MEUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM 3 PROSINCA UJEDNINJENI

MEĐUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM 3. PROSINCA UJEDNINJENI SU NARODI PROMOVIRALI DAN MEĐUNARODNOG POŠTIVANJA 1998. GODINE. VRPCA ZA MEĐU NARODNI DAN OSOBA S INVALIDIT ETOM

U HRVATSK OJ JE NAJV EĆI BROJ O SOBA S INV D O ALIDITETOM B I O D 19 DO 64 g NAJVEĆI BR U odine. OJ OSOBA S INVALIDITET U ZAGREBU OM IMA PRE I SPLITSKO BIVALIŠTE - DALMATIN SKOJ ŽUPA NIJI.

U T O V I Ž U EĆA R S E J A , I Ć N E E V J J L A O N V „ MO S A D T LI S I O O N M E S R E E J J UV KVI A K A G O GT O B Z I N E VOLJ JOŠ VIŠE, O. ” O M S E J I V G AK K E ICTOR HU V M O T USPRKOS

GIMNAZIJALCI III. i IV. razreda REKLI SU O LJUBAVI S OSOBOM S INVALIDITETOM: A TEMELJU OSOBOM SE POSTAJE N TRA“ I ONOGA KAKAV SI „IZNU Z UZAJAMNU SIGURNA SAM DA BIH U OGLA LJUBAV I POŠTIVANJE M S OSOBOM PROVESTI SVOJ ŽIVOT KAO ŠTO JE KOJA IMA POTEŠKOĆA I TA VEZA ZA B A ŽD O M. ET IT D LI A V IN NA , ALI UZ D U Č A IL B U K ET Č O P U MENE NEKOME OSJEĆAJ DA I JA MOGU KO UZ MENE ET N J TA JE A D A I, Ć O POM ENUCIMA, DA U SRETNIM I TUŽNIM TR EH ULJEPŠAVA IJ SM O I IJ Č O K ET N TO JE EPREKE MOJ DAN, UZ SVE TE PR SREĆU. BORILA BIH SE ZA NAŠU MISLIM DA SA IZGRA DITI EM M SPREMN OSOB A OTIVN OM S U VEZU INVAL SE ON S I D ITETO A PO N M TOM P I ROBLE ČEMU, OSIM JER OD DR MU, NE RAZ PO LIK UG SMAT RAJU T IH. NEKI TO UJE ERETO BIH NA M. AKO O ZVALA TERE JA TO NE SOBU TOM J V O L I VAŽNO Š OND ER AT K ZAPRA AKVA JE ON I JE A VO IZN UTRA. HENDIKEPIRANOST TIJELA NE PODRAZUMIJEVA I HENDIKEPIRANOST DUHA. SMATRAM DA SAMO ZATO ŠTO JE NETKO U KOLICIMA, NE TREBA BITI ZAKINUT ZA LJUBAV. SVATKO ŽELI VOLJETI I ZAUZVRAT BITI VOLJEN. OSOBE S INVALIDITETOM NISU IZUZETAK I ZASLUŽUJU BITI TRETIRANE JEDNAKO KAO I OSTALI!

SKLOPITI P RIJATELJST VO S OSOB INVALIDITE OM S TOM, JEDN AK SPRIJATELJ ITI SE S BILO O JE LAKO KAO PRIJATELJS KIM DRUGI TVA SE MO M. A, IZ ŽE RODITI I NE MOŽE R LJUBAV. NI EĆI KAKO S TKO E NE BI MOG OSOBU S IN A O ZALJUBIT VALIDITETO IU M JER NIJE ONO U ŠTO V ANJSKI IZG SE ZALJUBL LED JUJEMO. IA KOLICA NE K O INVALIDS IZGLEDAJU KA P R I V LAČNO, TKO NAS NE BI M KAŽE DA OGLA PRIV RAZMIŠLJA U Ć I OSOBNOS NJE I STAVO T, V I OSOBE S I MOŽDA JE NVALIDITE BAŠ NEKA O TOM. SOBA S INV MOJA SRO ALIDITETOM DNA DUŠA. MOŽDA U OSOBU I ZA POZNAM T LJUBIM SE AKVU U NJU ONA MOŽE ZALJ KO KAKO S UBITI SAMO E JEDNOM U ŽIVOTU.

