MEUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI 20102011 Prof dr Miroslava Filipovi
- Slides: 141
MEĐUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI 2010/2011. Prof. dr Miroslava Filipović
Međunarodni ekonomski odnosi • Pruočavaju ekonomske odnose između organizovanih zajednica i njihovih elemenata, preko granica nacionalne ekonomije; Centralno pitanje: • do koje mere se može obezbediti ostvarivanje ključnih vrednosti / ciljeva – – Red, poredak – nacionalni ekonomski sistemi Bezbednost, sigurnost – na ekonomskom planu Blagostanje, profit Javna dobra – tržište ne funkcioniše • u okviru međunarodnog sistema/društva/zajednice • koja se ne zasniva na nadnacionalnoj državnoj ili kvazi državnoj strukturi koja bi imala autoritet nad pojedinačnim državama u okviru sistema. Međunarodni ekonomski odnosi
Progam predmeta • MEO u svetskoj privredi • Globalizacija • Međunarodna trgovina, međ. finansijski odnosi i međ. monetarni odnosi • Teorije međ. trgovine • Međunarodno kretanje kapitala i institucije Međunarodni ekonomski odnosi
Progam predmeta • • • Međunarodna plaćanja, devizni kurs, MMF Međunarodna trgovinska politika, WTO Međunarodne ekonomske integracije Transnacionalne kompanije Svetsko tržište • Literatura: Prof. dr Đurica Acin “Međunarodni ekonomski odnosi”, Pigmalion Novi Sad, 2009. Međunarodni ekonomski odnosi
Pojam i priroda MEO • Međunarodni ekonomski odnosi – – raste značaj u ukupnom sistemu međunarodnih odnosa • rast značaja privrede / profita / blagostanja • za sve elemente sistema (integracije, države, regione, kompanije, pojedince) • rast značaja ekonomskih faktora za brojna politička pitanja, odnose, političke rezultante • uticaj ekonomskih faktora na formu, sadržaje, stanje i tokove društvenih procesa • unutar, mimo i preko granica nacionalnih privreda – izdvojeni kao posebna celina unutar MO, ali sa rastućim vezama i efektima na ostale domene međunarodnih odnosa Međunarodni ekonomski odnosi
Pojam i priroda MEO • Međunarodni ekonomski odnosi – društveni odnosi koji stvaraju vrednost, u formi roba, usluga, razmene, potrošnje, štednje, investicija • Stvaranje vrednosti koja je društveno upotrebljiva / verifikovana (kroz odnose ponude i tražnje preko nac. granica) • Međunarodni tokovi ekonomskih faktora i uticaji eksteritorijalnih ek. promenjivih na društvene odnose • Ekonomski odnosi država i ostalih ek. subjekata sa drugim takvim subjektima izvan nacionalne ekonomije (omeđene državnim granicama) • MEO = Ukupni spoljnoekonomski odnosi svih transnacionalnih subjekata Međunarodni ekonomski odnosi
Pojam i priroda MEO • Više nego prost zbir pojedinačnih spoljnoekonomskih odnosa – agregacija svih transnacionalnih odnosa, usled međusobnog dejstva rezultira novim, drugačijim kvalitetom međ. ekonomskih odnosa; • Vezanost sa drugim naukama: – – – Međunarodni politički odnosi Pravo, ustanove Sociologija Kultura Istorija • Kao praksa, postoje od kada se teritorijalno razgraničavaju totalna društva; • Kao nauka, naročito se razvijaju od sredine XIX veka (međ. politička ekonomija) Međunarodni ekonomski odnosi
Pojam i priroda MPO/MEO • Mi nemamo večite saveznike niti trajne neprijatelje. Ono što je trajno su naši interesi i naša je dužnost da ih sledimo. Lord Palmerston, 1857 Međunarodni ekonomski odnosi
Pojam i priroda MEO • Osnovne oblasti: • Međunarodni trgovinski odnosi – kretanje roba i usluga • Međunarodni finansijski odnosi – kretanje kapitala • Međunarodni monetarni odnosi – međunarodna plaćanja Izgradnja međunarodnog / globalnog ekonomskog poretka, radi efikasne alokacije svih faktora proizvodnje u cilju unapređenog zadovoljavanja rastućih potreba Međunarodni ekonomski odnosi
Svetska privreda i trgovina • • Osnovne tendencije: zasnovana na međ. podeli rada (kolonijalizam) neravnomernost zastupljenosti i korišćenja resursa neravnomernost / polarizacija ekonomskog rasta – GNI per capita 2008 ($): – – – – Burundi Malawi Benin Kina Srbija SAD Švajcarska Norveška 140 290 (2006: 170) 690 (100) 2. 940 5. 700 (3. 910) 47. 580 65. 330 87. 070 (66. 000) Međunarodni ekonomski odnosi
Svetska privreda i trgovina • Osnovne tendencije: • ubrzavanje stopa rasta – skraćivanje vremena da se udvostruči ek. blagostanje • izuzetan rast svetske trgovine ali neravnomernost zastupljenosti • visok značaj tehnike i tehnologije • primat finansijskih tokova – nekoliko puta veći nego tokovi robe i usluga • povezanost ali i nestabilnost globalne strukture • repliciranje / produbljivanje nejednakosti • nove ekonomske sile (države, integracije/ Međunarodni ekonomski odnosi regioni)
Globalizacija • Globalizacija: intenziviranje društvenih odnosa na svetskom nivou koji povezuju udaljene lokalitete /zajednice, podižu nivou međuzavisnosti i sadejstva, i proširuju domete moći; • Osnovni aspekti: – intenziviranje tokom 1980 tih; – nove tehnologije, investiranje, integracije – ekonomska liberalizacija – rast međuzavisnosti (ek. i političke) – širenje i pozitivnih i negativnih posledica – rastuća ek. koncentracija moći (države, TNK) – globalizacija / međ. uslovljavanje nacionalnih politika; slabljenje ek. suvereniteta država – multiplikovanje aktera / činilaca svetskog ek. Međunarodni ekonomski odnosi poretka
Osnovna pitanja MEO • Stanovništvo: ubrzana stopa rasta; nesklad između populacije i resursa Avg. 2010: 6. 886 milijarde; najbrži rast: 2. 2% – Kina: 1. 34 mlrd – Indija: 1. 19 – SAD: 0. 310 – Burundi: 2. 4% – Norveška: 0. 4% – Srbija: -0. 5% Međunarodni ekonomski odnosi
Osnovna pitanja MEO • Hrana: – jedan od najvažnijih ograničavajućih faktora – zavisi od ukupne populacije, obradivih površina, neujednačena proizvodnja i potrošnja (razvijeni – nerazvijeni), klimatske promene, tehnologije – zavisi i od drugih resursa, npr. energije, finansijskih sredstava za uvoz nedostajućih fondova hrane; – najveća proizvodnja (per capita i uopšte) u razvijenim zemljama, – najbrži rast polj. proizvodnje u Južnoj Americi (Brazil), Kini, zatim u Indiji, Australiji i nekim zemljama zapadne i istočne Afrike; Međunarodni ekonomski odnosi
Osnovna pitanja MEO • Hrana: podaci 2004 FAO – Geografska struktura svetske proizvodnje žitarica (2. 3 mlrd. t): • Kina: 18. 2% ukupne svetske proizvodnje, • SAD: 17. 4%; • Indija 10. 23%; Rusija 3. 36%; . . . – Svetska proizvodnja mesa (260 mil. t): • Kina: 28. 57% • SAD: 14. 95% • Brazil: 7. 66% • Indija: 2. 32%, na nivou npr. Španije Međunarodni ekonomski odnosi
• Energija: Osnovna pitanja MEO – rast interesovanja nakon 1974 (OPEC) – cene energije i upravljanje zalihama / potrošnjom – obnovljivi i neobnovljivi izvori energije – svetski energetksi sistem: nafta – neuravnotežena potrošnja energije po regionima i nivou razvijenosti zemalja; Kina + Indija = polovina rasta ukupne tražnje – World Energy Outlook 2008: rast tražnje za primarnom energijom 2006 -2030 ukupno 45%, ili prosečno 1. 6% godišnje – učešće fosilnih goriva: 80%, ali brže raste tražnja za ugljem; neznatan rast tražnje za prirodnim gasom; nuklearna energija? – očekuje se rast cena energije i uvozne zavisnosti Međunarodni ekonomski odnosi
Osnovna pitanja MEO • Energija: struktura izvora Međunarodni ekonomski odnosi
Osnovna pitanja MEO • Industrijske sirovine: – rast značaja kao osnove ind. proizvodnje, naročito metali – raspoloživost zaliha, efikasnost korišćenja, troškovi i nove tehnologije – najveća tražnja za gvožđem (čelik), ali i zalihe; zalihe aluminijuma – izrazita koncentracija nalazišta – političke posledice – 90% rezervi u SAD, Ca, Au, Južna Afrika; skoro polovina u razvijenim zemljama; gvožđe – udeo tri vodeće zemlje (Ru, Br, Ca) 60%; Hrom – udeo 5 vodećih zemalja (J. Afrika) skoro 100%; Međunarodni ekonomski odnosi
Osnovna pitanja MEO • Industrijske sirovine: trend cena Međunarodni ekonomski odnosi
• Ekologija Osnovna pitanja MEO – ugroženost prirodne sredine usled: • • • ubrzanog rasta svetskog stanovništva neracionalno iskorišćavanje prirodnih bogatstava zagađivanje vazduha i vode, “staklena bašta”, otpad širenje korišćenja nuklearne energije razvoj novih tehnologija (poz. i negativni efekti) – Strategije • Sačekati i videti – kontrola efekata staklene bašte; možda zakasnele mere • Pretpostaviti najgore – hitno preduzimanje korektivnih i preventivnih mera; znatni ek. izdaci • Ne može da škodi – preduzimanje kor. i prev. mera bez obzira na prognozu kretanja kvaliteta živ. sredine; možda nedovoljne mere – Održiv ekonomski rast – intergeneracijski kompromis Međunarodni ekonomski odnosi
• Tehnologija Osnovna pitanja MEO – znanje o procesima i tehnici, radi najefikasnije proizvodnje; najviše izražena neravnomernost u raspodeli, korišćenju, stvaranju tehnologije – skoro polovina vrednosti istraživanja za potrebe odbrane, nuklearnog oružja i istraživanja svemira; svega 1% za potrebe zemalja u razvoju; – najveći udeo u rastu BDP, naročito u razvijenim zemljama – razvoj tehnologija reciklaže i proizvodnje supstituta, usled rasta uvozne zavisnosti i iscrpljivanja sirovina; – međunarodni transfer tehnologije – tehnička, naučna, organizaciona, itd znanja • nekomercijalni TT – tehnička pomoć, konsultanti Međunarodni ekonomski odnosi • komercijalni TT – FDI, know-how
• Tehnologija Osnovna pitanja MEO Međunarodni ekonomski odnosi
Globalno okruženje • Međunarodna podela rada – organizovanje proizvodnje i potrošnje preko granica nacionalne privrede; – iz različitog rasporeda faktora proizvodnje (prirodnih, tehničkih, finansijskih), tradicije, unutrašnjih i spoljnop. odnosa, trgovinske politike, itd; prirodni i dr. faktori podele – specijalizacija u proizvodnji roba gde zemlja ima konkurentsku prednost (+komparativnu prednost); – omogućena putem internacionalizacije proizvodnje i međ. trgovine; asimetrična zavisnost – razvoj svetske privrede → razvoj međ. podele rada; formiranje lokalnih, regionalnih i nacionalnih tržišta; razvoj transporta i komunikacija; kolonije; – tehnologija – faktor pozicioniranja u međ. podeli rada Međunarodni ekonomski odnosi
