Meunarodno privatno pravo esto predavanje 10 novembarstudeni 2018

Međunarodno privatno pravo Šesto predavanje 10. novembar/studeni 2018. Prof. dr Zijad Hasić 1

Međunarodno privatno pravo • Dobrodošlica studentima na šesto predavanje iz MPP, • Obnavljanje gradiva sa zadnjeg predavanja • Ukazivanje današnje predavanje sastavljeno: – od materije koju su već slušali, ali i – nove materije. – Korisno je za ponavljanje već naučenog, kao i učenje novog • Animiranje studenata na daljnje učenje – Seminraski radovi, – Savladavanje materije kroz literaturu i predavanja – Konsultacije, svake subote od 11 do 11, 45 sati i duže 2

Osnovne tematske jedinice za ovo predavanje • Sukob zakona • Kolizione norme • Karakter i klasifikacija tipičnih težišnih kontakata 3

Za stalni kontakt • Zijad. hasic@pfk. edu. ba ili • zijad. hasic@parlament. ba 4

Sukob zakona KOLIZIONA NORMA • Pojam: – O normama – Komparacija unutrašnjih i kolizionih normi – Njihova suština – Njihova snaga – Njihov domašaj 5

Definiranje kolizione norme • Proanalizirati: • „Objektivni cilj kolizione norme jeste da kao mjerodavno pravo za konkretan privatnopravni odnos (ili konkretno pravno pitan je unutar jednog takvog odnosa) odredi pravo države sa kojoj je slučaj u najtješnjoj vezi. “ (Muminović, E. (2006), Međunarodno privatno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, str. 76. ; ) 6

Definiranje • „S obzirom na to da je međunarodno privatno pravo grana unutrašnjeg prava u istoj meri kao što su to, na primer, obligaciono pravo, porodično pravo, stvarno pravo, krivično pravo, ustavno pravo itd. , zakonodavac svake pojedine države na osnovu merila pravne politike, koja odgovaraju njegovim stavovima i interesima, donosi odluku o tome koje je vezivanje težišno za jedan činjenični skup, za jednu kategoriju i – time postavlja kolizionu normu“. (Varadi, T. , Bordaš, B. i Knežević, G. (2001. ), Međunarodno privatno pravo, Forum, Novi Sad, str. 84. ; ) 7

Zajedničko definiranje • „Mogućnost da se obezbjedi da domaća država primijeni strano pravo, kao i da strana država primjenjuje i prava drugih država, a ne samo svoje, mogla se postići samo stvaranjem posebnih pravila koja apstraktno ustanovljavaju opštu instrukciju o ponašanju, od činjeničnog sklopa će zavisiti u kakvom konkretnom slučaju, materijalno pravo koje zemlje će se primijeniti na taj građanskopravni odnos s međunarodnim elementom. Ta posebna pravila na osnovu kojih se ostvaruje saradnja i harmonizacija pravnih poredaka na međunarodnom planu su kolizione norme. “ (Kostić-Mandić, M. (2017. ), Međunarodno privatno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica, str. 53. ; ) 8

Moje definiranje • Jednostavno definirajući pojam kolizione norme, može se reći da su one: – takva vrsta pravnih normi unitrašnjeg prava, – koje na posredan način rješavaju sporove iz pravnih odnosa – za koje kaže se da su međunarodnopravni, s elementom inostranosti iz oblasti: • građanskog, • trgovačkog, porodičnog, kao i djelimično radnog i pomorskog prava. 9

Struktura kolizione norme • Struktura unutrašnje pravne norme – Pretpostavka dispozicije, dispozicija, pretpostavka sankcije, sankcija • Struktura kolizione norme ima dva elementa: – Kategoriju vezivanja (pravnu kategoriju), koja daje informacije u vezi kojeg se pitanja kolizina norma odnosi, (pravna i poslovna sposobnost fizičkog lica, stavljanje pod starateljstvo, prestanak starateljstva, proglašenje nestalog lica umrlim, pripadnost pravnog lica, vlasničkopravni odnosi, nasljeđivanje i sl. ). – težišnu tačku vezivanja (kategoriju vezivanja, mjerodavno pravo), kojim se privatnopravni odnosi vezuju, te unutar njih, vezuju se i njihovi elementi. To mogu biti razne težišne tačke vezivanja, kao što su: državljanstvo, prebivalište, boravište, pravo mjesta nalaženja stvari i sl. 10

