METABOLIZAM EKOSISTEMA ta je metabolizam ekosistema Kruenje materije
METABOLIZAM EKOSISTEMA
Šta je metabolizam ekosistema? Kruženje materije i proticanje energije moguće je jedino u okviru ekosistema, u kome svaka komponenta, biljke, životinje, mikroorganizmi i gljive, ima svoj značaj i svoje dostojno mjesto, a označava se jedinstvenim pojmom metabolizam ekosistema. SUNCE JE OSNOVNI IZVOR ENERGIJE NA ZEMLJI
Metabolizam ekosistema može da se prati kroz nekoliko faza 1. Uzimanje Sunčeve energije od strane proizvodjača putem fotosinteze; 2. Proizvodnje organske materije na nivou producenata i pretvaranje Sunčeve enerije u potencijalnu hemijsku energiju; 3. Potrošnja ogranske materije i sa njom vezane energije na nivou potrošača; 4. Razlaganje organske materije uginulih organizama na niovu razlagača i njena mineralizacija; 5. Korišćenje mineralnih materija od strane proizvodjača za stvaranje noerorganske materije;
Kruženje ugljenika Ugljenik koji potiče iz ugljen-dioksida iz atmosfere vezuje se procesom fotosinteze i ugradjuje u žive organizme. Jedan dio ugljenika organizmi neprestano vraćaju u atmosferu u toku disanja, sagorijevanja, varenja i raspadanja organskih supstanci, ali je ta količina neodovoljna da se kompenzuje manjak nastao njegovim trošenjem. Ogroma količina se zadržava u tijelima uginulih biljaka i životinja. Djelovanjem bakterija i gljiva on se vraća u atmosferu.
Kruženje azota Ciklus azota počinje kada azotofiksatori apsorbuju atmosferski azot vezujući ga u svom tijelu u nekom od organskih jedinjenja azota. Kada se tijela azotofiksatorskih bakterija podvrgnu truljenju, njihove amino- kiseline pretvaraju se u amonijak, koji pod dejstvom druge grupe bakterija prelazi u nitrate. Njih koriste biljke gradeći iz njih svoje amino- kiseline i bjelančevine. Životinje se hrane biljkama i na račun njihovih amino-kiselina izgradjuju sopstvene. Kada uginu, biljke i životinje se podvrgavaju truljenju pri čemu se jedinjenja azota sadržana u njihovim ostacima pretvaraju u amonijak. Tada na scenu stupaju bakterije, pretvarajući najveći dio amonijaka u nitrite to jest nitrate.
Kruženje vode Pod uticajem sunčeve toplote, voda isprava sa površine mora i okeana, pri čemu nastaju oblaci koji vazdušnim strujanjima dopiru iznad kopna. Hladjenjem u višim slojevima atmosfere, vodena para se pretvara u kišu ili snijeg. Jedan dio padavina otiče sa površine Zemlje, sakuplja se u vodotoke i na taj način se vraća u mora i okeane. Drugi dio padavina upija zemljište, potom ulazi u sastav živih bića, te isparavanjem i izlučivanjem napušta žive sisteme. Na kraju se voda ponovo vraća u mora i okeane.
Kruženje kiseonika je preko procesa fotosinteze i disanja prisno vezano za kruženje ugljenika. Cjelokupni kiseonik biosfere je biogenog porijekla, odnosno rezultat fotosintetičke aktivnosti biljaka. Njega koriste sva živa bića u procesu ćelijskog disanja. Kiseonik raskida veze izmedju atoma u molekulima šećera, vezuje se za ugljenik, formirajuči ugljen-dioksid, a on napušta organizam i odlazi u atmosferu.
Kruženje fosfora Voda u spoljašnjoj sredini izvlači i rastvara fosfor iz stjenovite podloge, kao i čitav niz drugih mineralnih elemenata. Biljke uzimaju fosfor iz zemljištau obliku neorganskih fosfata, iskorištavajući ga za izradu mnogobrojnih organskih jedinjenja. Životinje koriste fosfor u obliku njegovih organskih i neorganskih jedinjenja iz biljaka kojima se hrane, ali su u mogućnosti da se njime snabdiju i u obliku neorganskog fosfata, pijući vodu u kojoj se nalazi. Kada biljke i životinje uginu fosfor se vraća u anorgansku prirodu. Taloženje fosfora na dnu mora i okeanaje brže nego njegovo vraćanje u kružni tok.
Kruženje sumpora Za ove kruženja nije potrebna nova materija, već jedna te ista materijau toku kruženja mjenja svoj oblik. Za održavanje procesa kruženja materija potrebna je energija. Energija u obliku Sunčevog zračenja ulazi u ekosisteme, a u obliku toplote ih napušta. Prilikom razlaganja biljnih dijelova od strane bakterija ili kada se životinje hrane biljkama, organska jedinjenja se oksidišu, pri čemu se oslobadja ista količina energije koja je bila utrošena za njihovu sintezu. Dio energije se pretvara u toplotu koja se rasijava. Na taj način se ona energija koju boljke apsorbuju pretvara u toplotu i tako napušta ekosistem.
Kruženje materije Protok hemijske energije IT I OF Sunčeva svjetlost PR SA Gu he bita mi k t jsk op ih lot pr e t oc ok es om a s vih Protok svetlosne i toplotne energije SEKUNDARNI POTROŠAČI MESOJEDI PRIMARNI POTROŠAČI BILJOJEDI PRIMARNI PROIZVODJAČI ZELENE BILJKE NEORGANSKA MATERIJA ZBIRNA ŠEMA KRUŽENJA MATERIJE I PROTICANJA ENERGIJE
- Slides: 10