Globalno okruženje • Međunarodna trgovina: obim izvoza i GDP Međunarodni ekonomski odnosi
Svetska trgovina (stope rasta p. a. ) 200007 2005 2006 2007 World merchandise exports 5. 5 6. 5 8. 5 6. 0 Agricultural products 4. 0 6. 0 4. 5 Fuels and mining products 3. 5 3. 0 Manufactures 6. 5 7. 5 10. 0 7. 5 World merchandise production 3. 0 4. 0 Agriculture 2. 5 2. 0 1. 5 2. 5 Mining 1. 5 1. 0 0. 0 3. 0 4. 0 5. 0 Manufacturing Međunarodni ekonomski odnosi
Svetska trgovina (stope rasta p. a. ) Izvoz 2000 -07 2006 Uvoz 2000 -07 2007 5. 5 8. 5 3. 5 10. 5 7. 0 World 6. 0 5. 5 2006 200 7 8. 0 5. 5 United States 4. 0 5. 5 1. 0 6. 5 3. 5 S-Central America 17. 8. 0 15. 5 5 4. 0 7. 5 3. 5 Europe 3. 5 7. 5 3. 5 8. 0 5. 5 7. 5 2. 0 2. 5 22. 5 22. 0 19. 5 13. 0 11. 5 CIS Australia China Međunarodni ekonomski odnosi India 19. 17. 0 21. 0 5 11. 9. 0 8. 0 0 13. 18. 0 16. 5 5 14. 13. 5 9. 5 0
• Elastičnost Međunarodna trgovina – sposobnost reagovanja, više ili manje intenzivnog, neke ekonomske veličine na promenu neke druge ek. veličine; mera elastičnosti = koeficijent el. – pozitivna i negativna elastičnost (upravo i obrnuto srazmerna elastičnost) – elastičnost u međ. trgovini = promene uvoza/izvoza (zavisne v. ) usled promena cena (nezavisne v. ) – vrste / aspekti elastičnosti: • • • domaća ponuda izvoza / cenama u domaćoj valuti inostrana tražnja izvoza / cenama u stranoj valuti domaća tražnja uvoza / cenama u domaćoj valuti elastičnost uvoza i izvoza prema dohotku (prelomna tačka) granična sklonost uvozu / izvozu (∆Y), veća nego prema Međunarodni ekonomski odnosi cenama
• Elastičnost – – – Međunarodna trgovina • domaća ponuda izvoza / cenama u domaćoj valuti koef. el. > 1 = više raste izvoz nego cene (višak domaćih kapaciteta, brz povrat novih investicija) = povoljniji položaj preduzeća u međ. podeli rada • inostrana tražnja izvoza / cenama u stranoj valuti neg. korelacija: koliko će rasti izvoz kada padaju cene, koef. el. > 1 = više raste izvoz nego što je pad cena (veći udeo zemlje u svetskoj trgovini, vrednost domaće valute) • domaća tražnja uvoza / cenama u domaćoj valuti neg. korelacija: koliko će pasti tražnja za uvoznim proizv. kada rastu njihove cene koef. el. > 1 = više pada uvoz nego što je rast cena (stepen zavisnosti od uvoza, vrednost domaće valute) Međunarodni ekonomski odnosi
• Elastičnost Međunarodna trgovina • elastičnost uvoza i izvoza prema dohotku – poz. korelacija: rast uvoza/izvoza usled rasta dohotka – koef. el. > 1 = više raste izvoz / uvoz nego što raste dohodak • granična sklonost uvozu / izvozu – promene nacionalnog dohotka i rezultante u promenama uvoza tj. izvoza zemlje – koliko se od povećanja nacionalnog dohotka izdvaja na povećanje uvoza, tj. za koliko je ostvaren rast izvoza kao rezultat rasta nacionalnog dohotka – elastičnost U/I prema dohotku: odnos granične sklonosti U/I prema prosečnoj sklonosti U/I – veća el. izvoza prema dohotku nego što je el. uvoza prema dohotku = bolji položaj zemlje, povoljniji platni bilans Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodna trgovina • Odnosi razmene (Terms of Trade) – A. Čisti odnosi razmene: odnosi cena u međ. trgovini: mera kupovne snage izvoza za jedinicu uvoza; indeksi izvoznih/uvoznih cena se računaju u tekućem periodu i upoređuju sa istima u baznom periodu; koef. ≠ 1; – brži rast izvoznih cena od uvoznih cena = povoljniji položaj zemlje u međ. razmeni, povoljniji platni bilans = povoljni odnosi razmene; – pozitivni efekti na platni bilans ukoliko je: • elastična ponuda domaćeg izvoza • neelastična tražnja inostranstva prema domaćoj robi • neelastična domaća tražnja uvoza prema cenama u domaćoj valuti Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodna trgovina • Odnosi razmene (Terms of Trade) – B. Bruto odnosi razmene: odnosi količina izvoza i uvoza koje su razmenjene (koliko je izvoza bilo potrebno da se pribavi ista količina uvoza), u tekućem i u baznom periodu – Povoljniji odnosi razmene za ind. proizvode → promena privredne strukture zemlje – Različit značaj Tof. T za različite zemlje; visok udeo sp. trgovine u BDP, viši stepen razvoja ali i veća osetljivost na promene cena; različita sklonost uvozu/izvozu – poboljšanje odnosa razmene znači povećanje kupovne moći zemlje ostvarene izvozom = veća mogućnost uvoza uz isti izvozni napor; Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodna trgovina • Zavisnost od spoljne trgovine – Pokazatelji: • učešće izvoza i uvoza u nacionalnom dohotku (2007) EU: trade p. c. $8. 504 (26. 4%); Kina $ 1. 483 (71. 3%) SAD: $11. 954 (27. 2%); Malawi $126 (58%) • robna struktura izvoza i uvoza (diverzifikacija, učešće poj. proizvoda prema ND i ukupnoj svetskoj trgovini) • geografska opredeljenost izvoza i uvoza SAD: izvoz 37% Sev. Amerika, uvoz 38% Azija EU 27: izvoz 74% EU, uvoz 70% EU; Kina: izvoz 20% EU, uvoz 14% Japan; • učešće domaćeg izvoza/uvoza u svetskoj trgovini – WTO Country Trade Profile Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodna trgovina • Učešće u svetskoj spoljnoj trgovini (2008) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodna trgovina • Geografska opredeljenost spoljne trgovine, 2008 Destination Origin World North Americ a SCentral Americ a World Europe CIS Middle East Africa Asia Udeo % 100. 0 100. 0 13. 0 37. 5 28. 3 5. 5 3. 1 7. 3 9. 7 9. 6 3. 8 6. 2 27. 2 1. 8 1. 7 3. 7 1. 9 2. 6 41. 0 17. 6 16. 6 69. 7 46. 4 40. 5 30. 5 12. 5 CIS 4. 5 1. 3 1. 7 6. 0 26. 1 2. 3 4. 0 2. 0 Africa 3. 5 4. 5 3. 2 0. 3 11. 7 2. 3 2. 9 Middle East 6. 5 4. 3 1. 2 1. 9 1. 4 8. 0 19. 8 14. 6 27. 7 28. 6 21. 9 11. 9 21. 0 26. 5 31. 8 55. 9 North America South and Central America Europe Asia Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodna trgovina • Multiplikator spoljne trgovine – meri povećanje dohotka zemlje usled povećanja izvoza; – porast dohotka dovodi i do povećanja uvoza, ali vrednost rasta uvoza zavisi i od sklonosti uvozu i od elastičnosti; proces će teći dok se ne usklade uvoz i autonomni izvoz, uz uvećanje nacionalnog dohotka (uvećanom za koef. multiplikatora) – koeficijent multiplikatora: inverzna vrednost granične sklonosti uvozu = ukoliko se sa rastom dohotka više izdvaja za uvoz, manji će biti multiplikator dejstva spoljne trgovine; Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Teorije međ. trgovine objašnjavaju spoljnorgovinski impuls: – uzroke koji dovode do trgovine preko granica, i – osnove na kojima se ostvaruje takva trgovina • Faktori koji utiču na ostvarenje najvećih prednosti u specijalizaciji • Unapređeno formulisanje spoljnotrgovinske politike = ispravljanje konkurentskih nedostataka domaćih proizvoda na međ. tržištu • Najvažnija pitanja: – matrica međunarodne robne razmene (izbor roba) – način formiranja odnosa razmene zemlje – koristi od međ. trgovine (cost-benefit, raspodela) Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Delom pozitivna ekonomija – učinci međ. trgovine na porast proizvodnje, potrošnje, nivoa cena, pokretljivost faktora. . . ) • Delom ekonomija blagostanja – u kojoj meri međ. trgovina utiče na nivo blagostanja zemlje / subjekata • Nastanak: merkantilisti (XVI-XVIII v): što veći pozitivan saldo bez obzira na metode ostvarivanja, bez objašnjavanja impulsa; deficit spoljne trgovine = neuspeh vlade; Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Klasične teorije – proizvodni troškovi, samo homogen rad • • • – Teorija apsolutnih prednosti – Teorija komparativnih prednosti – Dopunjena teorija komparativnih prednosti Neoklasične teorije – odnos cena (produkt. +najamnine) Savremene teorije – razlike u robnim cenama, faktori proizv. , kvalitet – Teorija opšte ravnoteže – Unapređene teorije opšte ravnoteže – Teorija troškova supstitucije Nekonvencionalne teorije – veze spolj. trg. i razvoja Teorije međuzavisnosti trgovine i razvoja – moć, prinuda, dohodak – Teorija dominirajuće privrede – Teorija periferne privrede Savremene teorije spoljnotrgovinske politike – unutr. ravnoteža – Midova varijanta – Nurkseova varijanta – Koncepcija teorije carinske unije Međunarodni ekonomski odnosi Kejnzovo shvatanje spoljne trgovine - zaposlenost