TOM BI E IT ID L A V IN S OSOBOM S A Z E V A BI JOJ N V A A N E M LJUB E R V E IŠ V AVANJE. IK IV R P O K E N I I NA A B IL O G E TRAŽ N , O T O I NE SAM I. IT T E V S O P ALO. O D L E A L G O TREB N D U Č A D ŠTVO MOŽ U R D I S O N D LISKU O B V I IT V A TAKA T S O P S U PREPREKA A IL B I B E N O T I MEN JOM. N S O V T JS L E T A IJ VEZU ILI PR JA NE POZN AJEM OSOBU S INVALIDITE TOM, ALI MISLIM DA BIH MOGLA OS TVARITI PRIJATELJST VO I EMOCIONA LNU VEZU S TOM OSOBOM JE R LJUBAV NE POZNAJE G RANICE.

U OVIM GODINAMA TEŠKO MI JE GOVORITI O TAKO OZBILJNIM LJUBAVNIM VEZAMA. UVIJEK SAM BILA SPREMNA POMOĆI LJUDIMA S POTEŠKOĆAMA I OSOBA SAM BEZ PREDRASUDA. MOJ PRIJATELJ JE INVALID OD ROĐENJA TE S NJIME PROVODIM MNOGO VREMENA. TAJ NJEGOV HENDIKEP I NE PRIMJEĆUJEM. UGODNO SE OSJEĆAM U NJEGOVOM DRUŠTVU UZ SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI I DRUŽENJA. NA TEMELJU TOGA VJERUJEM DA MI VEZA ILI PAK BRAK S OSOBOM S INVALIDITETOM NE BI PREDSTAVLJAO PROBLEM. U SLUČAJU NESREĆE U OBITELJI U KOJOJ BI MOJ PARTNER OSTAO HENDIKEPIRAN TAKOĐER NE BIH IMALA PROBLEMA JER NA BRAK GLEDAM DOSLOVNO UZ REČENICU: „U DOBRU I ZLU, U ZDRAVLJU I BOLESTI. “ OSOBE S INVALIDITETOM OD MALENA SU NAUČILE CIJENITI ONO ŠTO IMAJU ZBOG ONOG ŠTO NEMAJU, SPREMNE SU PRUŽITI JOŠ VIŠE LJUBAVI I POŠTOVANJA.

POVIJEST MEĐUNARODNOG DANA OSOBA S INVALIDITETOM POTJEČE IZ DAVNE 1956. GODINE. DANA 8. KOLOVOZA 1956. GODINE U RUDNIKU UGLJENA BOIS DU CASIER U BELGIJI PLANUO JE POŽAR U KOJEM SU STRADALA 262 RUDARA. TA SE NESREĆA PAMTI KAO RUDARSKA NESREĆA S NAJVEĆIM BROJEM LJUDSKIH ŽRTAVA U NEKOM RUDNIKU UGLJENA. U SPOMEN NA TAJ DOGAĐAJ ODREĐENO JE I OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA OSOBA S INVALIDITETOM.

U Hrvats koj živi 5 18. 081 o s invalid s oba i t e tom te o oko 12, 1 ne čine % ukupn og stano broj oso vništva. N ba s inva ajveći liditetom Splitsko ž ivi u Zag - dalmati rebu i nskoj žu paniji.