Struktura unutrašnje norme • Zajednički proanalizirati KATEGORIJU VEZIVANJA • (1) Brak se ne može sklopiti između krvnih srodnika u ravnoj i pobočnoj liniji do četvrtog stepena uključivo. “ (Član 12. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, «Službene novine Federacije Bi. H» , br. 35/05, 41/05 i 31/14, ); - Kategorija vezivanja je brak 11

Struktura kolizione norme • Primjer za zajedničku analizu: • Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, kao i za odnose između staraoca i lica pod starateljstvom (štićenika), mjerodavo je pravo države, čiji je državljanin lice pod starateljstvom“. (Član 15. stav (1) Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, („Službeni list SFRJ“, br. 43/82, 72/82), preuzet u pravni sistem Bi. H („Službeni list RBi. H“ br. 2/92, 13/94); ) - ovdje je kategorija vezivanja višestruka, jer je to: - stavljanje pod statateljstvo, - prestanak starateljstva, - odnosi između staraoca i lica pod starateljstvom 12

Pravna kategorija ili kategorija vezivanja • Može se primijetiti da se pod pravnom kategorijom (kategorijom vezivanja) može naći bilo koji pravni institut koji se vezuje za međunarodno privatno pravo. • Pravnu kategoriju različito nazivaju pravni stručnjaci i teoretičari prava, kao što su sljedeći izrazi: – „privatnopravni odnos“, – „građanskopravni odnos“, – „pravni odnos kategorija za nadovezivanje“, – „predmet kolizione norme“. 13

Analiza kolizione norme • Pravna kategorija može biti: – jedan dio pravnog insituta (npr. forma braka), – jedno pravno pitanje ili insitut (npr. brak), a i – čitava pravna grana (npr. bračno pravo). • Težišna tačka vezivanja – Biće naknadno više riječi 14

Vrste kolizionih normi • Kolizione norme možemo podijeliti na nekoliko vrsta, uz uvažavanje različitih kriterija. Dijelimo ih na : • U zavisnosti od toga da li se primjenjuje jedno ili više prava, razikujemo: – jednostranu i – višestranu kolizionu normu. • U zavisnosti od sadržaja kolizione norme i njene sposobnosti da ukaže na mjerodavno pravo, razlikujemo: – samostalnu i – Nesamostalnu kolizionu normu. 15

Jednostrana koliziona norma • Jednostrana koliziona norma (unilateralna) upućuje na primjenu jednog, većinom slučajeva, domaćeg prava. • Klasičan primjer takve norme nalazimo u Zakonu o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, gdje se kaže, da u sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadležnost suda Bosne i Hercegovine postoji ako se na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi imovina tuženog ili predmet koji se tužbom traži. • Jednostranost ove kolizione norme leži u činjenici da će u svim sporovima o imovinskopravnim zahtjevima, biti nadležan sud u Bosni i Hercegovini, ako se na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi imovina tuženoga ili se nalazi predmet koji se tužbom traži. • Jednostrane norme je lako prepoznati po izrazu: . . . isključiva nadležnost. . . i slično. 16

primjer • Tako, na primjer, • U Zakonu o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima ističe se sljedeće: • „Isključiva nadležnost suda SFRJ (čitaj: Bosne i Hercegovine) postoji u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, kao i u sporovima nastalim iz zakupnih i najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o korištenju stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriji SFRJ (čitaj: Bosne i Hercegovine)“. Član 56. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, („Službeni list SFRJ“, br. 43/82, 72/82), preuzet u pravni sistem Bi. H („Službeni list RBi. H“ br. 2/92, 13/94); 17

Višestrana koliziona norma • Višestrana (multilateralna) koliziona norma je suprotnost jednostranoj. • Ona daje mogućnost primjene i stranog prava, ako se ocijeni neophodnost takvog normiranja i uređenja pravnog stanja. • Višestrane kolizione norme su apstraktnije i neodređenije, te dozvoljavaju, u zavisnosti od svog sadržaja i predmeta koji se reguliše, mogućnost da i nadležna tijela drugih država ponude svoje pravo i institrucije za rješavanje eventualnih spornih odnosa. • Višestranu kolizionu normu imamo u odredbi zakona da kod zasnivanja usvojenja, ako bračni drugovi zajedno usvajaju, pored prava države čiji je državljanin usvojenik, mjerodavna su za uslove zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja i prava država čiji su državljani i jedan i drugi bračni drug. • Član 44. stav (3), ibidem, 18