Teorije međunarodne trgovine • Klasične teorije: Teorija apsolutnih prednosti – Adam Smit; društvena podela rada između zemalja i prednosti specijalizacije; ne treba proizvoditi ona dobra koja se mogu jeftiniji uvesti; – apsolutne razlike u pr. troškovima čine prednosti (prirodne i stečene) i dovode do trgovine, ali samo u uslovima slobodne trgovine i potpune pokretljivosti faktora između zemalja; – do trgovine dolazi samo ako oba učesnika imaju koristi; ukoliko je korist samo na jednoj strani (robe proizvodi jeftinije od druge), druga strana mora identifikovati “treći” proizvod i specijalizovati za njegovu proizvodnju (niži troškovi nego kod prve zemlje); Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Klasične teorije: Teorija komparativnih prednosti – David Rikardo; slaba pokretljivost faktora = različite cene faktora između zemalja (npr. rada); slobodna pokretljivost unutar zemlje = jednake cene faktora u zemlji; – postojanje apsolutnih prednosti za obe robe na jednoj strani – aps. prednosti nisu jednake kod roba; zemlja će izvoziti robe u kojima ostvaruje relativno veće prednosti (specijalizacija za te robe) a uvoziti one robe u kojima manju prednosti – ukupna dobit je veća za zemlju, čak iako obe robe proizvodi jeftinije od druge zemlje; – ne uzima u obzir različit nivo razvijenosti (manje razvijene zemlje ne bi učestvovale u međ. trgovini), promene u proizv. i potrošnji Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Klasične teorije: Dopunjena teorija komparativnih prednosti – John Stuart Mill; uvođenje kategorije tražnje za izvoznim proizvodima, pored ponude i komparativnih prednosti; stepen intenziteta tražnje za proizvodima zemlje koja želi da izvozi; – Zakon recipročne tražnje: odnos razmene će se obrazovati prema intenzitetu uzajamne tražnje na onoj visini na kojoj se izravnavaju izvoz i uvoz u bilateralnoj trgovini; – Pretpostavka: intenzitet tražnje u drugoj zemlji je viši nego intenzitet domaće tražnje za proizvodima druge zemlje = unapređenje platnog bilansa = veća potrošnja za iznos povećane koristi od trg. Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Neoklasične teorije – Frank William Taussig, Jacob Viner – novčani izraz proizvodnih troškova = kamata + nadnice (bez troškova repro mat – prethodni proizv. troškovi) – kamata (sama po sebi) ne utiče na komparativnu prednost između roba iz različitih zemalja sve dok u jednakoj meri učestvuje u njihovim proizv. troškovima; – zemlja će imati relativnu prednost ako: • ima veću akumulaciju / štednju – obilje kapitala – nižu kamatnu stopu + • organizuje kapitalno-intenzivnu proizvodnju i izvozi je; – zemlje sa oskudnim kapitalom će uvoziti ove proizvode, a izvoziti radno-intenzivne; – najamnina (a ne broj časova rada) je odlučujući trošak za komp. prednost – trgovinski impuls ; niske nadnice mogu da budu zamena za stvarnu komparativnu prednost (u produktivnosti). – uključuju u transportne troškove, ali i recipročnu tražnju. Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Savremene teorije: – spoljnotrg. impuls potiče od razlike u robnim cenama, povezanost cena faktora i cena finalnih roba – Osnovni zaključci: • komp. prednost iz proizvodnje gde se intenzivno koriste fakori koje zemlja ima u izobilju; • učinak međ. trgovine je u tendenciji međ. izjednačavanja cena proiz. faktora, tj. finalnih proizvoda; – Teorija opšte ravnoteže • Bertil Olin; određivanje specijalizacije za izvoz i način formiranja odnosa razmene; • pokretljivost faktora unutar i između zemalja = sličnosti u podeli rada i spec. unutar i između zemalja: širenje takve proizvodnje (lokalno ili za izvoz) →rast tražnje za obilnim faktorom →rast cene faktora →tendencija uravnotežavanja cena faktora između zemalja, još više kod finalnih proizvoda; ipak, manja pokretljivost između Međunarodni ekonomski odnosi zemalja; uvodi i devizni kurs;
Teorije međunarodne trgovine • Savremene teorije: Unapređene teorije opšte ravnoteže – Linder: i faktori tražnje utiču, pored izobilja faktora proizv, na uslove proizvodnje; intenzivni trg. odnosi nastaju samo između zemalja slične razvijenosti; razmenjuju se proizvodi slični u obe zemlje; – Tehnologija daje najbitniju komparativnu prednost jer omogućava specijalizaciju (niže troškove, stvaranje novih proizvoda/nove tražnje, ulaže u svoju tehnološku nadmoć/inovacije – životni ciklus proizvoda, životni ciklus tehnologije; – Hirsh: podela međ. trgovinskih proizvoda na • Rikardove proizvode (sirovine)-manje razvijene zemlje • Heckscher- Ohlinovi proz. (masovna tehnlogija) • Proizvodi prve faze životnog ciklusa proizvoda-razvijene zemlje Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Savremene teorije: Teorija troškova supstitucije – Gottfried Haberler: uvodi sva tri proizv. faktora (kapital, rad, zemljište), umesto samo homogenog rada (klasična teorija); faktori imaju različit kvalitet ali je njihova ponuda stalna / nepromenljiva; – proizvodna funkcija; raspodela ukupnog fonda faktora prema optimalnoj varijanti; cene se formiraju prema marginalnim troškovima tj. prema ceni robe čija proizvodnja nije bila organizovana – troškovi supstitucije (oportunitetni tr. ); – različiti troškovi supstitucije između zemalja = različite cene = spoljnotrgovinski impuls Međunarodni ekonomski odnosi
Mikroekonomija • Proizvodna funkcija: – tehnički odnosi između inputa i outputa – marginalna analiza – • marginalni proizvod: dodatna količina outputa od jedne dodatne jedinice inputa • marginalna korist: dobitak od dodatnog koraka / faze u realizaciji odabrane alternative • marginalni trošak: cena dodatnog koraka pri korišćenju varijante Poređenjem marginalnih koristi i marginalnih troškova donose se racionalne odluke o vrednosti dodatnog delovanja pri izabranoj varijanti. Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Nekonvencionalne teorije: veze između spoljne trgovine i ek. razvoja – Teorija rasprodaja viškova – iskorišćavanje viškova instalisanih kapaciteta za čiju proizvodnju nema domaće tražnje; prestrukturisanje domaće proizvodnje a ne samo proširenje proizvodnje; – naročito prisutno u manje razvijenim zemljama; – pretpostavka: domaća tražnja je neelastična i/ili zasićena + otvorenost stranih tržišta; – Produktivitetna teorija – međ. trgovina omogućava rast produktivnosti i unapređuje međ. podelu rada; pretpostavlja aktivnu ek. politiku, naročito kod zemalja gde je izvoz značajan deo ND Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Teorije međuzavisnosti trgovine i razvoja: – Francoa Perroux: Teorija dominirajuće privrede • moć i prinuda imaju bitnu ulogu, naročito u odnosima između razvijenih i manje razvijenih privreda (ZUR) • dominacija razvijenih u svetskoj privredi = opadanje profita ZUR iz spoljne trgovine • tri faktora dominacije: razlika u pregovaračkoj snazi, razlika u ek. dimenzioniranosti i razlika u vrstama privredne aktivnosti zemalja; dominacija – konfrontacija ili nenamerna dominacija – Teorija periferne privrede: • polazi od podeljenosti svetske privrede na razvijene (centar) i ZUR (periferija) • centar ima slabiju cenovnu i dohodnu elastičnost tražnje prema ZUR (primarni proizvodi, opada im cena); smanjuju se prihodi i pogoršava pozicija periferije Međunarodni ekonomski odnosi (visoka dohodna elastičnost, osetljivost na promene cena)
Teorije međunarodne trgovine • Savremene teorije spoljnotrgovinske politike: – James Meade: • spoljnoekonomska ravnoteža porističe iz unutrašnje ravnoteže; trgovinska politika treba da doprinosi opštim ciljevima unutrašnjeg razvoja (zaposlenost, pl. bilans, korišćenje faktora • blaga spoljna kontrola + puna zaposlenost, niska inflacija; uzdržavanje od deflacione politike; fiksni devizni kursevi; međ. rezerve zbog tržišta kapitala; bez ograničavanja spoljnotrg. transakcija • ograničenja se mogu uvoditi samo iz platnobilansnih razloga (ako već postoji neko drugo ograničenje, ukoliko je potrebno poboljšati odnose razmene, preraspodeliti unutrašnji dohodak ili sprovesti strukturne promene privrede); Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Savremene teorije spoljnotrgovinske politike: – Ragnar Nurkse: • polazi od modela balansiranog rasta – potrebna su ograničenja ali i specijalizacija (rast kroz trgovinu) – rast kroz izvoz proizv. prerađ. ind ali i za domaće tržište; • puna zaposlenost sprečava pl. bilansne teškoće; obezbeđivati rast domaće privrede čak i ako spoljnotrg. cene i tražnja padaju (korišćenje rezervi); nakon toga, koristiti se deviznim kursom ili uvoznim ograničenjima radi sprečavanja rasta uvoza; • devalvacija (uvoz raste brže od izvoza – deficit pl. b, opasnost od inflacije) ili ograničenja opravdani jedino da bi se uravnotežio pl. bilans; • revalvacija kao mera protiv suficita pl. bilansa; • uvozna ograničenja postepeno uklanjati; ako postoji stalna potreba za ograničenjima = devalvacija Međunarodni ekonomski odnosi • smanjenje trg. barijera korisnije za međ. trgovinu
Teorije međunarodne trgovine • Savremene teorije spoljnotrgovinske politike: – Spoljnotrgovinska politika u koncepciji carinske unije: • postojanje robne (razmatra WTO) ili geografske carinske diskriminacije (teorija o carinskim unijama) • različiti nivou grupisanja zemalja na preferencijalnoj osnovi; međusobno snižavanje / eliminacija carina ali ne i prema trećim zemljama; • različiti efekti na zemlje unutar i izvan integracije; • trade creation (raste trgovina unutar grupacije) efekti • trade diversion (smanjuje se trgovina izvan grupacije) efekti; Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • J. M. Keynes: – analiza spoljne trgovine u sklopu ukupnog privrednog sistema; ravnoteža nacionalne privrede je uslov za uspešnu spoljnu trgovinu; – mogućnost postojanja ravnoteža na različitim nivoima zaposlenosti (a ne samo na nivou pune zaposlenosti); sklonost ka potrošnji, štednji i investiranju; – nivo zaposlenosti zavisi od investicija u zemlji i inostranstvu; – investicije najviše zavise od kamate → neto priliv trgovinskog bilansa → raste ponuda zajmovnog kapitala → pada kamata → rastu investicije → raste zaposlenost Y = C + I + G + NExp Međunarodni ekonomski odnosi
Teorije međunarodne trgovine • Spoljnotrgovinski impuls zasniva se na konkurentskim a ne komparativnim prednostima (niži oportunitetni tr. ) zemalja: – više dimenzija savremene konkurencije: segmentirana tržišta, diferenc. proizvodi, različite tehnologije, ekonomija velikih serija; – faktori konkurentske prednosti: • faktori uslova proizvodnje (resursi: ljudski, fizički, znanje, kapital, infrastruktura) • faktori uslova tražnje (priroda i uslovi domaće tražnje – ukoliko su slični ukusi i potrebe, trendovi – reprez. traž. ) • stepen razvijenosti srodnih i pratećih delatnosti (kompl. ) • strategija, struktura i suparništvo preduzeća (inovacije) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno finansiranje • Finansijski odnosi - sastavni deo međunarodne ekonomije; • Dvojaka priroda: – međunarodna plaćanja po osnovu razmene roba i usluga – vidljivi deo MEO (devizni kurs i dev. sistem, međ. monetarni sistem, međ. likvidnost, zajedničke i individualne intervencije), i – međunarodno finansiranje (kratkoročno – u zavisnosti ukupnih MEO / pl. bilansa; dugoročno – relativno autonomno) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kretanje faktora pr. omogućava bolje korišćenje resursa; određeno razlikama u profitu; • Nisu direktno uslovljena realnim ek. tokovima; najčešće u funkciji privrednog razvoja – privlačenje FI • Def: Transfer kupovne moći iz jedne zemlje u drugu; zemlja izvoznica kapitala odriče se dela kupovne snage / ND, kako bi u inostranstvu doneo veći profit; zemlja uvoznica privremeno uvećava BDP + deo profita ostaje (ino- Međunarodni ekonomski odnosi akumulacija za ubrzanje razvoja)
