Meunarodno privatno pravo za izvanredne studente 21 3

Međunarodno privatno pravo za izvanredne studente 21. 3. 2018. Katedra za međunarodno privatno pravo Doc. dr. sc. Dora Zgrabljić Rotar 2018.

KVALIFIKACIJA “Problem kvalifikacije nije uznemiravao engleske suce, u stvari bi cinik mogao reći, s određenim stupnjem točnosti, da im njegovo postojanje nije padalo napamet. ” Chesire, G. C. , Private International Law, Oxford 1938.

Što je kvalifikacija?

Što je kvalifikacija? Određivanje položaja, mjesta, nečega ili nekoga u određenom sustavu vrijednosti.

Što je kvalifikacija? Određivanje položaja, mjesta, nečega ili nekoga u određenom sustavu vrijednosti. Što je kvalifikacija u pravnom smislu?

Što je kvalifikacija? Određivanje položaja, mjesta, nečega ili nekoga u određenom sustavu vrijednosti. Što je kvalifikacija u pravnom smislu? Postupak traženja mjesta činjenica u svijetu pravnih pravila.

Što je kvalifikacija u mpp-u? Kvalifikacija je metoda po kojoj se pravno relevantne činjenice supsumiraju pod odgovarajuću kategoriju vezivanja. U mpp-u problem nastaje kod “sukoba kvalifikacija”, odnosno dilema o izboru pravnog pojma, određivanju pravnog smisla kolizijske norme u trenutku kada mjerodavno pravo još nije poznato i kada materijalna prava, čija primjena dolazi u obzir, nude različita tumačenja spornog pojma.

Kvalifikacija kategorije vezivanja Čest izvor problema kategorije vezivanja: 1. Nasljedno i obvezno pravo 2. Obiteljsko i imovinsko pravo 3. Materijalno i procesno pravo *Poseban problem: nepostojanje pravne kategorije pod koju bi se neki institut mogao Podvesti (npr. trust).

Povijesni primjeri problema kvalifikacije 1. Predmet Bartholo, Alžirski sud, 1889. 2. Predmet Tenessee mjenica, njemački Vrhovni sud, 1882.

Metode kvalifikacije 1. Kvalifikacija po legis fori 2. Kvalifikacija po legis causae 3. Kvalifikacija na osnovi autonomnog definiranja 4. Stupnjevita kvalifikacija

Kvalifikacija po legis fori Predložili ga Bartin i Kahn i do danas prevladava. Pojmovi sadržani u kolizijskim pravilima prava države suda, a koji imaju različita značenja u različitim pravima, imaju se shvatiti onako kako se shvaćaju prema pravu države u čijim se kolizijskim pravilima nalaze i gdje se pitanje rješava pred sudom.

Kvalifikacija po legis causae Njezin predstavnik je Wolff. Kvalifikacija prema pravu koje je mjerodavno za odnos koji se raspravlja.

Kvalifikacija na osnovi autonomnog definiranja Rabelova teorija o poredbenopravnoj kvalifikaciji. Kvalifikacija se ne vrši prema jednom nacionalnom pravu, bilo to lex fori ili lex causae nego prema autonomnim pojmovima, nezavisnim od nacionalnog prava. Autonomni pojmovi bi se mogli stvarati putem međunarodnih ugovora ili bi ih sud pronalazio komparativnom metodom.

Stupnjevita kvalifikacija Prema teoriji stupnjevite kvalifikacije, uvijek se pri izboru i tumačenju kolizijskog pravila polazi od prava države suda, odnosno lex fori, dok se na drugoj stepenici, ako se treba primijeniti strano pravo kao mjerodavno, ono tumači, prema lex causea. (pri tome se misli na materijalna pravila, a ne i na kolizijske norme – u slučajevima kada se primjenjuje renovi)

Hrvatsko pravo Članak 9. ZRS Pravo strane države primjenjuje se prema smislu i pojmovima što ih sadrži.

ZMPP iz 2017. Članak 8. (2) Pravo strane države primjenjuje se na način kako se tumači u toj državi.

Renvoi – uzvraćanje i upućivanje dalje Situacije u kojima polazno kolizijsko pravo uputi i na kolizijsko pravilo mjerodavnog prava, a ono može (u nekim slučajevima) vratiti na primjenu polaznog prava ili (u nekim slučajevima) uputiti na primjenu prava neke treće države. Zašto? U kojim slučajevima?

Renvoi – uzvraćanje i upućivanje dalje Situacije u kojima polazno kolizijsko pravo uputi i na kolizijsko pravilo mjerodavnog prava, a ono može (u nekim slučajevima) vratiti na primjenu polaznog prava ili (u nekim slučajevima) uputiti na primjenu prava neke treće države. Zašto? U kojim slučajevima? Kada je poveznica polaznog prava drugačija od one koju ima pravo na koje je polazno pravo uputilo.

Pretpostavka za primjenu renvoi Polazno kolizijsko pravo mora imati odredbu kojom je renvoi dozvoljen.

Posljedice primjene renvoi 1. Uzvrat na polazno pravo (poveznica je drugačija od one koju sadrži kolizijsko pravilo lex fori) 2. Upućivanje dalje (poveznica je drugačija od one koju sadrži kolizijsko pravilo lex fori) 3. Primjena mjerodavnog prava na koje je uputilo kolizijsko pravilo lex fori (poveznica je ista kao ona koju sadrži kolizijsko pravilo lex fori)

Povijesni primjer - renvoi Forgo, francuski Kasacijski sud, 1878. i 1882.

Pretpostavke za uzvrat i upućivanje dalje 1. Polazno kolizijsko pravo mora dozvoljavati renvoi. 2. Kolizijska pravila države suda i kolizijska pravila države na čije pravo polazna kolizijska pravila upućuju su različita – imaju različitu poveznicu. 3. Činjenični sklop je takav da omogućuje da se različita pravila primjenjuju.

ZRS, članak 6. Ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane države, uzimaju se u obzir njegova pravila o određivanju mjerodavnog prava. Ako pravila strane države o određivanju mjerodavnog prava uzvraćaju na pravo RH, primijenit će se pravo RH, ne uzimajući u obzir pravila o određivanju mjerodavnog prava.

ZMPP iz 2017. Upućivanje na pravo strane države i uzvrat na domaće pravo Članak 9. (1) Primjena prava neke države na koje upućuju odredbe ovoga Zakona znači primjenu pravnih pravila koja su na snazi u toj državi, osim njezinih pravila o određivanju mjerodavnog prava. (2) Iznimno, ako odredbe članka 14. stavka 1. , članka 17. , članka 18. , članka 31. stavka 1. i članka 45. ovoga Zakona upućuju na pravo strane države, primjenjuju se pravila te države o određivanju mjerodavnoga prava. Ako ta pravila uzvraćaju upućivanjem na hrvatsko pravo, primjenjuje se hrvatsko pravo uz isključenje njegovih pravila o određivanju mjerodavnoga prava.

Renovi se ne primjenjuje 1. Ugovorni statut 2. Određivanje mjerodavnog prava za oblik pravnog posla