: U V T S J L E T A IJ REKLI SU O PR BILO BI MI OSOBITO ZADOVOLJSTVO POMOĆI PRIJATELJU S INVALIDITETOM KAKO BI SE OSJEĆAO ŠTO SLIČNIJI SVOJIM VRŠNJACIMA. MISLIM DA BIH SE UJEDNO OSJEĆALA VIŠE VRIJEDNOM I ZADOVOLJNOM KAD BIH IMALA MOGUĆNOST TO OSTVARITI UZ POMOĆ PRIJATELJA S INVALIDITETOM, ISTODOBNO POMAŽUĆI NJEMU SAMOM. NE VIDIM PROBLEM U OSTVARIVANJU TAKVOG PRIJATELJSTVA U KOJEM SE TAKOĐER MOŽE PRIČATI O SVIM TINEJDŽERSKIM TEMAMA KAO I SA SVIM OSTALIM PRIJATELJIMA. MEĐUTIM, RAZMIŠLJAJUĆI O LJUBAVNOJ VEZI, MALO SAM SKEPTIČNA, IAKO NITKO NE GARANTIRA DA SE IZ PRIJATELJSTVA NEĆE RAZVITI LJUBAV, A LJUBAVI SE DEFINITIVNO ZBOG TIH POTEŠKOĆA NE BIH OPIRALA. VOLJELA BI H IMATI ZA PRIJATELJA OSOBU S INVELIDITE TOM, DRU ŽITI NJIM, POM OĆI MU DA SE S SE Š VIŠE UKLO PI U DRUŠT TO NAUČITI G VO, A ŠTO VIŠE STVARI, A PRIJE SVEG A NAUČITI GA SVIJET GLE DA POZITIV DA NA NO TE DA SHVATI KA KO I ON M OŽE SVE.

VANJSKI IZGLED I NEČIJI HE PREDSTA NDIKEP N VLJATI NI E BI SMJE K AKVU PR S DRUGIM LI E P REKU U O OSOBAM DNOSU A. TO BI T KARAKTE R RISTIKA T E OSOBE, EBALA BITI A NE MA NA. REKLI SU O E B O S O A IM T S O N B SPOSO : M O T E IT ID L A V IN S . PROLAZAK MAJKE I DJETETA PORED OSOBA U INVALIDSKIM KOLICIMA ČESTO ZAVRŠAVA REČENICOM: „NEMOJ GA GLEDATI, NIJE LIJEPO! “ NE ZNAM ZAŠTO LJUDI NA OSOBE U KOLICIMA GLEDAJU S TAKVIM ANIMOZITETOM?

JETI KAKO ID V U IK IL R P IMALA SAM I I KAKO IV Ž M O T E IT ID L OSOBA S INVA RODBINI U M A IM R E J A RAZMIŠLJ KOLICIMA. U E J A J O K U JEDNU OSOB ŽENA, A L E S E V O N R E J ONA JE NEIZM ŽELJNA I A N A IJ M S A UVIJEK N IAKO JE. E J A D A L M. RAZGOVORA ŽA I DVOJE U M A IM , A N T NEPOKRE E ŽIVE U N I V S , T S O L A DJECE. NAŽ ŽENJU. U R K O M O N T TAKVOM SRE SAM NAZ IV „INVA LIDI“NE ZVUČI M I LIJEPO J ER TIME KAO DA IH IZDVA JAMO U JEDNU ZA SEBNU S KUPINU. VEĆINA LJUDI OSO BU S INVALIDITETOM GL EDA SA SAŽALJENJEM, ALI SAMO UZ MALO POMOĆI I TR UDA ONI BI MOGLI FUNKCIONIR ATI KAO I OSTALI. U RAZGOV ORU S NJIMA NE MOŽEM O PRIMIJETITI BAŠ NIŠ TA PO ČEMU BI BILI USKR AĆENI U ODNOSU NA DRUG E.

IAKO „LETE“ BEZ KRILA, ONI LETE, ONI SU SLOBODNI I JAKI. ZATO NE SAŽALJEVAMO SE NAD NJIMA. OSOBE S INVA LID NISU N IŠTA R ITETOM OD DR AZLIČI T UGIH. I ONI I IJE SVOJE MAJU ŽIVOT N NASTO E JANJA CILJEVE, TREBA , ŽELJE. TO CIJENI TI. OSOBE S INV ALIDITETOM IMAJU PRAV NORMALAN O NA ŽIVOT KAO I L J UDI BEZ TAK POTEŠKOĆA VIH. PREMDA SE O N I MORAJU V POTRUDITI I IŠE ISTICATI DA B I P OTVRDILI SV STATUS U DR OJ UŠTVU, TO I H NE SPREČAV DA OSTVARE A SVOJE ŽELJE I ISPUNE SVO JE ŽIVOTNE CIL JEVE.

Foto: JULIJA KATIĆ, UČENICA III. razreda opće gimnazije Lektor prezentacije: RINA VIDOVIĆ, prof. hrvatskog jezika Hvala svim sudionicima! Prezentaciju izradila: SILVANA DRAGIČEVIĆ, prof. biologije