Međunarodno kretanje kapitala • Tok kapitala – visina kamate ← ponuda i tražnja za kapitalom Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Tok kapitala – bezbednost ulaganja u inostranstvu vs. profit • zaštita od nekomercijalnih rizika - politička i pravna sigurnost u zemlji – – – nacionalizacija, konfiskacija politička stabilnost i jedinstvo o najvažnijim političkim pitanjima kvalitet i postojanost propisa efikasnost u primeni prava monetarna stabilnost • zaštita od komercijalnih rizika – monetarna stabilnost (devizni kurs, niska i predvidiva stopa inflacije) – monetarna politika – mogućnost repatrijacije profita i glavnice, obaveze reinvestiranja – fiskalna politika – nacionalni tretman, dvostruko oporezivanje Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Vrste transfera kapitala (međusobno povezane) – prema uslovljenosti • autonomni (nezavisno od drugih transakcija, dugoročan) • indukovan (uslovljen stanjem u pl. bilansu, radi održanja spoljne likvidnosti, uvoz kapitala za deficit) – prema ročnosti (priroda, uzrok) • kratkoročni (do 1 god. ) • srednjoročni (od 1 do 5) • dugoročni – prema ekonomskoj funkciji • zajmovni • Investicioni (portfolio, direktne) – prema poreklu: privatni ili javni Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Vrste transfera kapitala – ročnost – kratkoročni transfer: najčešće indukovanog karaktera, cilj – uravnoteženje pl. bilansa; najviše kamate; krediti IMF za stabilizaciju ili bridge zajmovi; međ. dokumentarni akreditiv kao međ. plaćanje, inkaso poslovi; često špekulativnog kar. (nagli ulazak obara devizni kurs, kamate → nepouzdani signal za investitore) – srednjoročni transfer: izmena strukture nac. privrede - SAF krediti IMF; stabilizacija monetarnih prilika – Stand By aranžmani IMF; za kupovinu opreme manje vrednosti ili pojedinačne opreme, leasing aranžmani Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Vrste transfera kapitala – ročnost – dugoročni transfer: • izrazito autonomnog karaktera • isključivo razvojni karakter (kapaciteti, infrastrukura, polj, kupovina kompletnih tehnoloških linija) • najniže kamate; LIBOR/EURIBOR + rizik (rating) zemlje • zajmovni k. i investicije (direktne i portfolio) • IBRD, IDA, IFC, EIB • ekonomska politika za privlačenje stranih investitora • zemlje izvoznice: kanalisanje odliva kapitala u “poželjne” regione, zemlje • Zajmovni kapital – uvoz kupovne moći – multiplikovanje dohotka u zemlji uvoznici (granična sklonost potrošnji) + Međunarodni ekonomski odnosi inflacija; infrastruktura; privredna struktura
Međunarodno kretanje kapitala • Transfer investicionog kapitala 2007: $1. 833 mlrd; +30% 2006 ($1. 248 mlrd u razvijene zemlje); Odliv FDI u inostranstvo 1970 -2007 ($ mil): Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Transfer investicionog kapitala – Inostrane direktne investicije • kontrola upravljanja nad preduzećem u koje se ulaže, preuzima rizik poslovanja • deo procesa međ. podele rada i racionalnog korišćenja resursa • horizontalno investiranje (finalni proizvod na lokalnom tržištu), posledice po lokalnu privredu, carinske fabrike • vertikalni način investiranja (uključivanje u proizvodni lanac investitora), podstaknut nižim lokalnim troškovima / kvalitetnijim resursima; smanjivanje troškova u dužem periodu; posledice po lokalno preduzeće • načini: formiranje potpuno novog preduzeća, kupovina postojećeg (privatizacija), kupovina kontrolnog paketa akcija, ulaganje dodatnog kapitala, . . . Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Transfer investicionog kapitala – Inostrane direktne investicije – efekti: • očekivano ostvarivanje višeg profita nego u zemlji porekla • otvaranje novih preduzeća – rast zaposlenosti, outputa, BDP • povećanje izvoza (vert. investiranje), ponude kapitala, tehnološke osnove • povećanje ponude deviza – devizni kurs • povećanje budžetskih prihoda (porezi) • naročito ako se profit reinvestira (ekonomski stimulansi) • negativno: ekstenzivno korišćenje domaćih resursa, uticaj na lokalnu konkurenciju, političke odnose: Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Transfer investicionog kapitala – Portfolio investicije • bez cilja kontrole upravljanja nad preduzećem u koje se ulaže, ne preuzima rizik poslovanja; cilj: samo profit • kupovina akcija uspešnih firmi, državnih obveznica • profit manji od FDI (više cene akcija uspešnih firmi) • finansijski investitori (strateški investitori → FDI) – isplativost ulaganja: • • zlato depozit portofolio investicije direktne investicije Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Cena transfera kapitala – premija za kompenzaciju rizika • referentna kamatna stopa + ? (kvalitiet zajmotražioca) – Febr. 2010 - Febr. 2009: • LIBOR • Prime Rate • EURIBOR 0. 25% - 1. 23% (3 mesečni) 0. 75% - 3. 25% 0. 66% - 2. 06% (3 mesečni) – Vreme počeka (grace period), u zavisnosti od ročnosti (6 meseci, 1 -5 god) – Viši rizik ~ veći profit – Koncesioni krediti (ek. i politički razlozi) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala – Cena transfera kapitala - Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Poreklo kapitala – Javni izvori • od međ. finansijskih institucija ili drugih vlada (IMF, WB, EBRD. . ) • pod koncesionim ili komercijalnih uslovima • manji obim kapitala nego iz privatnih izvora, ograničenja pravilima korišćenja; nestalan priliv sredstava u org. • IMF General Lending 2007/08: 30 mlrd Posebnih prava vučenja ~ EUR 34 mlrd (platnobilansni problemi) • IBRD-IDA kreditiranje 2008: $24. 7 mlrd (razvoj / najmanje razvijene zemlje) • EBRD kreditiranje 2007: EUR 5. 6 mlrd • IFC – investiranje privatnog kapitala Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Poreklo kapitala – Privatni izvori • najpoželjniji izvor + najviše kritikovan, najveći izvor • prvi, neophodni uslov: bezbednost ulaganja, bez obzira na profit • mnoge prednosti za zemlju uvoznicu → stimulisanje priliva privatnog kapitala ek. merama (garantovanje bezbednosti, poreske olakšice, davanja, carinske i komunalne olakšice, nac. tretman) • zemlja izvoznica podstiče transfer u odabrane zemlje / regione (osiguranje izvoza kapitala, informisanje, sklapanje međudrž. sporazuma, razvojne banke. . . ) • reinvestiranje Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Transfer kapitala u zemlje u razvoju – Koncentracija transfer između razvijenih zemalja (+ 2/3) – nakon II sv. rata – novooslobođenje kolonije – neophodnost ubrzanog pr. rasta - ekonomska zavisnost – relativno visoka isplativost ulaganja (i pored rizika nestabilnosti, nacionalizacije, nemogućnosti repartijacije profita. . . ) – više kapitala iz ZUR (vraćanje profita) nego priliv u ZUR – neto tokovi kapitala obrnuti – od 1980 -tih, veći angažman međun. fin. organizacija – tendencija zamene uvoza zajmovnog kapitala uvozom FDI; – životni standard zavisi od produktivnosti Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Transfer investicionog kapitala Priliv FDI u zemlje u razvoju 1970 -2007 ($ mil): Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – početkom 1980; servisiranje spoljnih dugova počinje da ometa normalno funkcionisanje privreda ZUR – Dimenzije krize: • asimetrična struktura plasmana kredita (srednje razvijene zemlje) • porast apsolutne veličine dugova • finansijski kolonijalizam – produbljivanje pr. jaza – Uzroci: • Unutrašnji • Spoljašnji Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – Uzroci - spoljašnji: • Naftni šokovi 1973. (rast cene 7 puta) i 1979. • Nekontrolisano odobravanje kredita sa fleks. kamatom za ZUR (recikliranje petrodolara) • Oskudica kapitala – rast kamatnih stopa • Pad cena sirovina i primarnih proizvoda • Okretanje ka skupim kratkoročnim kreditima • Recesija početkom 1980 tih – pad izvoza, prihoda ZUR Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – Uzroci - unutrašnji: • Finansiranje razvoja uglavnom inostranom akumulacijom • Ekonomski neracionalno korišćenje stranih fondova • Strukturna neusklađenost sa svetskim tržištima, • Nedovoljna internacionalizacija • Nepoštovanje dva pravila: profit od projekta veći od kamate + izvozno orijentisani projekti – 15. 08. 1982: Meksiko proglašava moratorijum na otplatu spoljnog duga – problem poverilaca Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – Kriterijumi prezaduženosti: • Zemlja je prezadužena kada uredna otplata spoljnog duga ugrožava normalno funkcionisanje privrede dužnika • ND pokriva samo prostu reprodukciju (elementarne potrebe stanovništva) i anuitete poveriocima – nema ulaganja u razvoj – potreba za novim zaduživanjem • privremena nelikvidnost ≠ dugoročna nesolventnost • stopa zaduženosti - ∑ spoljni dug : ND (< 20%) • realna stopa zaduženosti: glavnica + kamate • upoređivanje godišnjih anuiteta i deviznog priliva po osnovu tekućih transakcija (< 20 -25%), vlasnička Međunarodni ekonomski odnosi struktura sp. duga, sp. dug per capita, ročnost. . .