Nesamostalna koliziona norma • Nesamostalna koliziona norma je ona norma čiji sadržaj nije dovoljan da bi se odredilo mjerodavno pravo. Ona je vrlo često dopuna. Svojim sadržajem, ovaj tip kolizine norme objašnjava određeno stanje i novo stanje, te daje uputstva šta bi trebal u određenim sitauacijama uraditi. • Tako, na primjer, • U članu 32. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, navodi se sljedeće: • „I kad postoje uslovi za zaključenje braka po pravu države čiji je državljanin lice koje želi da zaključi brak pred nadležnim organom SFRJ (čitaj: Bosne i Hercegovine-napomena autora) neće se dozvoliti zaključenje braka ako, u pogledu tog lica, postoje po pravu SFRJ smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstvo i nesposobnost za rasuđivanje. “ 19

Različita svojstva kolizione norme • Također, koliziona norma može imati različita svojstva i različite oblike, koji je i odrerđuju, kao što su; • Koliziona norma može biti imperativna (kogentna), • Ona može biti fakultativna, • Isto tako, ona može biti dispozitivna, • Njena struktura može odrediti da je ona alternativna, • Koliziona norma može nalagati kumulativnost određenih uvjeta za njenu primjenu, 20

Imperativnost i fakultativnost kolizione norme • 1. Imperativnost kolizione norme govori da ono što ona propisuje, mora se tako i prihvatiti, protumačiti i primijeniti. U normi našeg Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima navodi se sljedeće: • „Član 14. • Za pravnu i poslovnu sposobnost fizičkog lica mjerodavno je pravo države čiji je ono državljanin. “ • • 2. Fakultativnost kolizione norme ogleda se u slučaju kada koliziona norma uređuje određeno pravno stanje. Međutim, ako nastupe određene okolnosti koje bi to stanje suspendiralo, a postoji i alternativa u rješavanju, tada bi se koristila fakultativna norma. • Član 14. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, („Službeni list SFRJ“, br. 43/82, 72/82), preuzet u pravni sistem Bi. H, („Službeni list RBi. H“ br. 2/92, 13/94); • 21

Dispozitivnost i alterntivnost • 3. Dispozitivnost je dosta prisutna u pojedinim dijelovima međunarodnog privatnog prava. Nju imamo u svim situacijama u kojima je strankama omogućeno da izraze svoju volju na pravni način i svojom voljom odrede primjenu određene pravne norme. Tako, na primjer, u slučajevima međunarodne trgovačke arbitraže, omogućeno je strankama u određenim ugovaranjima da odrede, da za slučaj eventualnog spora po bilo kom osnovu mogu koristiti određeno pravo, kao i određen oblik sudovanja (arbitriranja). • 4. Alternativnost kolizione norme ogleda se u mogućnosti stranaka ili nadležnog državnog organa da imaju i drugu mogućnost izbora za rješavanje određene konkretne sporne situacije. Kod ovih normi, daje se mogućnost zainteresiranoj stranci da bira alternativu rješavanja spora, koja joj više odgovara. Ona ima najmanje dva težišna kontakta, kao mogućnost izbora. To ujedno unači da u ovoj kolizionoj normi, imaju najmanje dva mjerodavna prava, čija primjena bi rezultirala prihvatljivom odlukom. 22

primjer • Tako, na primjer, • kod izbora mjerodavnog prava za razvod braka od strane stranaka, članom 36. Zakona o međunarodnom privatnom pravu Republike Hrvatske, predviđeno je sljedeće: • Članak 36. • Za razvod braka mjerodavno je pravo koje izaberu bračni drugovi. Bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih prava: • pravo države u kojoj oba bračna druga imaju uobičajeno boravište u vrijeme izbora, ili • pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko uobičajeno boravište, ako jedan od njih još uvijek u toj državi ima uobičajeno boravište, ili • pravo države čiji je državljanin barem jedan od njih u vrijeme izbora, ili • hrvatsko pravo“. • Član 36. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 4. oktobra 2017. , „Narodne novine“, broj 101/2017 (12. 10. 2017); 23

