Metode supervizije Kristina Urbanc i Marijana Majdak 2019

Metode supervizije Kristina Urbanc i Marijana Majdak 2019.

Supervizija • Sastavni dio prakse u trajanju od 20 sati (provodi se u sklopu kolegija (vježbe) Metode supervizije) • Predavanja iz kolegija MS odvijaju se srijedom od 13. 30 do 16. 30 u slijedeće datume (pet susreta) 13. 3. ; 20. 3. ; 27. 3. 3. 4. i 22. 5. 2019. • Praksa: 15. 4. do 10. 5. 2019. (u vrijeme prakse nema predavanja ali se održava jedna supervizija) • Dinamika susreta: 6 susreta x 3 sata • Supervizijske grupe bit će oformljene do 16. 3. , a počinju s radom u tjednu od 18. 3. , pri čemu će se svaki supervizor javiti svojim supervizantima i obavijestit ih o terminu susreta. • Sadržaj supervizije ne mora se odnositi samo na praksu već studenti mogu donositi sva pitanja vezana uz neposredni rad sa korisnicima u nekim drugim kontekstima u kojima rade ili volontiraju.

Tko sve sudjeluje: Supervizorice: Voditelji područja: • Urbanc • Leutar • Ajduković • Štambuk • Majdak • Vejmelka • Laklija • Sušac • Sladović Franz • Blažeka Kokorić • Branica • Berc • Vlašić (tatjanavlasic 726@gmail. com) • Buljevac • Rogić Šneperger (ljiljarogic@net. hr) • Rajhvajn Bulat

Molimo da pratite mailove i obavijesti na webu jer će biti objavljeno/poslano: Tijekom ožujka: • Raspored studenata po centrima • Raspored po supervizijskim grupama • Raspored voditelja na fakultetu • Termine susreta s voditeljima na fakultetu te termine supervizijskih grupa dogovarat će grupe s voditeljima, svaka posebno, pa redovito pratite mail i web.

Obveze studenata • Način polaganja ispita: studenti polažu pismeni ispit koji se sastoji od pet pitanja esejskog tipa (maksimalni broj bodova koji je moguće postići je 10); • Ove godine moguće je i sudjelovati u eksperimentalnom programu supervizije u suradnji s Dunjom Pačirski. Studenti koji će sudjelovati u eksperimentalnom programu ovog kolegija bit će oslobođeni ispita. • Izvanredni studenti dužni su prisustvovati na 5 (od ukupno 6) supervizijskih grupa te na jednom od pet predavanja. • Redovni studenti dužni su prisustvovati na 5 od ukupno 6 supervizijskih susreta te na 3 od ukupno 5 predavanja.

RASPORED PREDAVANJA PO TEMAMA 13. 3. 2019. (Urbanc i Majdak) • Uvodno predavanje; Određenje supervizije; Prvi susret; Literatura: 1. Ajduković, M. (2004) Određenje grupne supervizije. U: Ajduković, M. i Cajvert. Lj. (ur. ) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 121 -153 2. Cajvert, L. (2004) Prvi susret i dogovor o radu. U: Ajduković, M. i Cajvert. Lj. (ur. ) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 155 -178 20. 03. 2019. (Majdak i Vlašić) • Iskustvo supervizije studenata iz perspektive supervizora i stručnjaka iz sustava socijalne skrbi; Refleksija u superviziji Literatura: 1. Tatschl, S. ((2009) Reflektiranje – ključna kompetencija u superviziji. U: Ajduković, M. (Ur. ) Refleksije o superviziji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 49 -66 27. 03. 2019. (Urbanc i Majdak) • Etika u superviziji; Specifičnosti supervizije studenata; Učenje u superviziji; Literatura: 1. Cicak, M. (2011) Etička pravila u superviziji. Ljetopis socijalnog rada 18 (2) 185 -216. ; 2. Urbanc, K. (2004) Supervizija studenata. U: Ajduković, M. and Cjavert, Lj. (Ur. ) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 303 -330. ; 3. Žorga, S. (2009). Specifičnosti procesa učenja u superviziji. U: Ajduković, M. (Ur. ) Refleksije o superviziji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 7 - 39.