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti Zemlja Ukupan spoljni dug (US $ Bln, 2007) US China 1. 377 248. 9 Brazil 222 Russian Fed. 197. 3 Argentina 169. 2 Turkey 161. 6 Indonesia 140. 6 Mexico 138. 7 India 122. 7 Serbia 12. 9 Hungary 63. 2 Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti: – “Jug” (145 ZUR) je već otplatio dug “Severu” – 1979 -2006: • ukupno isplaćeno $ 7. 673 triliona • ukupan dug porastao od $618 mlrd na $3. 350 mlrd (est. 2007) • teret otplate spoljnih dugova: otplata/BDP od 2. 8% (1980) do 5. 2% (2006) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti: dug ZUR 2007 ($ mil) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – Faze u rešavanju: • MMF: kratkoročni krediti za likvidnost + restriktivna monetarna politika • Reprogramiranje spoljnog duga – produženje roka, grace perioda, privremena obustava otplate glavnice • Refinansiranje spoljnog duga – novi krediti, ređe • Reorganizacija spoljnog duga – pregovori sa poveriocima u okviru Pariskog (državni) i Londonskog (privatni) kluba; povremeni forumi koji se organizuju na zahtev zemlje dužnika; obavezno i MMF; najčešće odlaganje otplate glavnice na period od 9 -15 g; ređe otpisivanje duga; konsolidacija sp. duga • od 1985: MMF + IBRD – olakšice + stroga politika + Međunarodni ekonomski odnosi saradnja sa drugim poveriocima; privredni rast
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – Pariski klub poverilaca: • Neformalna grupa država-kreditora • Svrha: pronalaženje koordiniranog i održivog rešenja za prevazilaženje problema visoko zaduženih zemalja • Preduslov: reforme i stablizacija privreda dužnika • Odlaganje otplate ili smanjenje duga • 1956 Pariz – Argentina pozvala svoje kreditore na pregovore o restrukturisanju duga • Ukupno: 413 programa, 87 zemalja, $540 mlrd • 19 stalnih članica, povremene članice, MFO- posmatrači • Gen. Sekretarijat, mesečne sednice, Ministarstvo finansija Francuske • Principi: case-by-case, solidarnost, konsenzus, uslovljenost (IMF), uporedivost tretmana Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – Uloga Bretonvudskih institucija u rešavanju – MMF – najznačajnija uloga, iako samo 3% ukupnog sp. duga – pružanje pomoći u očuvanju spoljne likvidnosti, krediti u okviru redovnih prava vučenja – omogućavao saradnju sa drugim (javnim i privatnim poveriocima) – direktan uticaj na budžetsku, monetarnu, deviznu i platnobilansnu politiku dužnika: gašenje žarišta inflacije = redukcija potrošnje – olakšice: dopunske, prošireno finansiranje, strukturno prilagođavanje (srednjoročno f. ) – Svetska banka: dugoročni aspekt finansiranja razvoja Međunarodni ekonomski odnosi (sektorsko fin. , povećanje ND, izvoza)
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – sekundarno tržište kapitala: – odsustvo jedinstvenog stava dužnika – Meksiko (posebne veze sa SAD) – tržišni pristup rešavanju – formiranje sekundarnog, diskontnog tržišta dugova za komercijalne banke – diskont zavisi od ek. i političkih faktora: (ne)izvesnost naplate – Dužnik može da otkupi svoj dug na različite načine: Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Kriza prezaduženosti – sekundarno tržište kapitala: – Dužnik može da otkupi svoj dug: • iz sopstvenih deviznih rezervi • korišćenjem dotiranih, namenskih sredstava (kredit) • svop aranžmanima – zamena duga za akcije – konverzija duga u nacionalnu valutu (radi kasnije kupovine udela) – zamena duga za izvoz (po nižim cenama) – zamena duga za dug prema trećim zemljama, gde je veća izvesnost naplate Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Ukupan spoljni dug Srbije: 2010: EUR 23. 2 mlrd 2000 -2008: rast 187%, (29. 3% ukupnog duga); 65% reprogramirani dug, 8. 3% neregulisan dug (Kina, Kuvajt, Čehoslovačka), 26. 8% novi zajmovi Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodno kretanje kapitala • Spoljni dug Srbije (javni sektor): 2008: EUR 6. 4 mlrd, 2010: EUR 5. 9 mlrd Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – Jul 1944: UN Monetarna i finansijska konferencija u Bretton Woods, New Hampshire; 44 zemlje – izgradnja novog sistema međ. (ek/fin) odnosa – IMF, IBRD, GATT; fiksni sistem deviznih kurseva (+/- 10% zbog platnog bilansa); konvertibilnost (1959); uplata IMF kapitala; – završetak ere ek. nacionalizma, sloboda toka trgovine i kapitala (H. Morgenthau); zajedničko upravljanje zapadnim polekonomskim sistemom (odgovornost razvijenih) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – IBRD: • Svetska banka: IBRD + IDA – zajednički zadaci – pozajmljivanje sredstava – pružanje ekonomskih saveta i tehničke pomoći – posrednici za međ. investiranje – dodatne afilijacije: IFC + MIGA • prvi cilj IBRD: finansiranje obnove evropskih privreda; nakon Maršalovog programa (1947 -51) i uspostavljanja tokova kapitala, okreće se prema ZUR; • kreiranje novih mehanizama za podsticaj i mobilizaciju međ. finansiranja Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – IBRD - Ciljevi osnivanja: • pomoć u obnovi i razvoju članica (proizvodno investiranje) • podsticanje međ. tokova privatnog kapitala (garancije, sufinansiranje) ili povoljno finansiranje iz sopstvenih / pozajmljenih izvora • podrška dugoročnom, ravnomernom razvoju međ. trgovine i ravnoteže pl. bilansa = rast produktivnosti, životnog standarda, uslova rada • različito rangiranje projekata (korisnost, hitnost) • usmeravanje svojih aktivnosti prema potrebama prelaska na mirnodopsku privredu Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – IBRD – Članstvo i organizacija • Članstvo: prethodno učlanjenje u MMF i uplata dela upisanog kapitala; 187 članica • Upravljanje: – Savet guvernera (svaka zemlja) – Odbor izvršnih direktora – upravljanje IBRD i IDA; pet zemalja sa najvećim kvotama imenuju po jednog direktora (SAD, Japan, Nemačka, Fr, UK); ostalih 19 direktora za pojedine grupe zemalja / funkcije; sastaju se 2 puta nedeljno – Predsednik (SAD): Robert Zoellick – Organizacija (chart) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – IBRD – Izvori sredstava i kreditiranje • Kapital: upisom kapitala članica; emisijom obveznica; prodajom dela zajmova; sopstvenim prihodima • Najvažniji izvor – emisija obveznica (javnom ponudom preko banaka) ili direktnom prodajom obveznica centralnim bankama, međ. organizacijama, vladama, itd • • Ukupno kreditiranje (do 2005): $446 mlrd Kreditiranje u 2008: $13. 5 mlrd za 99 novih projekata u 34 zemlje IBRD IDA 2008 pdf Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – IBRD – Politika kreditiranja • prioriteti: zemlje koje ne mogu da se zaduže na tržištu kapitala; • korisnice: javne ili privatne organizacije (uz garanciju države) • projekti: izgradnja velikih infrastrukturnih kapaciteta (elektrane, putevi, pruge), proizvodnih kapaciteta, komunalni projekti, neproizvodne delatnosti, turizam • samo za projekte od velike važnosti za razvoj zemlje • kamata zavisi od uslova pribavljanja kapitala Međunarodni ekonomski odnosi IBRD; marža 1. 25%; do 25 god (grace do 5 g)
Međunarodne fin. institucije – IBRD – Reforma, 2009 • Veće učešće ZUR i zemalja u tranziciji u kreiranju politike i odlučivanju (cilj: 47 -50% glasova) • Projekti za unapređivanje državne uprave i smanjivanje korupcije (preko $5 mlrd, 2009) • Modernizacija pružanja fin. Usluga (upravljanje rizicima, nadzor nad investicijama) • Transparentnost i pristup informacijama • Reforma IBRD upravljanja, efektivnost, participacija • Bolja saradnja sa drugim fin. institucijama Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – IBRD – Srbija • • • projekti različite veličine i predmeta Koridor X Pomoć ekonomski ugroženim opštinama Unapređivanje zdravstvenog sistema (IT) Zaštita životne sredine. . . 2010: Civil Society Fund program, mali zajmovi (prosečno $4. 500) • Tehnička pomoć, savetodavne usluge, organizacija konferencija o strategiji razvoja i društvenoj koheziji • Strategija IBRD u Srbiji 2008 -2011 (saradnja sa drugim fin. Institucijama, demand-driven, reforma domaćih institucija) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – IDA: • osnovano 1960, 170 članova • radi kreditiranja najsiromašnijih zemalja, pod veoma povoljnim uslovima (povoljnijim nego IBRD); • ciljevi: podsticanje ek. razvoja najmanje razvijenih ZUR; podsticanje povećanja produktivnosti i životnog standarda članica • članstvo - prethodno u IBRD: I grupa (razvijene zemlje, donatori) i II grupa (nerazvijene, korisnici; GNI p. c < $1. 165, 79 zemalja; Indija $2. 6 mlrd Vijetnam $1. 4 mlrd) • sredstva: uplatama kapitala članica, donacijama, specijalnim doprinosima, transferom dobiti IBRD. . . • koncesioni krediti: do 35/40 god, bez kamate, grace do 10 g; Međunarodni ekonomski odnosi
– IFC: Međunarodne fin. institucije • osnovana 1956 • privatni kapital / preduzeće je nosilac privrednog razvoja; bez uslovljavanja državnim garancijama (IBRD); dopuna IBRD finansiranju; • posebno pravno lice; slična organizacija i upravljanje; • članstvo uslovljeno članstvom u IBRD; • ciljevi: pomaže finansiranje privatnih proizvodnih preduzeća (radi razvoja zemlje), kada se zajam ne može uzeti pod komercijalnih uslovima; objedinjavanje uslova domaćeg i stranog investiranja + stručno rukovodstvo; stvaranje uslova za veći priliv kapitala; • prioriteti: FDI u individualna proizvodna preduzeća; osnivanje privatnih razvojnih fin. kompanija; stvaranje interesa za portfolio investiranje; rast tržišta kapitala, saveti; Međunarodni ekonomski odnosi