Kumulativne kolizione norme • Kod kumulativnih kolizionih normi, u samoj normi se postavlja zahtjev za njenu primjenu. Ona će se moći primjeniti ako se ispune svi uvjeti, koji su u njoj navedeni. • Bit će to slučaj, npr. • za sklapanje braka stranih mladenaca pred našim državnim organom. • Naš državni nadležni organ će sklopiti brak samo onim stranim supružnicima koji ispunjavaju sve, kumulativno nabrojane uvjete za sklapanje braka, kako u svojim državama, kao i uvjete koji se traže po našem pravu. 24

Permisivne i prohibitivne kolizione norme • 6. Također, postoji podjela kolizionih normi na permisivne (kojim se nešto dozvoljava) i prohibitivne (kojim se nešto zabranjuje), s tim da je znatno više permisivnih kolizionih normi. • S tim uvezi, postavlja se pitanje principa međunarodnog privatnog prava, nastalim, kao pravila, na osnovu dugogodišnjeg rješavanja predmeta s elementom inostranosti. 25

TAČKE VEZIVANJA (Tipični težišni kontakti) • Uvodna razmatranja • Još ranije je rečeno da je jedan od ciljeva izučavanja međunarodnog privatnog prava, obučavanje studenata o globalizaciji odnosa u svijetu, • te međusobnoj zavisnosti država, što rezultira i konkrenim ciljem međunarodnog privatnog prava za očuvanjem i daljnjom izgradnjom strabilnih veza između država u rješavanju predmeta s elementom inostranosti. • Norme međunarodnog privatnog prava trebaju podsticati stabilnost tih međudržavnih odnosa, na način da budu transparentne i objektivne, te da štite ljudska prava i slobode i druge vrijednosti na kojima počiva civilizacija. 26

Tačke vezivanja • Nema vezivanja bez njegovih tačaka. Te tačke vezivanja, (kontakti) javljaju se kao pojmovi, a pojmovi vezuju se za odabrani element pravnog odnosa, ili za državu u kojoj je sud koji sudi u predmetu, ili neke druge države. Koja će tačka vezivanja biti aktualna, zavisi od zakonodavca i njegove norme. Zakonodavac će donijeti normu, imajući u vidu pitanje koje želi urediti. • Tako, na primjer: • U ZMPP-u u članu 20. ističe se sljedeće: • „Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na neko drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se: • Za ugovor o prodaji pokrenih stvari – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište prodavca; “ 27

Tipični težišni kontakt • Težišni kontakt (ili tipični težišni kontakt) u teoriji prava ima više naziva, kao što su: „tačka vezivanja“, „odlučujuća činjenica“, „poveznica“, „nadovezna okolnost“ , „tačka zakopčavanja - Anknupfugspunkte“) je onaj element koji izdvaja jedan od mogućih oblika vezivanja, da bi postao opredjeljujući. • Svrha težišnog kontakta je ukazivanje na mjerodavni poredak države, čije će norme biti primjenjene na konkretni, dati pravni odnos s stranim elementom. 28

Tipični težišni kontakt • On određuje, npr. – strancu da li će određeno pravo uživati ili ne, odnosno, – da li je domaći ili strani sud biti mjerodavan, za konkretno rješavanje, u tom predmetu. – Težišni kontakt je, istovremeno, i činjenica na osnovu koje nastaje strani elemenat. 29

Ciljevi kroz tačke vezivanja • Raznoliki su ciljevi koji se postižu tačkama vezivanja. Može se konstatirati da se pravilnim izborom tačaka vezivanja postiže sljedeće: • tačke vezivanja dovode do pravilnog izbora mjerodavnog prava, • također, one će dovesti i do određivanja nadležnog suda ili nekog drugog organa koji će rješavati taj sporni odnos, • pravilan izbor tačke vezivanja biće indikator fizičkom ili pravnom licu da li je on domaći ili strani subjekt, • djelujući neposredno u bilateralnim ili multilateralnim ugovorima, tačke vezivanja će odrediti i polje primjene propisa 30

Vrste tačaka vezivanja • odnosu na oblike u kojim se ispoljavaju, a u vezi fizičkih lica tačke vezivanja mogu biti: • državljanstvo – (lex nationalis, ili forum nationalis). • Razlikovanje latinskih izraza „lex“ i „forum“ zasniva se na tome što se latinski izraz „lex“ - odnosi na pojam kojim se određuje mjerodavno pravo, ili „forum“ - kad se određuje nadležnost suda. • prebivalište, • redovno boravište. • 31

