni nižoj od njegove spremnosti da plati, a indiferentan je prema kupovini albuma po ceni jednakoj spremnosti da plati. 27

Primer iz prakse 1 Da bi prodao album, vlasnik započinje aukciju sa niskom cenom,

Primer iz prakse 1 Da bi prodao album, vlasnik započinje aukciju sa niskom cenom, npr. 10$. Pošto su sva 4 kupca spremna da plate mnogo više, cena raste. Aukcija prestaje kad Džon ponudi 80$ (ili više), a Pol, Džordž i Ringo odustaju od daljeg nadmetanja, jer nisu spremni da ponude više od 80$. Kakvu korist Džon ima od kupovine albuma? Spreman je da plati 100$, a plaća samo 80$: Džon dobija potrošačev višak od 20 $. Potrošačev višak: iznos koji je potrošač spreman da plati za neko dobro minus iznos koji zaista plaća za to dobro. Potrošačev višak meri korisnost koju kupci imaju od učešća na tržištu. Džon ima korist od 20$ što učestvuje na aukciji, a Pol, Džordž i Ringo ne dobijaju potrošačev višak od učešća na tržištu, jer album nisu kupili, niti su platili bilo koji iznos. 28

Primer iz prakse 1 Ako prodavac ima dva identična albuma koja se prodaju po

Primer iz prakse 1 Ako prodavac ima dva identična albuma koja se prodaju po istoj ceni i da nijedan kupac nije zainteresovan da kupi više od jednog albuma. Cena raste dok ne preostanu 2 albuma. Aukcija prestaje kad Džon i Pol ponude 70 $ (ili više) i primaju potrošačev višak jednak spremnosti da plate minus cena. Za Džona potrošačev višak iznosi 30$, a za Pola 10$. Potrošačev višak za Džona je sada veći nego ranije, dobija isti album, a manje ga plaća. Ukupni potrošačev višak na ovom tržištu je 40 $. 29

Primer iz prakse 2 Korišćenje krive tražnje za merenje potrošačevog viška. Na osnovu spremnosti

Primer iz prakse 2 Korišćenje krive tražnje za merenje potrošačevog viška. Na osnovu spremnosti 4 kupca albuma da plate utvrđena je tabela tražnje za albumima. Obratite pažnju na odnos između visine krive tražnje i spremnosti kupca da plati. Za svaku količinu, cena data krivom tražnje pokazuje spremnost marginalnog kupca da plati, tj. onog kupca koji bi prvi napustio tržište da je cena malo viša. Pri količini od 4 albuma, kriva tražnje ima visinu od 50 $, što je cena koju je Ringo (marginalni kupac) spreman da plati. Pri količini od 3 albuma, kriva tražnje uma visinu od 70 $, što je cena koju je Džordž (sada marginalni kupac) spreman da plati. 30

Primer iz prakse 2 Korišćenje krive tražnje za merenje potrošačevog viška. 31

Primer iz prakse 2 Korišćenje krive tražnje za merenje potrošačevog viška. 31

Primer iz prakse 3 Kako niža cena povećava potrošačev višak? Kada cena iznosi 80

Primer iz prakse 3 Kako niža cena povećava potrošačev višak? Kada cena iznosi 80 $ (ili više) tražena količina je 1. Površina iznad cena, a ispod krive tražnje iznosi 20 $: potrošačev višak kad se proda 1 album. Kada je cena 70 $ (ili neznatno više): površina iznad cene, a ispod krive tražnje je jednaka ukupnoj površini dva pravougaonika potrošačevog viška: Džonov višak 30 $ + Polov višak pri ovoj ceni 10 $ = 40 $. Površina ispod krive tražnje (vrednost koju kupci pripisuju dobru) i iznad cene (tržišna cena) meri potrošačev višak. 32

Primer iz prakse 3 Kako niža cena povećava potrošačev višak? Površina ispod krive tražnje

Primer iz prakse 3 Kako niža cena povećava potrošačev višak? Površina ispod krive tražnje (vrednost koju kupci pripisuju dobru) i iznad cene (tržišna cena) meri potrošačev višak. 33

Kako cena utiče na potrošačev višak - zaključak a. Cena je P 1, tražena

Kako cena utiče na potrošačev višak - zaključak a. Cena je P 1, tražena količina Q 1, a potrošačev višak površina trougla ABC. b. Kada se cena smanji na P 2, tražena količina raste na Q 2, a potrošačev višak se povećava do površine trougla ADF. Do porasta potrošačevog viška (BCDF) dolazi jer: postojeći potrošači plaćaju manje (BCED), i ulaze novi potrošači na tržište pri nižoj ceni (CEF). 34

Proizvođačev višak Trošak proizvodnje pokazuje koliko proizvođač plaća da bi proizveo neki proizvod, dok