– IFC: Međunarodne fin. institucije • ne može da emituje obveznice, pozajmljuje od IBRD; nikada sama ne finansira celokupan projekat; • uslovi kreditiranja: – izvesnost profitabilnosti ulaganja + – koristi za domaću privredu (ušteda deviza, proizv. potrebnih dobara, povećanje zaposlenosti, primena napredne tehnologije. . ) – rok 7 -12 g, kamata se određuje za svaki slučaj posebno – donja granica ulaganja: $100. 000 • bitna uloga u procesima privatizacije, reformi, indus. razvoja • ekološki i socijalni standardi IFC (2006, pdf) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – MIGA: • počela sa radom 1988; 175 članica (25 razijenih, 148 ZUR) • cilj: podsticanje i ubrzanje priliva privatnih inostranih investicija; • obezbeđenje od nekomercijalnih rizika (nacionalizacija, nemiri, politička nestabilnost) i ekonomskih rizika (devizna ograničenja, repatrijacija dobiti, promena vlasničke strukture, jednostrani raskid ugovora. . . ) • inicijalni kapital: doprinosom članica (članice IBRD): zemlje izvoznice kapitala, i zemlje uvoznice kapitala • garancije samo na dugoročne privatne kredite, investicije (ne na izvozne poslove); 600 projekata, 100 ZUR • cena: 0. 45 -1. 75% godišnja premija (rizik zemlje + rizik projekta); do 15 god; $200 mil; Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – Interamerička banka za razvoj: • počela sa radom 1960, na inicijativu Organizacije američkih država (Lamerika, Karibi, SAD), sedište u Vašingtonu; • dopuna IBRD, regionalno usmerena za rastuće potrebe Lamerike i povoljniji uslovi; više od ½ sredstva – SAD (vezivanje privreda LA u interesnu sferu); • od 1976 – članstvo i izvan američkog kontinenta (OECD); • Ciljevi: unapređenje javnih i privatnih investicija u razvoj; davanje zajmova i garancija; razvoj spoljne trgovine i tehnička pomoć; Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – Interamerička banka za razvoj: • Prioriteti: modernizacija, ek. rast, konkurentnost, regionalne integracije (smanjivanje siromaštva, energija, vodni resursi, obrazovanje. . . ) • Izvori: redovni kapital (kvote članica + obveznice); interregionalni kapital (kvote iz Evrope i Japana); Fond za specijalne namene (bespovratni doprinosi članica) – krediti pod koncesionalnim uslovima: 40 god, 1 -2% kamata, grace 10 god; • redovni zajmovi pod komercijalnim uslovima: kamatna marža 0. 5%, rokovi 10 -25 god; duži rokovi za socijalne programe (školstvo, zdravstvo); Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – Afrička banka za razvoj: • Počela sa radom 1966, sedište u Abidžanu (O. slonovače); od 1982, članstvo i izvan Afrike; 77 članica; • Bord direktora – 12 iz Afrike i 6 izvan • Prioriteti: smanjivanje siromaštva i unapređenje uslova života, podrška ek. i socijalnom razvoju; održivi razvoj; tehnička pomoć; • decentralizovana (23 kancelarije širom Afrike), fleksibilni mehanizam kreditiranja + garancije na zaduživanje na tržištu kapitala (AAA rating Banke) • zemlje sa manje od $785 GNI p. c. – koncesioni zajmovi Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – Azjiska banka za razvoj: • Počela sa radom 1966, sedište u Manili (Filipini); od 1982, članstvo i izvan Azije (Evropa i Amerika); 67 članice; zemlje OECD veliko učešće u kapitalu – Japan, SAD, Au, Nz; • Najmanje 60% kapitala iz regionalnih zemalja; • Značajni rezultati u ek. razvoju (Južna Koreja, Hong Kong, Tajvan – kreditori, najveći uticaj) • Prioriteti: inkluzivni rast, ekološki održiv rast i regionalna integracija • Projekti: razvoj energetike, saobraćaja, poljoprivrede, prerađivačke industrije, razvoj tržišta kapitala. . . • Azijski fond za razvoj (1974) – koncesioni zajmovi: 40 god, 1% kamate; 22 najsiromašnije zemlje Azije; GNI Međunarodni ekonomski odnosi $1. 135 p. c.
Međunarodne fin. institucije – Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD: • Osnovana 1990, 24 zemlje OECD, sedište u Londonu; • Podrška privrednom razvoju i transformaciji centralne i istočne Evrope; tranzicija, razvoj privatnog sektora i preduzetništva • Preduslovi: poštovanje demokraije, pluralizma i principa tržišne privrede i zaštite ljudskih prava; ekologija • Savet guvernera – najvažnija pitanja (članstvo, kapital) • Bord izvršnih direktora – 4 grupe prema regionalnom principu, učešće i EIB; • EU i EIB najveći udeo u kapitalu; SAD najveći poj. akc. (61 akcionar) • Finansiranje velikih razvojnih projekata (privatni i javni), bankarski sistemi, ko-finansiranje sa domaćim kapitalom • od 1990 tih, prema CIS zemljama (EBRD Highlights 2009. pdf) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – EBRD u Srbiji: Prioriteti • Korporativni sektor – privatizacija, postprivatizacija, restrukturisanje, velike kompanije sa regionalnim planovima, menadžment, tehnička pomoć • Infrastruktura – koridor X (u saradnji sa drugim fin. organizacijama), EPS, grad Beograd. . . • Finansijski sektor – kreditne linije komercijalnim bankama za MSP, ulaganje u osiguranje privatne penzijske fondove. . . – Strategija EBRD u Srbiji 2011 pdf Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodne fin. institucije – Banka za međunarodne obračune BIS: • Osnovana 1930, najstarija međ. fin. organizacija; sedište u Bazelu; • Nakon Versajskog ugovora – plaćanje ratnih reparacija (prikupljanje, administracija i isplata auniteta), saradnja centralnih banaka u regionu radi monetarne i fin. stabilnosti; • Akcionari 56 centralne banke Evrope, Au, Cam Jp, J. Afr, + ECB • Ciljevi: unapređenje diskusije i politike centralnih banaka, ek. i monetarna istraživanja, agent za transakcije između c. banaka; klijenti: c. banke i međ. organizacije (ne prima depozite građana i firmi) • Aktivnosti: prima depozite c. banaka i reinvestira ih, kreditna podrška c. bankama Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Formiranje međ. monetarnog poretka nakon II svetskog rata • Velika ekonomska kriza → nestabilnost u međ. monetarnim odnosima → poremećaji u ukupnoj ek. saradnji; neuspešno obnavljanje zlatnog st. → ek. nacionalizam, konkurentske devalvacije • od 1939. seljenje zlatnih rezervi u SAD, GBP prestaje da bude jedina međ. valuta; • 1941: Atlantska povelja (Čerčil-Ruzvelt) = osnove budućeg monetarnog poretka, sloboda trgovine, borba protiv siromaštva; • 1942: još 26 zemalja potpisuje Povelju → UN • H. Vajt (zlatni st, liberalna trg, čvrsti pariteti) – J. M. Kejnz (protiv potpune liberalizacije, međ. klirinški savez / bezgotovinsko saldiranje; upravljanje dev. kursom) • Kompromis: kontrolisanje monetarnih, fin. i trg. tokova Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – osnivanje i zadaci: • 1944 (1945): unapređivanje svetske privrede kroz uređivanje međ. monetarnih odnosa i saradnju; počeo sa radom 1947. • Članstvo: 187 zemalja • Zaposleni: 2, 360 iz 146 zemalja • Ukupne kvote - kapital: $333 milijarde (febr. 2010. ) • Ukupni krediti: $19. 4 milijarde za 65 zemalja, od čega $6. 4 mlrd za 57 zemalja po koncesionim uslovima (IMF krediti. doc) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – osnivanje i zadaci: • razvoj međ. monetarne saradnje (savetodavna uloga i medijator) • uslovi za rast međ. trgovine, zaposlenosti i dohotka • stabilni devizni kursevi, protiv konkurentskih devalvacija • širenje multilateralnog sistema trgovine i plaćanja • kratkoročno finansiranje deficita pl. bilansa (spoljna likvidnost) • ek. nadzor + tehn. pomoć + kreditiranje Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – odlučivanje: • Savet guvernera (svaka članica; glasačka moć određena veličinom kvote), redovna skupština jednom godišnje; G 10 = 52. 2% ukupnih glasova (SAD: 18%) – kreira politiku; 50%-70%-85% glas. • Odbor izvršnih direktora: operativni organ, 24 člana (5 stalnih, najveća kvota + regionalni predstavnici, Kina, Rusija posebno + gen. dir. ) – sprovodi politiku Fonda • Interni komitet – priprema odluke za god. skupštinu (dva puta godišnje, ista struktura kao Odbor) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – glasanje (april 2010): Australia 1. 47% Austria 0. 85% Brazil 1. 38% Kanada 2. 88% Kina 3. 65% Hrvatska 0. 18% Francuska 4. 85% Nemačka 5. 87% Indija 1. 88% Irak 0. 55% Japan 6. 01% Srbija 0. 22% V. Britanija 4. 85% SAD 16. 74% Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – izvori finansiranja: • Kvote članica • Prihodi iz poslovanja • Pozajmice od zemalja sa suficitom pl. bilansa • Specijalna prava vučenja (SDR) – Kvote: • najvažniji izvor; početni kapital ($7. 4 mlrd)+ revizije kvota (5 g. ) • faktori veličine: ND, devizne rezerve, obim spoljne trgovine i varijacije u obimu sp. trgovine • Kvota (1944. ) = 0. 25 ND + 0. 25 DR + 0. 1 M + 0. 1 V(1+X/ND) pros. vrednosti 1934 -38. Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – Kvote: • Revizija 1962: veće učešće trgovine, nego ND i DR → 5% ukupnog svetskog izvoza • Struktra kvote: 25% u zlatu (konv. valute), ostalo u nac. valuti • Kapital IMF (2010): $333 mlrd – Prihodi iz poslovanja: dažbine na kredite i aranžmane (izuzev za pozajmice u okviru rezervne tranše) – 1962 GAB-Opšti sporazum o pozajmljivanju od suficitarnih zemalja (stand-by za Fond) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – korišćenje sredstava • prva tranša: zlatna / rezervna, automatsko korišćenje, do 100% kvote • ostale: kreditne tranše, do 200% kvote • Stand-by aranžmani – politika uslovljavanja, monetarna-kreditna i fiskalna kontrola, kriterijumi performansi (novčana masa, devizne rezerve, kamatne stope, kretanje deviznog kursa, budžetski deficit. . . ) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – korišćenje sredstava • Specijalna prava vučenja (1969. ) – međ. sredstvo likvidnosti: mogućnost finansiranja preko iznosa redovnih prava vučenja + obračunsko sredstvo MMF; – po zahtevu za korišćenje – prenošenje dela SDR na račun suficitarne zemlje, sa čijeg računa se odobrava zajam u konv. valuti – samo za pokriće deficita – naročito nakon 15. 