RASPORED PREDAVANJA PO TEMAMA 15. 04. - 10. 05. 2019. Praksa 3. 4. 2019. (Urbanc i Majdak) • Kreativni pristupi u superviziji; regulacija emocija u supervizij; Iskustva studentske prakse; Preventivna uloga supervizije / mentalno zdravlje pomagača i supervizija Literatura: 1. Tomić, V. (2011) Razine odgovornosti u supervizijskim odnosima. Ljetopis socijalnog rada, 245 -280 2. Urbanc, Rajhvajn Bulat i Sušac (2018): Evaluacija studentske terenske prakse – perspektiva studenata diplomskog studija socijalnog rada. U: Grubišić, K. (2018) Zbornik radova znanstvenog skupa: Primjena kvalifikacijskog okvira u području prava i u području socijalnih djelatnosti. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 3. Ajduković, D. (1996) Izvori profesionalnog stresa i sagorijevanja pomagača. U: Pomoć i samopomoć u skrbi za mentalno zdravlje pomagača. Ajduković, M. i Ajduković, D. (ur. ). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, str. 29 -37 4. Friščić, Lj. i Družić Ljubotina, O. (2013) Profesionalni stres i sagorijevanje na poslu kod socijalnih radnika. Ljetopis socijalnog rada, 5 -32 22. 5. 2019. (Urbanc i Majdak) • Osvrt na superviziju, zaključak, evaluacija (Urbanc i Majdak)

POPIS OBAVEZNE LITERATURE • • • Predavanja Ajduković, M. (2004) Određenje grupne supervizije. U: Ajduković, M. i Cajvert. Lj. (ur. ) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 121 -153. Cicak, M. (2011) Etička pravila u superviziji. Ljetopis socijalnog rada 18 (2) 185 -216. Tatschl, F. (2009). Reflektiranje – ključna kompetencija u superviziji. U: Ajduković, M. (ur. ), Refleksije o superviziji: međunarodna perspektiva. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada, Pravni fakultet u Zagrebu i Društvo za psihološku pomoć, 49 – 66 Urbanc, K. (2004) Supervizija studenata. U: Ajduković, M. and Cjavert, Lj. (Ur. ) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 303 -330. Žorga, S. (2009). Specifičnosti procesa učenja u superviziji. U: Ajduković, M. (Ur. ) Refleksije o superviziji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 7 - 39.

DOPUNSKA LITERATURA • Bezić, I. (2007). Supervizija kao način razvijanja samopouzdanja i sposobnosti podnošenja konfrontacije. Ljetopis socijalnog rada, 14 (2), 443 -451. 20. • Čačinović Vogrinčič, G. (2009). Supervizija u socijalnom radu: su-stvaranje supervizije kroz suradni odnos. U: Ajduković, M. (Ur. ) Refleksije o superviziji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 91 - 100 • Lundsby, M. i Sandell, G. (2002). Supervizija u psihsocijalnom radu Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9, 1, 161 -174. • Van Kessel, L. (1999). Supervizija - neophodan doprinos kvaliteti profesionalnog postupanja - primjer nizozemskog modela supervizije. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 6, 59 -76. • Urbanc, K. i Kletečki Radović, M. (2007). Aktivno učenje i kritičko mišljenje u kontekstu supervizijskog, edukacijskog i pomažućeg odnosa. Ljetopis socijalnog rada, 14, 2, 355 -366. • Ajduković, M. , Cajvert, Lj. , Judy, M. , Knopf, W. , Kuhn, H. , Madai, K. i Voogd, M. (2016). ECVision. A European Glossary of Supervision and Coaching. Wien: Facultas Verlags – und Buchhandels AG • Davys, A. M. i Beddoe, L. (2009). The Reflective Learning Model: Supervision of Social Work Students. Social Work Education, 28, 8, 919 – 933. • Cajvert, L. (2004). Prvi susret i dogovor o radu. U: Ajduković, M. & Cajvert, L. (ur. ), Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 155 -177

Zadatak • Što je za vas supervizija i koja su vaša očekivanja od supervizije? • Što nije/ne bi smjela biti supervizija? • Najbolje i najgore supervizijsko iskustvo? • Što vi donosite na superviziju da biste kao supervizant mogli učinkovito sudjelovati (kompetencije potrebne supervizantu da bi mogao učinkovito sudjelovati u superviziji)? • Pitanja ili dileme koje imate o superviziji? • Što biste poručili vašem supervizoru (o čemu je važno da vodi računa)?

ŠTO JE SUPERVIZIJA? • Supervizija prije svega služi razvoju pojedinaca, timova i organizacija. • Poboljšava profesionalni život pojedinaca i timova s obzirom na njihove uloge u institucionalnom kontekstu. • Također se usredotočuje na osiguravanje i razvijanje kvalitetne komunikacije među zaposlenicima i na metode suradnje u različitim radnim kontekstima. • Osim toga, supervizija pruža podršku u različitim procesima promišljanja i odlučivanja te u izazovnim i zahtjevnim profesionalnim situacijama i konfliktima. • Podržava razjašnjavanje i analizu zadataka, funkcija i uloga. • Pomaže u postupanju s procesima promjena, u traženju inovativnih rješenja za nove izazove i mjera za borbu protiv zlostavljanja i izgaranja na radnom mjestu. (http: //www. anse. eu)

