METODIKA NASTAVE FILMA SEMINARSKI RAD doc dr sc

METODIKA NASTAVE FILMA SEMINARSKI RAD doc. dr. sc. Vesna Bjedov

CILJ SEMINARSKOGA RADA Samostalno istraživanje stručne i znanstvene literature o zadanoj temi iz područja metodike nastave filma te primjena teorijskih spoznaja na odabranome filmskome primjeru.

DIJELOVI SEMINARSKOGA RADA v Naslovnica v Sadržaj v Sažetak i ključne riječi v Uvod v Razrada v Zaključak v Literatura v Prilozi

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA Filozofski fakultet Osijek JEDNOPREDMETNI STUDIJ Hrvatski jezik i književnost kolegij Metodika nastave filma Povijest filma seminarski rad mentorica: studentica: doc. dr. sc. Vesna Bjedov Osijek, 15. travnja 2015.

Sadržaj 1. Uvod ………………………. . . 1 2. Povijest filma. . …………………. . . . 2 2. 1. Prvi filmski stvaraoci………………………… 3 3. Zaključak …………………. . . . . 5 4. Literatura 5. Popis priloga i prilozi

SAŽETAK I KLJUČNE RIJEČI Sažetak: 5 – 10 redaka Ključne riječi: 5 – 7 riječi

KOMPOZICIJA SEMINARSKOGA RADA 1. UVOD 2. RAZRADA 3. ZAKLJUČAK UVOD RAZRADA ZAKLJUČAK

UVOD • najava teme i cilja rada • oblikovanje konteksta • navođenje nekoliko osnovnih misli ili teza, odnosno (problemskih ) pitanja RAZRADA • filmskometodičko oblikovanje teme • opisivanje i oprimjerivanj e polazišnih teza • navođenje tvrdnja iz literature, ali i svojih promišljanja • povezivanje glavnih teza ZAKLJUČAK • oblikovanje zaključne misli

RAZRADA Razrada je glavni i najopsežniji dio rada u kojemu pokazujemo svoje znanje i poznavanje literature te primjenu na zadanome primjeru. Razrada se može sastojati od poglavlja ili cjelina čiji raspored treba biti smislen.

LITERATUR A JEDAN AUTOR Ø Težak, Stjepko. 2003. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2. Školska knjiga. Zagreb DVA ILI TRI AUTORA Ø Škreb, Zdenko, Stamać, Ante. 1983. Uvod u književnost. Grafički zavod Hrvatske. Zagreb. VIŠE OD TRI AUTORA Ø Barić, E. i dr. 1995. Hrvatska gramatika. Školska knjiga. Zagreb. ČLANAK IZ ČASOPISA Ø Botica, Stipe. 1990. Vile u hrvatskoj mitologiji. Radovi za slavensku filologiju 25: 29 -40. ENCIKLOPEDIJE I LEKSIKONI Ø Hrvatska enciklopedija. 2002. Leksikografski zavod Miroslava Krleže. Zagreb.

Navođenje (citiranje) rečenica ili dijelova teksta određenoga autora potrebno je potkrijepiti podatcima: v autor v godina izdavanja djela iz kojega se navodi dio v broj stranice NAVOĐENJ E “Pričanje kao usmena ili pismena vježba nije korisna samo maštovitoj djeci u čijim se glavicama roje fantazijske i stvarnosne iskrice ispreplećući se toliko da ni mali pričalac katkad ne razlikuje istinu od razmišljanja. ” (Težak, 2003. : 481. ) Primjer:

Prilozi obuhvaćaju tablice i ilustracije (grafički prikazi, crteži, slike i sl). Njihovo je pojavljivanje u tekstu potrebno popratiti objašnjenjem (npr. slika 5. ), a na kraju je rada potrebno priložiti popis priloga koji su označeni rednim brojem pojavljivanja u tekstu. PRILOZI Dio priloga može biti uručak, prozirnica… i metodički zadatak za studente te ostali pisani materijal koji sadrži podatke vezane uz temu rada.

PRILOZI slika 5. Slikopriča – mrežna stranica http: //ng-junior. com/djecja-posta/arhiv/2008/06/, 15 veljače 2015.

TEHNIČKI NAPUTCI v veličina slova – 12 v font - Times New Roman v prored – 1, 5 v poravnanje - obostrano

razumijevanj e teme 5 bodova usmeno izlaganje na seminarskoj nastavi 5 bodova citiranost izvora BODOVANJE SEMINARSKO GA RADA Pisani je rad jezična razina seminarskoga rada 5 bodova oblikovanost seminarskog a rada 5 bodova kompozicija seminarskog a rada 5