08. 1971 – veća uloga za ZUR – vrednost SDR → korpa valuta, 1 SDR=$1. 54 dec 2010 Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodni monetarni fond – korišćenje sredstava • Olakšice: usled rasta zahteva za fin. deficita; – Stalne olakšice (kompenzatorno finansiranje, finansiranje regulacionih zaliha, za prošireno finansiranje) – Privremene olakšice (nepredvidive okolnosti, olakšice za naftu) – Olakšice za prošireno finansiranje – usled fundamentalnih a ne privremenih uzroka deficita – Olakšice za strukturno prilagođavanje 1986. – Olakšice za transformaciju sistema 1992. (SEV) IMF and crisis. pdf Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodna plaćanja: • prate realne ekonomske tokove preko nac. granica; • Def: plaćanja koja se obavljaju – između rezidenata dveju zemalja – u sredstvima međunarodne likvidnosti i koja – izazivaju promene u platnom bilansu. • Rezidenti – pravna i fizička lica • Razlike GDP i GNP (samo domaće vlasništvo nad kapacitetima koje realizuju ukupan output) • Sredstva međ. likvidnosti – nacionalne (konvertibilne) valute i druga sredstva prihvaćena od međ. institucija (SDR) • Efekti i pl. bilansu: uvek kao protivstavka toku realnih proizvoda, usluga; • Način: kontokorentne banke, SWIFT, bez gotovine Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodna plaćanja – devizne rezerve: • Uloga: očuvanje spoljne likvidnosti zemlje • Struktura monetarnih (deviznih + zlatnih) rezervi: – potraživanja c. b na računima u inostranstvu – hartije od vrednosti denominirane na strana sr. plaćanja – SDR kod MMF – monetarno zlato (poluge 995/1000, min. iznos) – strani efektivni novac. • Formiranje u nadležnosti c. banke • Plasiranje u inostranstvu: kod AAA banaka (obavezna disperzija); • Ukupne svetske rezerve: $7, 515, 981 mil. Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodna plaćanja – devizne rezerve NBS: • • • 2001: $890 mil, 2010: $ 16. 213 mil (448% M 1) izmedju 2005. i 2006. skoro 2 x smanjenje od početka 2010. godine Načela upravljanja deviznim rezervama: sigurnost – plasiranje kod centralnih banaka i prvoklasnih inostranih poslovnih banaka (kreditni rejting Moody’s Investors Service, Standard & Poor’s), • likvidnost – obezbeđenje raspoloživosti dev. sredstava radi blagovremenog plaćanja svih dospelih i potencijalnih obaveza Narodne banke Srbije prema inostranstvu, i • rentabilnost – plasiranje dev. sredstava pod najpovoljnijim uslovima na svetskom finansijskom tržištu (dva prethodna principa, ali i “trade off” između rizika i prinosa) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodna trgovina i plaćanja – metodi: • Bilateralizam: – potraživanja ostvarena u jednoj zemlji moraju da se iskoriste za kupovinu u toj zemlji – klirinški trgovinski sporazumi (zemlje sa problemima u uravnoteženju pl. bilansa, manje razvijene); – putem c. banke, bez transfera novca preko granice (kompenzacija ili saldiranje međ. valutom / zlatom) – multilateralni kliring (SEV) – značajne negativne karakteristike i ograničenja, diskriminacija u odnosu na treće zemlje (akcije MMF i STO) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodna trgovina i plaćanja – metodi: • Multilateralizam: – potraživanja ostvarena u jednoj zemlji mogu da se iskoriste i za kupovinu u nekoj drugoj zemlji – veća sloboda izbora ali i mogućnost neravnoteže pl. bilansa; – neophodan uslov: poverenje u novac – čist zlatni standard, zlatne poluge, zlatno-devizni standard; – danas: konvertibilnost valute » čist zlatni standard – zamenjivost za zlato » zamenjivost za drugu valutu » spoljna konvertibilnost – zamena domaće za stranu valutu; do 1971. Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodna trgovina i plaćanja – metodi: – danas: konvertibilnost valute » unutrašnja konvertibilnost – rezidenti menjaju domaću valutu za stranu » delimična konvertibilnost – zamena za potrebe tekućih transakcija » puna konvertibilnost – zamena i za kapitalne transakcije » realna konvertibilnost: stabilna ravnoteža pl. bilansa (P i T za devizama), odgovarajući nivo monetarnih rezervi (intervencije), usklađenost mon. politike sa zemljama sa konv. valutama (ne ugrožavanje vrednosti drugih valuta), podrška MMF; Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Međunarodna trgovina i plaćanja – svetski novac Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs: • Cena strane valute izražena u domaćem novcu; • Izražavanje: – Direktno notiranje: 1/100 jedinica strane valute u domaćoj, ili – Indirektno notiranje: 1/100 jed. domaće valute izražene u stranoj valuti; – Oznake – tri slova: USD, GBP, EUR • Veoma osetljiva i važna ek. kategorija; omogućava međ. saradnju; • Odnosi P (izvoz, kamate, dividende, uzeti inokrediti - devizni priliv) i T (uvoz, otplata ino-duga – devizni odliv) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs: • Čisti odnosi P i T (bez intervencija c. b) = ravnotežni devizni kurs - uslovi: – održavanje ravnoteže pl. bilansa na srednji rok – takva ravnoteža nije podržana uvoznim i deviznim ograničenjima – ne izaziva dodatnu inflaciju i nezaposlenost; • Intervencije usled: – trenutnog i projektovanog stanja pl. bilansa – raspoloživost prirodnih resursa / tehn. opremljenosti, radi povećanja izvoza, smanjenja uvoza – nivoa (ne)zaposlenosti – konkurentske devalvacije – nivo carinske i zaštitne politike, ciljevi ek. politike – realne mogućnosti ino-zaduživanja, devizne rezerve, politička stabilnost, ek. neizvesnosti. . . Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs: svetsko tržište deviza • Najdinamični sektor; disperzija, kontinuiranost, veliki broj učesnika, mala profitna margina, visok stepen likvidnosti, nepredvidivost (brojni faktori utiču na devizni kurs) = najpribližnije idealu savršene konkurencije • BIS: dnevno preko $4 biliona; glavna FX tržišta ($mlrd): Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs: svetsko tržište deviza 2007 US$ mil: US dollar Euro Yen Pound Swiss Canadian $ Total 3, 080, 988 2, 660, 262 1, 139, 405 509, 731 460, 779 208, 790 129, 787 Spot: 1, 004, 889 FX 1, 714, 370 (US$: 1, 580, 594) Najveća nacionalna tržišta, dnevni prosek (US$, mil) Ukupno US$ EUR United Kingdom (34%) 1, 359, 103 1, 205, 702 565, 64 United States (17%) 663, 611 548, 316 249, 407 Total 3, 988, 082 3, 462, 795 Međunarodni ekonomski odnosi 1, 467, 782
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs - vrste: • Fiksni devizni kurs – – fiksna cena stranih valuta, koju određuje mon. vlast – unutrašnja vrednost (kupovna moć na domaćem trž. ) i spoljna vrednost (paritet prema drugim valutama) mogu da budu u neravnoteži: precenjenost ili potcenjenost; – nije realan kurs, ne može se dovljno često menjati – pozitivno: moguće planiranje – Bretto Woods: fiksni kursevi radi stabilnosti međ. monetarnih odnosa; – krajem 1960 tih: inflatorna politika SAD; precenjen $ – poželjni nakon perioda hiperinflacije Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs - vrste: • Flukutirajući devizni kurs – – odnosi P i T na deviznom tržištu; čisti fluktuirajući kursevi – bez intervencije; “prljavi” fluktuirajući kursevi - intervencije moguće na strani P ili T; – kreću se oko ravnotežne tačke → uravnoteženje pl. bilansa; – pozitivno: tržišno utvrđivanje, bolja zaštita privrede – negativno: nestabilnost monetarnog sistema, prepreka međ. trgovini, nemogućnost planiranja, mogućnost povećanja ino-duga zemlje, špekulacije. . . – kontrola fluktuacija: targetiranje kursa – u upotrebi nakon sloma 1971; Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs – Paritet kupovni snaga PPP • Način formiranja deviznog kursa upoređivanjem unutrašnih vrednosti (kupovne snage na domaćem tržištu) dve valute; – Npr. količina nacionalne valute koja je potrebna da se u inostranstvu kupi ista količina robe kao u SAD za $1; – prvenstveno održava odnose cena – neophodno odrediti korpu proizvoda (osnovni prehrambeni proizvodi) – problemi: izbor proizvoda, vrsta cena (ne veliko, na malo), različiti poreski sistemi, sezonske fluktuacije cena; Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs – • Mnogostruki devizni kursevi: osim jednog zvaničnog kursa, paralelno se javljaju i drugačiji (viši ili niži) devizni kursevi, – kao obračunske kategorije; – primenjuju se samo na rezidente koji učestvuju u spoljnoj trgovini – deluju samo na domaće cene – koriste se za stimulaciju izvoza i pojedinih sektora, destimulaciju uvoza – najčešće ih prati obaveze cesije deviza c. banci po tom kursu; uobičajeno dva nivoa deviznog kursa (luksuzna potrošnja, osnovni proizvodi) – efekti: stimulacija izvoza, viša konkurentnost ali i zaštita domaćih proizvoda, redistribucija ND, realokacija resursa, smanjivanje deficita pl. bilansa Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs – Funkcije • Obračunska funkcija: – osnovna funkcija; pretpostavlja međ. monetarnu saradnju – dogovor o načinu obračuna intervalutarnih kurseva (Bretton Woods: paritet u odnosu na