Iz eseja polaznika (2014. , Urbanc) • Da prepoznam problem koji se može odnositi na manjak razumijevanja, manjak teorijskog znanja u nekom konkretnom slučaju, manjak povjerenja u grupi… • Da znam formulirati pitanje koje me muči (“Što mogu naučiti iz ovog slučaja? Moram li nužno svaki puta naučiti nešto iz s vakog slučaja? “Koja su moja očekivanja od ovog supervizora, ove grupe? Što ne želim iskusiti u ovoj grupi? ”) • Biti sposoban pitati za pomoć (“Za mene nije mala stvar pitati nekoga da mi treba pomoć…) • Biti sposoban nositi se s neizvjesnošću (“To znači čekati do slijedeće supervizije da bih ispričala što mi se događa”) • Biti sposoban naučiti nešto o sebi osobno (“Kako se ponašam u kriznoj situaciji? “Koja su mi ograničenja, koji su mi kapaciteti? Što radim kada mi netko gazi po crti? ) • Biti svjestan da ne moram prihvatiti sve što mi supervizor kaže ili ponudi grupa ( “To je samo jedna opcija, mišljenje supervizora” ). • Biti podržavajući u odnosu na grupu (“Čak i kada mi se netko ne sviđa, pokušati vidjeti svijet iz njegovih cipela i reći nešto pozitivno”)

Prvi supervizijski susret § Prvi supervizijski susret obuhvaća inicijalni intervju (upoznavanje) nakon kojeg grupa i supervizor, svatko za sebe odlučuju odgovara li im zajednički rad § Svrha prvog susreta je dobiti informaciju o grupi i o očekivanjima (za supervizora), odnosno saznati o načinu rada i supervizoru (za grupu)

Plan prvog supervizijskog susreta Prvi susret ima tri faze: ØPredstavljanje sudionika ØProvjeravanje očekivanja ØDogovor o radu • Fokus • Priprema slučaja i raspored predstavljanja slučajeva • Trajanje • Napuštanje i prekid • Evaluacija • Problemi

Predstavljanje sudionika Započinje predstavljanjem supervizanata, a na kraju se predstavi supervizor Uključuje predstavljanje u profesionalnom smislu: § Profesionalno; dosadašnja prof. iskustva, teorijska polazišta; što je utjecalo na vaše profesionalno opredjeljenje; iskustva s korisnicima sustava socijalne skrbi; iskustva na praksi; jake strane koje su vam do sada bile od pomoći u učenju i radu; koje su konkretno vaše dužnosti; uloge na praksi; s kakvim klijentima radite; vaša pozicija u ustanovi; što vas potiče i daje vam inspiraciju kada vam je teško; kako bi vas opisali vaši klijenti? Navedite jednu situaciju koja vas dobro opisuje, neke vaše bitne osobine. . . § Poželjno je da predstavljanje ima obilježja dijaloga

Očekivanja • Supervizor provjerava očekivanja supervizanata od supervizije • Provjerava što supervizija znači za svakog člana grupe; što bi supervizanti željeli dobiti za sebe na superviziji i nešto nikako ne bi željeli doživjeti na superviziji; Kako će supervizoru dati do znanja što ne valja, što ih muči; Što je bitno da supervizanti znaju o supervizoru da bi dobro surađivali. . .

Dogovor o radu • Potrebno je dogovoriti o strukturi, formi i sadržaju zajedničkog rada • Što znači fokus u superviziji i tko ili što može biti u fokusu (klijent, proces, terapeut) • Redoslijed i način predstavljanja slučajeva • Izostanci, vremensko trajanje, prostor, povjerljivost, neplanirani završetak, evaluacija i završetak supervizije

Problemi • Između supervizora i supervizanta – odgovornost je supervizora da pokrene razgovor o tome i pokuša naći zadovoljavajuće rješenje • Supervizori sudjeluju na metasuperviziji gdje također dobiju stručnu pomoć i podršku za svoj rad • Supervizanti imaju mogućnost izreći i napisati svoja iskustva sa supervizorom i supervizijskom grupom

Rad na slučaju § Prikaz slučaja, da svi mogu razumijeti, supervizor pomaže pitanjima i potpitanjima § Supervizijsko pitanje – formulira supervizant uz pomoć supervizora, a može i grupe § Odrediti tko/što je u fokusu § Supervizor vodi superviziju, odnosno supervizanta i grupu i koristi znanja, vještine i kompetencije da pomogne u boljem razumijevanju slučaja, razumijevanju supervizanta i osiguravanju potrebne pomoći supervizantu uz korištenje grupe

Evaluacija i završetak supervizije Evaluacija supervizije: § usmena na kraju svakog susreta, na sredini susreta i na završetku supervizije § pismena na završetku supervizije