Proizvođačev višak Trošak proizvodnje pokazuje koliko proizvođač plaća da bi proizveo neki proizvod, dok cena proizvoda pokazuje koliko proizvođač dobija od prodaje proizvoda. Marginalni trošak proizvodnje je minimalna cena koju proizvođač mora da dobija kako bi pokrio sve oportunitetne troškove proizvodnje. Kriva ponude pokazuje minimalne cene po kojima proizvođači mogu da proizvedu jednu jedinicu više, kriva ponude je kriva marginalnog troška. Proizvođačev višak je razlika cene i oportunitetnog troška proizvodnje tog proizvoda. 35

Proizvođačev višak je razlika cene i oportunitetnog troška proizvodnje tog proizvoda. Površina ispod tržišne

Proizvođačev višak je razlika cene i oportunitetnog troška proizvodnje tog proizvoda. Površina ispod tržišne cene, a iznad krive ponude. 36

Primer iz prakse 1 Imate kuću koju mora da okrečite: obraćate se prodavcima molerskih

Primer iz prakse 1 Imate kuću koju mora da okrečite: obraćate se prodavcima molerskih usluga. Svaki moler je spreman da obavi posao ako je cena odgovarajuća. Odlučujete da uzmete ponude molera i posao dodelite moleru koji će obaviti posao po najnižoj ceni. Svaki moler prihvata posao ako je cena koju dobije veća od troška obavljanja posla. Kada uzmete ponude od molera, cena je u početku visoka, ali ubrzo opada jer oni konkurišu za posao. Kada baka da ponudu od 600 $ (ili neznatno manje), ona je jedini preostali ponuđač. Ona će obaviti posao jer njen trošak iznosi 500 $ i ostvaruje proizvođačev višak od 100 $. Proizvođačev višak: iznos koji se plaća prodavcu za dobro umanjen za proizvođačev trošak. Trošak 4 prodavca: 37

Primer iz prakse 1 Ako dve kuće treba da se okreče, i ako nijedan

Primer iz prakse 1 Ako dve kuće treba da se okreče, i ako nijedan moler nije u stanju da okreči obe kuće, i ako krečenje svake kuće plaćamo isti iznos, cena opada sve dok ne ostanu dva molera. Nadmetanje prestaje kada Džordžija i baka ponude posao po ceni od 800 $ (ili nešto manje). Baka dobija proizvođačev višak od 300 $, a Džordžija od 200 $, pa je ukupni proizvođačev višak na ovom tržištu 500 $. 38

Primer iz prakse 2 Korišćenje krive ponude za merenje proizvođačevog viška Cena koja je

Primer iz prakse 2 Korišćenje krive ponude za merenje proizvođačevog viška Cena koja je data krivom ponude pokazuje trošak marginalnog prodavca (koji bi prvi napustio tržište da je cena imalo niža). Pri količini od 4 kuće, kriva ponude ima visinu od 900 $, što je trošak koji snosi Marija (marginalni prodavac) kada obavlja usluge krečenja. Pri količini od 3 kuće, kriva ponude ima visinu od 800 $, što je trošak koji snosi Frida (koja je sada marginalni prodavac).

Primer iz prakse 2 Korišćenje krive ponude za merenje proizvođačevog viška Ako je cena

Primer iz prakse 2 Korišćenje krive ponude za merenje proizvođačevog viška Ako je cena 600 $: ponuđena količina je 1: proizvođačev višak bake je površina ispod cene i iznad krive ponude, 100 $. Pri ceni od 800 $, površina ispod cene i iznad krive ponude je jednaka ukupnoj površini dva pravougaonika i iznosi 500 $: višak Džordije i bake. Površina ispod cene i iznad krive ponude meri proizvođačev višak na tržištu.

Primer iz prakse 3 Kako viša cena povećava proizvođačev višak Ako je cena 600

Primer iz prakse 3 Kako viša cena povećava proizvođačev višak Ako je cena 600 $: proizvođačev višak je 100 $. Pri ceni od 800 $: proizvođačev višak je 500 $: višak Džordije (200 $) i bake (300 $). 41

Kako cena utiče na proizvođačev višak - zaključak a. Cena je P 1, tražena

Kako cena utiče na proizvođačev višak - zaključak a. Cena je P 1, tražena količina Q 1, a proizvođačev višak površina trougla ABC. b. Kada se cena poveća na P 2, ponuđena količina raste na Q 2, a višak se povećava do površine trougla ADF. Do porasta proizvođačevog viška (BCDF) dolazi jer: postojeći proizvođači primaju više (BCED), i ulaze novi na tržište pri višoj ceni (CEF). 42

Efikasnost tržišta Potpuno konkurentno tržište je efikasno: jer je MU = MC. Zbir potrošačevog

Efikasnost tržišta Potpuno konkurentno tržište je efikasno: jer je MU = MC. Zbir potrošačevog i proizvođačevog viška je najveći moguć. 43

Potrošačev i proizvođačev višak u tržišnoj ravnoteži Potrošačev višak: površina iznad cene, a ispod

Potrošačev i proizvođačev višak u tržišnoj ravnoteži Potrošačev višak: površina iznad cene, a ispod krive tražnje. Proizvođačev višak: površina ispod cene, a iznad krive ponude. Kupci AE kupuju dobro (dobru daju veću vrednost od cene), kupci EB ne kupuju dobro. Prodavci CE proizvode i prodaju (troškovi manji od cene), a prodavci ED ne proizvode i ne prodaju. 44