Vrste • Za pravna lica situacija je drugačija. Kod pravnih lica, tačke vezivanja su: – pripadnost (državljanstvo) pravnog lica – mjesto osnivanja pravnog lica – sjedište pravnog lica – mjesto poslovanja pravnog lica – mjesto sklapanja pravnog posla, – mjesto izvršenja pravnog posla, – mjesto na kom se nalazi stvar vezana za pravni posao ili pravni odnos i sl. 32

• Tačke vezivanja za fizička lica: – Državljanstvo, – Prebivalište – Boravište – ranije smo obradili 33

PREBIVALIŠTE • Pojmovno određenje • Pod prebivalištem podrazumijevamo ono mjesto koje je u čvrstoj vezi sa nekim licem. To može značiti da je neko lice nastanjeno u određenom mjestu, da ima kuću ili stan, voćnjak ili vinograd, a ujedno, to mjesto predstavlja stalnu destinaciju njegovog života. 34

Prebivalište • Prebivalište se može dokazivati javnom ispravom u vidu lične karte, kao i uvjerenjima izvoda u kojima je evidentirana ta činjenica, kao i CIPS potvrdama i sl. – Ono je takva kategorija da je može lice mijenjati, pa se može dokazivati suprotno od navedenog u dokumentu. • Za svaku državu, posebno je značajno prebivalište tuženog. – Ono ima poseban značaj. – I u našem pravu, prebivalite tuženog je osnov za određivasnje nadležnosti našeg prava i nadležnog tijela, što je i jedno svjetsko načelo međunarodnog privatnog prava. Imamo ga u sporovima za utvrđivanje očinstva, u bračnim sporovima, te sporovima u vezi djece i sl. 35

Prebivalište • Prebivalište može utjecati na oslobađanje plaćanja kaucije stranih lica, ako se ispuni načelo reciprociteta. • U Bosni i Hedrcegovini je donesen Zakon o prebivalištu i boravištu državljana Bi. H, kojim su uređeni svi važniji aspekti ovog pravnog stanja. Članon 3. ovog zakona određeno je: • „ 7. Pod prebivalištem smatra se opština ili distrikt u kojemu se državljanin nastani s namjerom da tamo stalno živi; “ • Postoji mnogo vrsta prebivališta. Dijelimo ih: – po porijeklu, • po izboru, • kvaziprebivalite ili domicil notifikacije i sl. • Zakon o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, („Službeni glasnik Bi. H“, broj 32/01. ); 36

Prebivalište i MPP • Prebivalište i međunarodno privatno pravo • • Za međunarodno privatno pravo je važna činjenica da državljanstvo, prebivalište, kao i boravište nisu najsretnije tačke vezivanja. One su većinom nužne tačke. • Državljanstvo je čvršća veza, zatim je po snazi prebivalište, te najslabija kategorija boravište. 37

• BORAVIŠTE • • Boravište (redovno boravište) kao tipični težišni kontakt ili tačka vezivanja nastalo je kao potreba jer, omogućuje realno prikazivanje veze određenog lica sa svojim nastanjenjem. Naime, lica često prijavljuju prebivalište u koja gotovo nikad ne dolaze, pa su time ona fiktivna. Boravište je realna tačka vezivanja u svemu tome. • Boravište možemo definirati kao mjesto u kojem konkretno lice ima tačno određeno mjesto sa sjedištem njegovog života, kako ekonomskog i egzistencijalnog, tako i duhovnog, te porodičnog. Važnost boravišta za međunarodno pravo je supsidijarna tačka vezivanja, posebno kod lica koji su apatridi ili im se ne može utvrditi državljanstvo. Ono je važno i za položaj djeteta, jer ako dijete ima prebivalište ili boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine, tada je isključiva nadležnost prava Bosne i Hercegovine. 38

TAČKA VEZIVANJA ZA PRAVNA LICA • Kod pravnih lica pitanje je drugačije. Težišni kontaktiu mogu biti mnogostruki, kao što su: – pripadnost (državljanstvo) pravnog lica, – mjesto osnivanja pravnog lica, – sjedište pravnog lica, – mjesto poslovanja pravnog lica, – mjesto sklapanja pravnog posla, – mjesto izvršenja pravnog posla, 39

