Metodika nastave informatike as 3 Prof Dr Dragana

  • Slides: 11
Download presentation
Metodika nastave informatike čas 3 Prof. Dr Dragana Glušac

Metodika nastave informatike čas 3 Prof. Dr Dragana Glušac

METODIKA NASTAVE Metodika informatike jeste naučna disciplina, ako je izgradila svoj metodološki sistem, sistem

METODIKA NASTAVE Metodika informatike jeste naučna disciplina, ako je izgradila svoj metodološki sistem, sistem svojih pravila, zakonitosti spoznaja. Međutim, njena specifičnost je u tome što mora biti nešto više od nauke, nešto nije i ne može biti nauka. To određenje ne treba shvatiti kao nedostatak ili degradaciju metodike U oblasti informatičkog obrazovanja metodika informatike proučava pojedine pojave, njihove uzroke i posledice, utvrđuje zakonitosti tih pojava i ukazuje na nepovoljne i povoljne uzroke sa ciljem da se postignu optimalni rezultati u informatičkom obrazovanju Osnovni elementi koji spadaju u predmet istraživanja metodike informatike kao naučne discipline su: analiza društveno postavljenog cilja, određivanje, razrada i formuliranje zadataka nastave "svog" predmeta:

 određivanje (i stalno razvijanje) spoznajne, vaspitne, obrazovne i preltične društvene vrednosti sadržaja, njegovo

određivanje (i stalno razvijanje) spoznajne, vaspitne, obrazovne i preltične društvene vrednosti sadržaja, njegovo značenje za svestrani razvoj ličnosti i osposobljavanje učenika; izbor, razrada kriterijuma, metoda i postupaka izbora, oblikovanja i struktuiranja (te selekcija) sadržaja nastavnog predmeta i njegovo kontinuirano usavršavanje (naučno stvaranje programa "svog" nastavnog predmeta, u cilju sprečavanja preopterećenosti programa i njegovog stalnog osavremenjivanja); izučavanje i usavršavanje metoda i organizacije rada u nastavi, koje najbolje odgovaraju cilju, zadacima, sadržaju, i psihofizičkoj razvijenosti učenika; · planiranje, projektovanje i pripremanje za neposredno izvođenje nastave, te racionalna organizacija i efikasna realizacija nastave; izrada, oblikovanje i opremanje udžbenika, te ostale nastavne opreme, za što efikasniju realizaciju nastave "svog" nastavnog predmeta; istraživanje korelativnih veza sadržaja informatike sa sadržajima drugih nastavnih predmeta, kako bi se što efikasnije ostvario opšti cilj i zadaci vaspitno-obrazovnog procesa; Naučna razrada i stalno unapređivanje sadržaja, formi i organizacije metodičkog osposobljavanja nastavnika; · stalna izgradnja i usavršavanje sopstvenog naučno-metodološkog sistema unapređivanja metoda sopstvenog naučno-istraživačkog rada i naučno uobličavanje sopstvene teorije

 Kvalitet procesa savremene nastave i učenja ogleda se u: · kvalitetu rada nastavnika

Kvalitet procesa savremene nastave i učenja ogleda se u: · kvalitetu rada nastavnika koji su posrednici između dece i nastavnih sadržaja; organizaciji procesa nastave i fokusiranja istog na učenika; · interaktivnim nastavnim metodama sa aktivnim učešćem učenika; · fokusiranje nastave na postignuća učenika a ne na puku realizaciju nastavnog programa; · korišćenje formativnih metoda za ocenjivanje učenika; · kvalitet postignuća u učenju koji treba da se ogleda između ostalog u eliminaciji mehaničkog učenja napamet i nepotrebnog ponavljanja; · obezbeđivanju učenicima suštinska znanja koja se aktivno mogu koristiti u daljem obrazovanju i u životu uopšte; · koncentrisanju na informatičku pismenost; · krajnji ishod kvalitetnog obrazovanja jeste osposobljenost učenika da koriste svoja novostečena znanja i veštine van školskog konteksta.

Predmet metodike nastave informatike Univerzalno pitanje svake metodike je „KAKO? “ koje traži odgovore

Predmet metodike nastave informatike Univerzalno pitanje svake metodike je „KAKO? “ koje traži odgovore na to koje su optimalne metode poučavanja i učenja i u njih inkorporirane metode kojima se mogu ostvarivati konkretizovani ciljevi poučavanja i učenja. Treba dodati i to da pod strategijom podrazumevamo redosled mera kojima nastavnik vodi učenike ka ovim ciljevima. Prema tome predmet MNI je KO? KAKO? ŠTA? . . . poučava i uči u nastavi informatike Centralni problem MNI je optimalno razrešenje odnosa CILJEVI (ishodi) – SREDSTVA, odnosno u koijm psihološko – didaktičkim, materijalno –tehničkim i društveno- kulturnim uslovima se odgovarajućim sredstvima mogu postići maksimalni efekti nastave informatike.