zlato, fiksiranje cena zlata u $ - monetarno sidro); fluktuirajući kursevi – poštovanje odnosa uspostavljenih na najvažnijim deviznim berzama; – postavlja odnose između domaćih i svetskih cena; cenovna konkurentnost; – omogućava uspostavaljanje odnosa između različitih monetarnih i finansijskih sistema (ino-zaduživanje) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs – Funkcije • Zaštitna funkcija: – štiti privredu od ino-konkurencije (pored carina i devizne kontrole) – viši devizni kurs = potcenjenost domaće valute = veća unutrašnja od spoljašnje vrednosti = devalvacija / depresijacija → manji uvoz → smanjenje deficita pl. bilansa – sprečavanje prelivanja monetarnih kriza i nestabilnosti iz inostranstva; vremenski ograničeno delovanje amortizera; • Redistributivna i realokativna funkcija: ređe kao cilj, pre kao efekat zaštitne funkcije Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs – smanjenje vrednosti • Devalvacija – – odluka monetarnih vlasti kojom se smanjuje vrednost nacionalne valute; samo u sistemu fiksnih kurseva; uslovi: monet. stabilnost, elastičnost, zalihe. . . • Depresijacija – – smanjenje vrednosti usled rasta T ili pada ponude; u sistemu fkluktuirajućih kurseva; • Dejstvo na platni bilans – precenjena domaća valuta stimuliše uvoz, smanjenje vrednosti kursa = smanjenje uvoza = uravnotežavanje pl. bilansa • Pozitivni efekti na izvoz samo ako su domaća ponuda i inostrana tražnja cenovno elastične; Međunarodni ekonomski odnosi • Negativni efekti na obračun ino-duga;
Međunarodni monetarni odnosi – Devizni kurs – povećanje vrednosti • Revalvacija – – odluka monetarnih vlasti kojom se povećava vrednost nacionalne valute; samo u sistemu fiksnih kurseva; suficit pl. bilansa koji je i nastao usled potcenjenocsti domaće valute; nepopularna mera i retko se koristi jer se suficit može korigovati i na druge načine (rast rezervi); 1971: rast euro valuta i jena prema $; • Apresijacija – – povećanje vrednosti usled pada T ili rasta ponude deviza; u sistemu fkluktuirajućih kurseva; • Dejstvo na platni bilans – potcenjena domaća valuta destimuliše izvoz, realokacija proizvodnje za domaće tržište, pad tražnje za devizama = rast vrednosti kursa = smanjenje izvoza = uravnotežavanje pl. bilansa Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans • kategorija koja evidentira sve spoljnotrgovinske transakcije • sistematizovan pregled svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje zaključe sa rezidentima druge zemlje, u određenom vremenskom periodu, iz kojih proizilaze dugovanja / potraživanja bez obzira da li su dospela ili ne; • sličan bilansu uspeha (a ne bilansu stanja) • Devizni bilans: evidentira samo dospele obaveze / potraživanja; registruje devizni priliv /odliv u toku jedne godine; ukazuje na potrebne mere devizne politike radi uravnoteženja; Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans • Ravnoteža, suficit, deficit; • Obračunski bilans (bilans stanja međ. razmene): popis međ. dugovanja i potraživanja / aktive i pasive, na određeni dan bez obzira kada su nastali; sastavlja se po potrebi – mere protiv ulaska u zonu prezaduženosti; • Platni bilans = uključenost u međ. podelu rada • Obračunski bilans = kontrolisanje zaduženosti • Devizni bilans = kontrolisanje deviznog kursa Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans - struktura • MMF: bilans tekućih transakcija (protivstavka realnom kretanju robe i usluga, međ. plaćanja) i bilans kapitalnih transakcija (transfer kapitalakupovne moći, međ. finansiranje) • Aktiva: Tekući - izvoz, prihodi od ino. inv. ; vladine trans. , priliv transfera; Kapitalni – priliv dug. i kratk. kapitala, smanjenje deviznih rezervi (int. na deviznom tržištu=rast ponude deviza); • Pasiva: Tekući – uvoz, rashodi po ino-inv. u zemlji, vladine transkacije, odliv transfera; Kapitalni – odliv dug. i kratk. kapitala, povećanje deviznih rezervi; Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans - struktura • Analiza strukture: vertikalno (priliv i odliv deviza) i horizontalno presecanje (način sticanja / trošenja deviza); • Tekući bilans – najvažniji uzrok neravnoteže; podbilans robnih transakcija, vidljivi deo • Povezanost kategorija – priliv FDI → rashodi po investicijama (repatrijacija profita) • Neravnoteža bilansa (deficit) se pokriva deviznim rezervama i uzimanjem kratk. inokredita (SDR, održanje spoljne likvidnosti); Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans - neravnoteža • Suficit, deficit (zastupljeniji); • Prema dubini problema i trajanju: privremena i fundamentalna neravnoteža; • Privremena neravnoteža – sezonska, ciklična • Fundamentalna – neusklađenost privredne strukture: ne može da očuva stabilan nivo zaposlenosti i cena bez devizne kontrole i promene kursa • Prema uzroku neravnoteže: slučajna, ciklična, strukturna (štednja< investicija, uvoz kredita), inflatorna (rast cena domaćih proizvoda →rast uvoza, potrebno smanjenje agregatne tražnje, devalvacija); monetarni i realni faktori neravn. Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans – uravnoteženje • Klasičan metod- automatizam (čist zlatni standard, plaćanja u zlatu, kvantitativna teorija novca – P i T za devizama, samo cena utiče na konkurentnost, primat spoljne ravnoteže) • Savremeni metod (Kejnz) – isključeno delovanje zlatnog standarda – primat unutrašnje nad spoljnom ravnotežom – očuvanje nivoa zaposlenosti i cena čak i u uslovima suficita (povećanje deviznih rezervi) – razvijene zemlje – ciklična (rešenje: rast agregatne domaće tražnje, izdaci za naoružanje, istraživanje. . . ) i inflatorna neravnoteža (deflacija: smanjivanje nivoa tražnje, porezi, skuplji novac) Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans – uravnoteženje • Savremeni metod - ZUR – uzroci: strukturna i inflatorna neravnoteža; – strukturna: veće potrebe za investicijama za brži privredni razvoj – deflacija – ograničen domet delovanja, zbog socijalnih efekata; + administrativna ograničenja – rešavanje: razvoj izvozno orijentisane, konkurentske privrede, preventivno delovanje Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans – uvoz-izvoz Međunarodni ekonomski odnosi
Međunarodni monetarni odnosi – Platni bilans – uvoz-izvoz Međunarodni ekonomski odnosi
- Filipovi
- Thrifty bulgaria
- Miroslava petrevska
- Miroslava hricisinova
- Miroslava tich
- Balade petrice kerempuha citati
- Sociogram
- Homonimi
- Lanci ishrane
- Medjuljudski odnosi na poslu
- Rod i pol
- Prostorni odnosi
- Cranet upitnik
- Teorije profita
- Ekonomski fakultet podgorica master studije
- Ekonomski fakultet u tuzli
- Ekof sociologija
- Vremeto denes vo skopje
- Ekonomski fakultet podgorica
- Dragan milovanovic
- Ekonomski principi poslovanja
- Osnovi ekonometrije
- Ekonomski fakultet banja luka
- Elza jurun
- Ekonomski fakultet smjerovi
- Ekonomski fakultet banja luka
- Izokvanta
- Milena lutovac
- Pmf skopje
- Analiza i poslovno planiranje
- Banja luka ekonomski fakultet
- Ekonomski indikatori
- Maksimizacija profita
- Univerzitet u vitezu
- Ekonomski fakultet podgorica
- Emin üstünyurt
- Prof lardo
- Prof. dr. rudas lászló
- Prof janusz cianciara
- Prof. dr. ali metin kafadar kimdir
- Cyp3a4 inhibitörleri
- Prof dr zaliman sauli
- Prof andries stulting
- Prof tomasz targowski geriatra
- Pengertian wawasan nusantara menurut prof wan usman
- Prof. dr. ulla licandro
- Prof. dr. karim fereidooni herkunft
- Risin sentezi
- Science prof online
- Prof tv mulaudzi
- Science prof online
- Prof dr mehmet demirhan
- Cholegogue
- Gordana ostojic
- Prof dr behçet coşar
- Brometo de ciclopentila
- Michael hicks newcastle
- Ekspiryumda duyulan sesler
- Prof dr dilek erdem
- Prof. paolo sequi
- Ards berlin kriterleri
- Oš prof filipa lukasa
- Red cell antikor testi
- R 8 314
- Bbrek
- Meneder
- Dr göksal keskin
- Xuhua xia rate my prof
- Prof. stephan lorenz
- Mesosistolico
- Glutatyon peroksidaz
- Riadh habash rate my prof
- B ion
- Prof chris french
- Prof dr dr iris rengganis
- Prof dr göksal kalaycı
- Prof pastore
- Dr marko munjiza
- Sprachcomputer für schlaganfallpatienten
- Progesyon
- Prof. grace schneider
- Lemak
- Prof dr fulden yumuk
- Prof. dr. frank ziegele
- Prof. dr. yılmaz aral
- Poetry prof
- Prof kuntoro fkm unair
- Prof. dr. fügen aktan
- Prof. dr. fügen aktan
- Solcellepanel oppbygging
- Prof. dr. sadiq m. sait
- Prof dr gülay kınıklı
- Termini matematici
- Shock prof
- Sait karakurt
- Prof dr kamil adalet
- Prof david toback
- Prof. dr. semiyha tuncel
- Dr sergije markovic
- Angle congru allo prof
- Prof w c wilson
- Prof. dr. jan papy
- Prof. dr. meltem yılmaz
- Prof dr serkan yılmaz
- Mekanizma sistematiği
- Prof. emer.
- "universidade paulista unip instituto"
- Complex overt response example
- Prof baud
- Big ass prof
- Jare head
- Prof paul nilsson
- Prof. larissa rocha
- Candda
- Ketokanazol
- Prof dr bekir kocazeybek
- Prof michael woodward
- Postpilorik
- Prof.dr. ayhan demiriz
- Pulmonary embolism
- Pembangunan ekonomi menurut prof denis goulet
- Prof. dr. matthias loose
- Prof dr fatih gülşen
- Anondho wijanarko
- Milan miljevic biografija
- Fügen aktan
- Prof.dr. deniz cemgil arikan
- Umi narimawati
- Prof dr emel ebru özçimen
- Prof. dr. sc. ivana barković
- Prof arul.philip
- Dede korkut
- Prof 2000
- Prof tufan kutlu
- Prof ad
- Hatice mergen
- Sarı dışkı
- Remittent ateş
- Prof kamardi thalut
- Gröpl lehrstuhl
- Kompartman sendromu 5p
- Bellioni otorino