Državna pripadnost • Za pravna lica, u predmetima s međunarodnim obilježjem, mogu nastati situacije sukoba državne pripadnosti. Sjedište pravnog lica, kao i njegova uprava, mogu biti registrirane u različitim državama, pa zbog toga mogu nastati različite situacije nesporazuma. U određivanju pripadnosti pravnog lica nekoj državi, države su pristupile različito, u rješavanju ovog sukoba. Iskristalizirala su se tri gledišta i to: • - po prvom (UK, SAD) gledištu, državna pripadnost pravnog lica, određuje se prema mjestu registracije [osnivanja pravnog lica], - po drugom gledištu, državna pripadnost se određuje po glavnom sjedištu, a ako ga je teško odrediti, jer se vodi u više zemalja, tada je mjerodavno mjesto, koje je upisano u statut; - po trećem, prema mjestu glavnog poslovanja; - po bosanskohercegovačkom pravu, državna pripadnost pravnog lica (državljanstvo pravnog lica), utvrđuje se prema mjestu osnivanja, ali, ako to pravno lice ima stvarno sjedište u drugoj zemlji, nadležni organi su dužni primijenjivati pravo te zemlje. 40

Državna pripadnost • Inače, kod pravnih lica, pripadnost nekoj državi nema neki veliki značaj u međunarodnom privatnom pravu. Pripadnost državi za pravna lica (njena „nacionalnost“) vezana je za mjesto registracije, te se više odnosi na međunarodno javno pravo. 41

Osnivanje • Kod fizičkih i pravnih lica, u slučajevima sukoba državljanstava i sukoba državne pripadnosti, predmete treba rješavati kao prethodna pitanja. Na taj način, najčistije će se postaviti pitanje problema s međunarodnim obilježjem i predmet zadovoljavajuće riješiti. • Mjesto osnivanja pravnog lica značajna je tačka vezivanja. Mjesto osnivanja je važno i pokazuje za određenu državu stav pravnog lica za opredijeljenost prema mjestu svoga rada i privređivanja. Često se poistovjećuje s mjestom registracije, jer u mjestu registracije se najčešće i nalazi mjesto osnivanja. Također, važna je i odredba u statutu pravnog lica, gdje se u nekoj normi navodi mjesto osnivanja i rada pravnog lica. Međutim, ne poistovjećuje se često sa sjedištem. Zato se veoma rijetko u našem pravnom sistemu koristi kao samostalna tačka vezivanja. • 42

Sjedište pravnog lica • Sjedište pravnog lica je veoma značajno s aspekta težišnih kontakata. To je onaj grad i ono mjesto gdje pravno lice obavlja svoju glavnu djelatnost i gdje mu se nalazi uprava. Ova dva elementa: obavljanje glavne djelatnosti i uprava nekada nisu u istom mjestu, pa se daje prednost upravi. • Mnogi zakoni Bosne i Hercegovine daju, kao težišni kontakt, sjedište pravnog lica. 43

Druga bitna mjesta • Za poslovanje pravnog lica značajni tipični težišni kontakti su i: – mjesto poslovanja pravnog lica, – mjesto sklapanja pravnog posla - za konkretne pravne situacije, – te mjesto izvršenja pravnog posla - za konkrene pravne situacije. Upotreba ovih težišnih kontakata uslijedit će ako se prethodni, odlučujući ne mogu inedtificirati za konkretan pravni odnos. 44

Tačke vezivanja za stvari, događaje i radnje • • U određenju tačaka vezivanja za stvari, događaje i radnje imaju se u vidu najvažniji momenti koji vežu subjekte pravnog odnosa u njihovoj realizaciji. Najznačajnije tačke su one koje se vezuju za najvažnija svojstva pravnog odnosa, koji je u pitanju. To mogu biti: • sjedište pravnog lica, • mjesto izvršenja radnje, • mjesto preduzimanja pravnog posla (ako je jednostrani pravni posao), • mjesto sklapanja dvostranoobavezujućeg pravnog posla, • mjesto uspunjenja ugovora, a ako je u pitanju delikt, mjesto izvršenja delikta ili nastanka štete, • također, važno je mjesto registracije prevoznog sredstva, mjesto donošenja odluke, mjesto sastavljanja javne isprave i druga. 45

