Meujezini dodiri i leksiko posuivanje Junak utakmice bio
Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje
Junak utakmice bio je Mirza Džomba. Ovo je bio njegov dan. Prije finala izabrali su ga u najbolju sedmorku prvenstva. Cijelo prvenstvo smo ga čekali, a onda je u finalu zabio osam golova u osam šutova, odigrao bez pogreške kada je najviše trebalo odmoriti Metličića. (Sportske novosti, ponedjeljak, 3. veljače 2003. )
Koje su riječi u tekstu posuđene iz nekog drugog jezika? Junak utakmice bio je Mirza Džomba. Ovo je bio njegov dan. Prije finala izabrali su ga u najbolju sedmorku prvenstva. Cijelo prvenstvo smo ga čekali, a onda je u finalu zabio osam golova u osam šutova, odigrao bez pogreške kada je najviše trebalo odmoriti Metličića. (Sportske novosti, finale gol šut
Iz kojih jezika dolaze riječi finale, šut i gol? ?
finale sr i m 1. muz a. posljednji stavak višestavčanih instrumentalnih kompozicija (soneta, simfonije i sl. ) b. u klasičnoj operi završna scena pojedinog čina 2. meton. vrhunac nekog događaja; rasplet 3. sport utakmica dviju protivničkih momčadi koja odlučuje konačnog pobjednika izlučnog natjecanja ◊ tal. ← lat. finalis finis: svršetak
gol m (mn golovi) sport. razg. 1. vrata koja se sastoje od dviju stativa, prečke i mreže u sportskim igrama 2. zgoditak postignut ubacivanjem lopte u protivnička vrata ◊ engl. goal
šut m (nom. mn. šutovi/šutevi) razg. 1. sport. udarac na gol ili koš (u nogometu, košarci, vaterpolu, rukometu i drugim sportskim igrama) 2. žarg. u jeziku narkomana izraz za jednu dozu koja se uštrcava injekcijom u žilu ◊ engl. shoot
Jezično je posuđivanje svako preuzimanje neke jezične jedinice iz jednog jezika u drugi. Posuđenica je jezična jedinica posuđena iz drugog jezika.
evanđelje škola nafta moda profesor car puška kukuruz telefon Ove riječi su posuđenice, ali su se tijekom vremena prilagodile hrvatskom jeziku.
Razlozi jezičnog posuđivanja unutarjezični izvanjezični hrvatski jezik posuđuje iz drugih jezika: u vezi s društvenom naravi jezika: 1. jer u njima nalazi gotova rješenja za praznine u vlastitom leksičkom sustavu 1. političke veze naroda 2. gospodarske veze 3. kulturne veze 2. jer se hrvatski leksemi 4. znanstveno-tehničke veze značenjem ne 5. izravan zemljopisni dodir podudaraju s posuđenicama
anakonda avokado leopard krokodil slon gnu
Hrvatski jezik posuđivao je iz talijanskog, njemačkog, mađarskog i turskog. U novije vrijeme najviše posuđuje iz engleskog jezika.
Sociolingvistika je lingvistička disciplina koja proučava veze između društvenih i jezičnih struktura te utjecaj društvenih čimbenika na jezik i jezično posuđivanje.
Proces jezičnog posuđivanja načini jezičnog posuđivanja izravno Jd posredno Jp Jd – jezik davalac Jd – jezik primalac Jpo – jezik posrednik Jd Jpo Jp
Izravno posuđivanje Jd Jp gazda mađarski šunka njemački turist engleski spužva talijanski
Posredno posuđivanje Jd sport Jpo Sport [šport] Jp sport ili šport
romanizmi: galicizmi, talijanizmi, luzitanizmi, hispanizmi latinizm i grecizmi anglizmi (anglicizmi) amerikanizmi turcizmi (iz turskog, arapskog i perzijskog orijentalizmi) germanizm i posuđenice prema jeziku iz kojega dolaze hungarizmi rusizmi srbizmi polonizmi bohemizmi
Vrste posuđenica kojima je u izrazu vidljivo strano porijeklo egzotizmi internacionalizmi prevedenice (kalkovi) strane riječi eponimi tuđice usvojenice
Internacionalizmi su riječi koje u više jezika imaju isto osnovno značenje i sličan (blizak) izraz. Korijen im je najčešće iz grčkog i latinskog jezika. Podudaraju se uglavnom u europskim jezicima pa se često nazivaju i europeizmima.
