METODE ODREIVANJA GUSTOE POPULACIJE Uvod u vjebu Populacija
METODE ODREĐIVANJA GUSTOĆE POPULACIJE
Uvod u vježbu Populacija • Populacija je prostorno i vremenski udružena grupa jedinki iste vrste, koja raspolaže zajedničkim skupom nasljednih čimbenika, naseljava određeni prostor, pripada određenom ekosustavu, a jedinke su međusobno povezane prvenstveno odnosima razmnožavanja Zapravo pod pojmom populacije podrazumijevamo skup jedinki iste vrste na nekom području • Veličina populacije (gustoća populacije) izražava se brojem ili biomasom na jedinicu površine ili volumena • Veličina populacije ovisi o nekoliko bitnih svojstava: natalitetu, mortalitetu, stopi preživljavanja, te o potencijalu razmnožavanja (fekunditet i fertilitet) Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Svojstva Populacije • Populacija ima grupna, statistička svojstva koja nemaju pojedine jedinke: 1. Gustoća populacije 2. Natalitet, mortalitet, imigracija i emigracija 3. Dobna i spolna struktura, genetički sastav i prostorni raspored Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu METODE ODREĐIVANJA GUSTOĆE POPULACIJE Raspon gustoća organizama u prirodi je vrlo velik (5 000/ m 2 2*10 -6/ m 2) • Koju ćemo tehniku upotrijebiti za određivanje gustoće ovisi o vrsti organizma, njegovoj veličini i pokretljivosti • Odabir metode za određivanje gustoće populacije; Mnogi faktori-ekološki, ekonomski i statistički-utječu na odluku o tome kako odrediti veličinu populacije • Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu APSOLUTNE METODE: • • • Potpuno prebrojavanje-cenzus Metoda probnih prostora (površina ili volumena) Metode označi-ponovno ulovi (mark-recapture) Metode uklanjanja jedinki Daljinske metode (linijski i točkasti transekti) RELATIVNE METODE Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Potpuno prebrojavanje ili cenzus • • prebrojavanje svih jedinki koje nastanjuju određeno područje primjenjuje se za mnoge biljke i veće životinje, no općenito je moguće kod malog broja organizama Metoda probnih prostora najčešće se primjenjuje • kod velikog broja vrsta • prebrojavanje se vrši na manjim površinama ili volumenima • Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Plankton • Planktonska mreža Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Bentos u tekućicama • Surberova mreža Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu KORER ZA SEDIMENT HESSOVA SONDA Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu ZAMRZAVAJUĆI KORERI Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Eckmanovo grabilo Petersenovo grabilo Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Fauna tla • lovne posude Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu LOVNE POSUDE S PREGRADAMA Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu FREATOBIOLOGIJA • Upotreba mreže 35 cm promjera sa metalnim okvirom. Na dnu mreže je metalni cilindar 5 cm u promjeru na koji se nastavlja cijev od pleksiglasa (rezervoar) • Mreža je na samom kraju opterećena utegom od 1 kg Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Metoda označi-ponovno ulovi (mark-recapture) Označavanje životinja; • Za svaku skupinu životinja razvijene su posebne metode označavanja • Uvijek treba voditi računa da se životinje ne ozlijede, da im oznake ne smetaju i da se ne mogu izgubiti • Kod mnogih vrsta ove zahtjeve je vrlo teško ispuniti, no stalno se pronalaze nove i bolje metode označavanja Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Pasivno inducirani transponderi (PIT) Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Prstenovanje ptica Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Radio-telemetrija Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu OBILJEŽAVANJE NEKIH VRSTA MALIH SISAVACA Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu Metode uklanjanja jedinki Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu DALJINSKE METODE Linijski. I transekti L = linijski transekt Z = položaj istraživača X = položaj objekta W = širina transekta (1/2) ri = vidljiva udaljenost 0 i (theta) = kut udaljenosti yi = okomita udaljenost (yi = ri sin 0 i ) n = broj uočenih životinja L = ukupna dužina transekta w = širina transekta Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Uvod u vježbu ODREĐIVANJE BIOMASE PUTEM PRAVCA ln W = ln a + b ln L W = biomasa a = nagib pravca b = odsječak na osi y koeficijenti u tablicama L = srednja vrijednost dužine jedinki Za svaki uzorak izmjeri se dužina od najmanje 20 jedinki! Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
Vježba: Gustoća planktona jezera Visovac Materijali i metode • • uzorak 10 ml 1 ml uzorka se uzima za analizu Izbroje se sve jedinke u vidnom polju po vrstama/taksonu Koliko ima jedinki u 1 ml uzorka? Koliko ima jedinki u 10 ml uzorka? Njedinki u 1 ml = ? Njedinki u 10 ml = ? • Kolika je gustoća jedinki po litri uzorka? V= r 2 x ∏xh r = 10 cm = 1 dm h = 20 m = 200 dm Njedinki u 1 l = Njedinki u 10 ml/V uzorka Southwood & Henderson 2000; Krebs 1999
- Slides: 28