Druge vrste • Sve su ovo značajni momenti za određeni pravni odnos. Oni mogu imati druge konotacije u zavisnosti od sadržaja pravnog odnosa. • Tako, na primjer, od države do države postoje različita mišljenja o mjestu sklapanja ugovora. Ugovor mogu subjekti sklopiti neposredno, uz prisustvo ugovorenih strana, mogu putem svojih punomoćnika, a mogu i prihvatom ponude, neodređene lokacije. • Na sličan način problemi nastaju i kod izvršenja ugovora. Različito je postupanje za izvršenje pravnoig posla, ako je suština pravnoh posla novčane priprode ili ako je u pitanju izvršenje neke radnje i privredne aktivnosti. • Varijante mogu biti različite i u velikom su broju, kako za stvari, tako i za događaje i radnje. Njih načelno uređuje naš Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, kao i lex specialis koji uređuje pojedine vrste pravnih odnosa. • , 46

primjer • U Zakonu o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, govoreći o npr. predaji stvari u predmetu s elementom inostranosti, u članu 23. navedeno je sljedeće: • „Član 23. • Pravo mjesta gdje se stvar mora predati mjerodavno je, ako ugovorne strane nisu drugačije ugovorile, za način predaje stvari i za mjere koje treba preduzeti ako se odbije preuzimanje stvari“. • Član 23. Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima 47

Autonomija volje kao težišni kontakt • Do sada je bilo riječi o određivanju tipičnih kontakata putem kolizionih normi koje kroz pojmove koji izražavaju činjeničnu ili pravnu vezu za lica i prostor određene države, između stvari i određene države, pravnog odnosa i stanja za teritoriju određene države u određivanju mjerodavnog prava. • Međutim, veći broj savremenih država dozvoljava strankama, da svojom voljom odrede mjerodavno pravo u nekim pravnim odnosima. • U pravu se to naziva autonomija volje. • Autonomija volje je, također, tačka vezivanja, koju prihvata i naše pravo. 48

Autonomija volje • Autonomija volje u pravu je takva tačka vezivanja koja ovlašćuje stranke u pravnom poslu ili pravnom odnosu da same, svojom voljom odaberu mjerodavno pravo, koje će se primijeniti u reguliranju njhovog pravnog odnosa. • Autonomija volje ima svoju subjektivnu, unutrašnju dimenziju, kojom se ovlašćuju stranke da odrede mjerodavno pravo za slučaj rješavanja njihovog problema u pravnom odnosu. S objektivne tačke gledanja, kroz prizmu normi koje su donesene, to je tipična tačka vezivanja. 49

Autonomija volje • Ona je historijska kategorija, jer ima svoju historiju primjene. Smatra se da je nastala znatno prije liberalnog kapitalizma, ali je u njemu doživjela svoje najbolje vrijeme pri mjene. Ona ima veliku praktičnu primjenu u građanskom pravu, posebno vezano za trgovačko i ugovorno pravo, a u oblasti međunarodnog privatnog prava posebno u ugovornom. • Za neke pravne odnose, da bi bili validni, traži se pismeno očitovanje volje stranaka. Tako, na primjer kod ugovaranja arbitraže kao oblika rješavanjs pora, potrebno je da stranke pismeno iskažu svoju volju ili kroz sam ugovor o pravnom poslu kao arbitražna klauzula, ili kroz poseban pismeni dodatak, aneks ugovora. • Za neke pravne poslove ne traži se ni pismeno očitovanja stranaka. Bitno je da je volja stranaka odrediva. 50

Podjela težišnih kontakata na proste i kompleksne • Teržišni kontakti se mogu podijeliti i na proste i kompleksne. Prosti težišni kontakti su oni koji se iz kolizione norme jasno vide i jednostavno upućuju na mjerodavno pravo. • U našem Zakonu o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima, u određivanju mjerodavnog prava za oblik usvojenja kaže se da je to mjesto gdje se usvojenje zasniva. • Ovom normom je jasno i jednostavno ukazano da se oblik usvojenja određuje prema pravu mjesta gdje se usvojenje zasniva. Ova norma nema alternative. Različitost uvjeta je jasna i zavisi od prava mjesta usvojenja. • Kod komplesnih težišnih kontakata drugačija je situacija. Ako je u pitanju državljanstvo kao čest težišni kontakt, tada ga možemo jednostavno promatrati kao prost težišni kontakt u nekim pravnim odnosima s elementom inostranosti. Međutim, kada je riječ o bipatridima, polipatridima, apatridima i sl. , teško je odgonetnuti pravi odgovor, pa je to kompleksan težišni kontakt. • Član 44. stav (4) Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima; 51

HVALA NA PAŽNJI 52