džez jazz Jazz jazz televizija television Fernsehen television e balet ballet Ballett balletto politika politics Politik ballet politica politique
Egzotizmi su riječi koje označavaju specifičnosti pojedinih naroda i kultura. Obično su to nazivi jela i pića, narodne nošnje i običaja, nazivi biljaka i životinja, novčanih jedinica i društveno-političkih posebnosti. Egzotizmi se obično slično izgovaraju na svim jezicima.
paelja iglu ananas kilt rupija irvas šerif
Eponimi su opći nazivi za neke pojave koji su nastali od vlastitog imena. To su nazivi znanstvenih otkrića, razdoblja i stilova u svim umjetnostima, ljudskih osobina. nikotin - po Francuzu Jeanu Nicotu koji je 1560. unio duhan u Francusku žilet - aparat za brijanje, nazvan po imenu izumitelja, Gilletteu
makadam - vrsta ceste s nasutim mrvljenim kamenom, po imenu škotskog inženjera Mac. Adama petrarkizam pisanje pjesama na način Francesca Petrarce linč - samovoljna likvidacija bez istrage i suđenja, po imenu Johna Lyncha, američkog farmera iz 17. stoljeća
Prevedenice (kalkovi) Prevedenice su riječi koje su napravljene u jeziku primaocu, ali prema stranome uzoru, npr. u složenicama se doslovno prevode svi dijelovi. njem. Regenschirm engl. skyscraper
Tuđice su vrsta posuđenica kojima se, bez obzira na sve prilagodbe, ipak osjeća da su stranog podrijetla. hot dog bicikl smoking
Strane riječi Strani su leksemi u hrvatskom tekstu. Kada se doslovno prenose u hrvatski tekst obično se pišu drugim tipom slova (kurziv). One se ne ubrajaju u posuđenice, nego su obično neka vrsta navođenja, citata, u originalu.
Prilagodba posuđenica 1. pravopisna i grafijska 2. fonološka 3. mofološka 4. značenjska
1. pravopisna i grafijska prilagodba Glasovi ne pišu isto u svim jezicima, čak ni u onima koji se služe latinicom. 1. transkripcija - prijenos riječi ili teksta iz jednog pisma ili pravopisa u drugi slovima pisma u koje se prenosi 2. transliteracija - doslovno prenošenje neke riječi iz jednog pisma u drugo. Za svaki se znak u jednom pismu uzima poseban znak u drugom (npr. iz latinice u ćirilicu).
az[б] [vб ime o]tca i s(i)na [i s]vetako duha azб opat[б] držiha pisahб se o ledi[n]ě juže da zvбnбimirб kralб hrvбatбsky [vб] (. . . )
2. fonološka prilagodba Svaki strani fonem prilagođava se sebi najbližem fonemu (po izgovoru) u hrvatskom jeziku. Posuđenica se mora prilagoditi i u naglasnom sustavu. franc. detail - dètālj franc. buffet - bìfē
3. morfološka prilagodba Posuđenice se moraju uklopiti u morfološke osobitosti hrvatskoga jezika, u njegove oblike, moraju se svrstati u morfološke paradigme hrvatskoga jezika. Bez toga ne bi mogle uspostaviti sintagmatske, sintaktičke odnose sa drugim riječima u tekstu.
N kauboj G kauboj-a D kauboj-u A kauboj-a kauboj-u V L I 1. artikuliramo 2. artikuliraš 2. artikulirate 3. artikuliraju kauboj-em
4. značenjska prilagodba Posuđenica je značenjski, semantički prilagođena kada se aktivno uključi u hrvatski leksik i kada se upotrebljava barem u dva funkcionalna stila. lat. globus kugla hrv. globus – Zemljina
- Slides: 35