Efikasnost ravnotežne količine Pri količinama manjim od ravnotežne: vrednost koju kupci pripisuju dobru je

Efikasnost ravnotežne količine Pri količinama manjim od ravnotežne: vrednost koju kupci pripisuju dobru je veća od troškova koje snose prodavci. Pri količinama većim od ravnotežne: trošak koji snose prodavci je veći od vrednosti koju dobru pripisuju kupci, Tržipna ravnoteža maksimira zbir proizvođačevog i potrošačevog viška. 45

Neefikasnost tržišta Mrtvotežinski gubitak: smanjuje i potrošačev i proizvođačev višak (kada se proizvodi manje

Neefikasnost tržišta Mrtvotežinski gubitak: smanjuje i potrošačev i proizvođačev višak (kada se proizvodi manje od 3 jedinice ili kada se proizvodi više od 3 jedinice). 46

TEST Grafičke ilustracije 1. Koliko iznosi efikasni i ravnotežni obim autputa: 3 (MU =

TEST Grafičke ilustracije 1. Koliko iznosi efikasni i ravnotežni obim autputa: 3 (MU = MC) 47

TEST Grafičke ilustracije 2. a. Kojom površinom je ilustrovan potrošačev višak ako se proizvodu

TEST Grafičke ilustracije 2. a. Kojom površinom je ilustrovan potrošačev višak ako se proizvodu 3 jedinice proizvoda po ceni od 3 $: površinom a + b (jer je potrošačev višak površina ispod krive tražnje, a iznad cene). b. Kojom površinom je ilustrovan proizvođačev višak ako se proizvodu 3 jedinice proizvoda po ceni od 3 $: površinom c + d (jer je proizvođačev višak površina iznad krive ponude, a ispod cene). c. Ako se obim proizvodnje ograniči na 2 jedinice, koliki je mrtvotežinski gubitak za društvo. Površina b + c (gubitak potrošačevog viška b + gubitak proizvođaćevog viška c) 48

TEST Grafičke ilustracije 3. Ako se proizvodu samo 2 jedinice proizvoda, izračunajte koliko iznosi

TEST Grafičke ilustracije 3. Ako se proizvodu samo 2 jedinice proizvoda, izračunajte koliko iznosi mrtvotežinski gubitak izražen u $. 49

TEST Grafičke ilustracije - rešenje 3. Površina osenčenog trougla: 1/2 x baza x visina

TEST Grafičke ilustracije - rešenje 3. Površina osenčenog trougla: 1/2 x baza x visina = (1/2) x (4 jedinice - 2 jedinice) x (4 $ - 1 $) = 3 $. 50

TEST Grafičke ilustracije 4. Da li je potrošačev višak veći ili manji kada je

TEST Grafičke ilustracije 4. Da li je potrošačev višak veći ili manji kada je cena viša ili niža. Izračunajte. Cene se smanjuju: potrošačev višak raste. Površina osenčenog trougla kada je cena 40 $: (1/2) x (2 miliona harmerica) x (20 $ po farmerkama) =20 miliona $. Površina osenčenog trougla kada je cena 30 $: (1/2) x (3 miliona farmerica) x (30 $ po farmerkama) = 45 miliona 51 $.

TEST Grafičke ilustracije 5. Da li je proizvođačev višak veći ili manji kada je

TEST Grafičke ilustracije 5. Da li je proizvođačev višak veći ili manji kada je cena viša ili niža. Izračunajte. Cene se smanjuju: proizvođačev višak opada. Površina osenčenog trougla kada je cena 40 $: (1/2) x (4 miliona harmerica) x (40 $ po farmerkama) = 80 miliona $. Površina osenčenog trougla kada je cena 30 $: (1/2) x (3 miliona farmerica) x (30 $ po farmerkama) = 45 miliona 52 $.

TEST Grafičke ilustracije 6. Ako se količina ogranični na 2, koliki je mrtvotežinski gubitak:

TEST Grafičke ilustracije 6. Ako se količina ogranični na 2, koliki je mrtvotežinski gubitak: (1/2) x (3 miliona jedinica - 2 miliona jedinica) x (40 $ - 20 $) = 10 miliona $. Korisnost od trgovine kada se uvode restrikcije na količinu se smanjuje = 53 90 miliona $ - 10 miliona $ = 80 miliona $.

TEST Grafičke ilustracije 7. Ako se prekomerno proizvodi, recimo 4 miliona farmerica, koliki je

TEST Grafičke ilustracije 7. Ako se prekomerno proizvodi, recimo 4 miliona farmerica, koliki je mrtvotežinski gubitak: (1/2) x (4 miliona jedinica - 3 miliona jedinica) x (40 $ - 20 $) = 10 miliona $. Korisnost od trgovine kada se prekomerno proizvodi se smanjuje = 90 miliona $ - 10 miliona $ = 80 miliona $. 54

Predavаč dr Ljiljana Malešević

Predavаč dr Ljiljana Malešević