PRINCIPI NASTAVE INFORMATIKE Didaktički principi su opšte važeća pravila i rukovodeća načela kojima se

PRINCIPI NASTAVE INFORMATIKE Didaktički principi su opšte važeća pravila i rukovodeća načela kojima se regulišu tokovi poučavanja i učenja u nastavi i van nje. navedeni principi nisu u hijerarhijskim već u korelativnim odnosima, međusobno se prožimaju i ukrštaju. nova naučno - tehnička i pedagoška saznanja utiču i na nove pristupe izboru i klasifikaciji didaktičkih principa PRINCIP NAUČNE ZASNOVANOSTI POUČAVANJA I UČENJA PRINCIP USMERENOSTI POUČAVANJA PREMA CILJEVIMA POUČAVANJA I UČENJA PRINCIP OČIGLEDNOSTI PRINCIP AKTIVNOSTI – KONSTRUKTIVIZMA PRINCIP POSTUPNOSTI PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE I SOCIJALIZACIJE PRINCIP EKONOMIČNOSTI I RACIONALIZACIJE PRINCIP TRAJNOSTI ZNANJA, VEŠTINA I NAVIKA . . .

 U vaspitno-obrazovnom procesu, kao i u svakoj drugoj oblasti ljudske delatnosti, traže se

U vaspitno-obrazovnom procesu, kao i u svakoj drugoj oblasti ljudske delatnosti, traže se i biraju odgovarajuća sredstva, načini i postupci pomoću kojih se mogu postići zadovoljavajući rezultati. Kako je nastava najorganizovaniji vid vaspitnoobrazovnog rada, razumljiva su nastojanja da se pronađu, selekcionišu i primene oni načini ili metode i postupci koji će biti najcelishodniji i koji će dati optimalne rezultate. U kontekstu operativnog planiranja nastave nastavnici informatike trebaju obaviti sledeće » predradnje « radi kvalitetnog organizovanja časa: PROCENITI / ANALIZIRATI POLAZNU SITUACIJU ODREDITI / DEFINISATI CILJEVE ODREDITI TIP NASTAVNOG ČASA IZABRATI SADRŽAJE RAZRADITI GLOBALNU STRUKTURA ČASA – ARTIKULACIJA ČASA DEFINISATI OBLIKE (NAČINE) RADA IZABRATI METODIČKE PRISTUPE IZABRATI I PRIPREMITI NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA ELABORACIJA SADRŽAJA ČASA

TIP NASTAVNOG ČASA ODREDITI TIP NASTAVNOG ČASA obrada novog gradiva, ponavljanje ili vežbanje, proveravanje

TIP NASTAVNOG ČASA ODREDITI TIP NASTAVNOG ČASA obrada novog gradiva, ponavljanje ili vežbanje, proveravanje i ocenjivanje rekapitulacija i sistematizacija, kombinovani čas.

Čas obrade novog gradiva Nastavni časovi koji služe za uvođenje u novu oblast, služe

Čas obrade novog gradiva Nastavni časovi koji služe za uvođenje u novu oblast, služe upoznavanju učenika sa novim nastavnim predmetom, njegovim ciljevima i zadacima, strukturom i sadržajem, ili njihovom pripremanju za usvajanje sadržaja većih celina, područja, tema. Najopštija orijentacija strukture časa za prenošenje novih znanja, prema većini didaktičara, obično se sastoji iz sledećih elemenata; 1. Obnavljanje ranije učenog gradiva, čije razumevanje je osnov i pretpostavka usvajanju novih znanja; 2. Upoznavanja sa činjeničkim materijalom putem usmenog izlaganja nastavnika ili na osnovu posmatranja učenika, šireg sagledavanja izloženog gradiva, formulisanja i utvrđivanja zaključaka; 3. Ponavljanja usvojenih znanja, njihovog prenošenja na nove sadržaje, primene različitih vežbanja; 4. Domaćih zadataka: usmenim pismeni, praktični.

Čas ponavljanja ili vežbanja Karakteristika časova koji pretežno služe razvoju i usavršavanju sposobnosti i

Čas ponavljanja ili vežbanja Karakteristika časova koji pretežno služe razvoju i usavršavanju sposobnosti i umešnosti sastoji se u tome što učenici obavljaju određene aktivnosti pod neposrednim ili posrednim rukovodstvom nastavnika. Javljaju se u dvostrukoj funkciji: 1. Ako se aktivnost obavlja s ciljem da se oforme sposobnosti, umešnosti ili navike, radi se o časovima vežbanja. Inače, Časovi vežbanja su tipični u nastavi crtanja, likovnog i muzičkog vaspitanja. Različitim vežbama i stvaralačkom primenom usvojenog gradiva, u okviru pomenutih časova, razvijaju se i usavršavanje brojne navike i umenja. 2. Ako nasuprot tome dominira, primena stečenih znanja, umešnosti ili samostalnih aktivnosti, s ciljem njihovog daljeg razvijanja i usavršavanja, onda se radi o časovima primene.

Čas rekapitulacije i sistematizacije Časovi predviđeni za utvrđivanje znanja imaju za cilj ostvarivanje funkcija

Čas rekapitulacije i sistematizacije Časovi predviđeni za utvrđivanje znanja imaju za cilj ostvarivanje funkcija nastave koja se odnose na sigurnost i trajnost stečenih znanja. U školskoj praksi ovaj tip časa se veoma često primenjuje i u različitim oblicima. Valja razlikovati časove ponavljanja i časove sistematizovanja. Na časovima ponavljanja insistira se na zamapćivanju i usvajanju bitnih činjenica, na uopštavanju i usvajanju pravila i obrazaca ako je moguće u novim vidovima. Na časovima sistematizacije nova znanja se upoređuju s ranije usvojenim i uspostavlja se redosled, stečena znanja se sređuju u veće celine.