MERENJE SIROMATVA APSOLUTNO RELATIVNO I SUBJEKTIVNO SIROMATVO Gordana
MERENJE SIROMAŠTVA APSOLUTNO, RELATIVNO I SUBJEKTIVNO SIROMAŠTVO Gordana Matković
Apsolutno siromaštvo • Apsolutno siromaštvo podrazumeva nemogućnost da se zadovolje osnovne, minimalne potrebe • “Siromaštvo, na kraju, ipak mora biti shvaćeno kao apsolutni pojam. . ”. “Ako postoji glad i izgladnjivanje, bez obzira kako slika izgleda relativno, u pitanju je siromaštvo” (Sen, 1983, 153; 159)
Apsolutno siromaštvo • Ovaj koncept je najranije nastao - siromaštvo se vezivalo za nemogućnost održanja gole egzistencije • Prva merenja - Rowntree (1902) prikuplja podatke za sve radničke porodice u Jorku 1899. godine • Ovaj koncept je primenio i Beveridž kada je u svom izveštaju definisao iznose za socijalna davanja • Zvanične linije siromaštva američke vlade, ustanovljene ranih 60 -tih, baziraju se na koceptu apsolutnog siromaštva • Koncept apsolutnog siromaštva koristi i Svetska banka
Apsolutno siromaštvo - merenje • Metoda “troškova bazičnih potreba” – linija siromaštva se dobija tako što se na rashode za hranu, koji su dovoljni da se zadovolje preporučene kalorijske potrebe dodaju se i rashodi za druge minimalne potrebe • “Linija od jednog dolara” (kasnije 1, 25 PPP$ po stanovniku dnevno ) utvrđena je na osnovu nacionalnih linija siromaštva najsiromašnijih zemalja • Koristi se i linija 2 PPP $ dnevno po stanovniku, kao i linija od 2, 5 i 5 PPP $ (u ECA regionu)
Ekstremno siromaštvo • Definiše se u odnosu na tzv. liniju hrane - ekstremno siromašni su oni koji ne mogu da zadovolje ni osnovne potrebe za hranom • U EU se apsolutno siromaštvo naziva i ekstremnim vidom siromaštva - Evropska komisija koristi izraz ekstremno siromaštvo “jer se pojam apsolutnog siromaštva ne prevodi dobro na druge EU jezike” Bradshaw & Mayhew (2010, 22) • Pojedini istraživači smatraju da je ekstremno siromaštvo ono koje je je izrazito i dugotrajno, perzistentno siromaštvo
Apsolutno siromaštvo - kritike • Uspostavljanje linije na osnovu potrošnje najsiromašnijih, a ne na osnovu potreba • Nutricionistički minimum baziran na kalorijama, pogotovo kada su u pitanju deca • Pojednostavljen, ograničen koncept, jednodimenzionalan (zanemarivanje nefinansijskih aspekata - društvenih, kulturnih) • Zastareo koncept, ideja potiče iz vremena kada je bilo prirodno razmišljati u okvirima preživljavanja
Apsolutno siromaštvo - kritike • “Jedan dolar dnevno”: odnosi se samo na zemlje u razvoju, ne predstavlja pravu opciju za merenje siromaštva u svetu – oslanjajući se na indeks potrošačkih cena i paritet kupovne snage omogućava preveliki uticaj cena roba i usluga koje siromašni ne koriste i uticaj američkog modela potrošnje • Više linije siromaštva (2 i 5 PPP dolara) su arbitrarne
Relativno siromaštvo - pojam • Relativno siromaštvo podrazumeva nemogućnost da se ostvari životni standard koji je odgovarajući u odnosu na društvo u kome pojedinac živi • Pojam se vezuje za Petera Townsenda “Njihovi resursi (siromašnih) su toliko značajno ispod nivoa koji nalaže prosečna porodica, da su zapravo isključeni iz uobičajenih modela življenja, običaja i aktivnosti” (Townsend, 1979, 31) • “Grci i Rimljani su, pretpostavljam živeli vrlo konformno iako nisu imali odeću od lana. Ali danas, u većem delu Evrope, cenjen radnik bi se postideo ako bi morao da se pojavi u javnosti bez lanene košulje” (Smit, 1776)
Relativno siromaštvo - indikatori Stopa rizika siromaštva - udeo lica čiji je ekvivalentni dohodak nakon socijalnih transfera niži od 60% medijane ekvivalentnog nacionalnog dohotka. Dati procenat medijane dohotka predstavlja prag/liniju rizika siromaštva – U rečniku Evrostata se navodi da “Ovaj indikator ne meri siromaštvo ili bogatstvo već nizak dohodak u poređenju sa drugim stanovnicima date zemlje, što ne implicira nužno nizak životni standard” – Pre donošenja strategije Evropa 2020 borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti se pratila na osnovu stope rizika siromaštva
Relativno siromaštvo - kritike • Kritike su više upućene indikatorima nego konceptu • 60% medijane - kakav životni standard (dovoljan, nedovoljan) obezbeđuje taj arbitrarno određen prag? • Rizik siromaštva u bogatijim društvima može da bude jednak onom u manje razvijenim • Siromaštvo u ZNČ je nisko jer je prag siromaštva u apsolutnom iznosu veoma nizak, pa je i udeo ugroženih relativno mali • Uprkos ekonomskom razvoju i povećanju dohotka svih slojeva, broj i udeo ugroženih može da raste i obrnuto • U kriznim vremenima najpre se smanjuju prihodi od rada, što utiče raspodelu dohotka i na medijanu, snižava se praga siromaštva, a pojedinci neposredno ispod njega mogu da ga preskoče, uprkos tome što se njihova realna situacija zapravo pogoršala - moguće je dakle da se na početku krize relativno siromaštvo smanjuje
Relativno siromaštvo - kritike Jedan broj kritika tiče se pre svega dohotka kao indikatora siromaštva: • Dohodak je samo indirektan pokazatelj trenutnog položaja • Neadekvatnost dohotka u zemljama za koje su karakteristični visok udeo proizvodnje za sopstvene potrebe i raširena siva ekonomija • Doznake iz inostranstva koje se često ne prijavljuju kao dohodak, a korišćenjem dohotka kao pokazatelja standarda ne uzimaju se u obzir ni drugi pokloni, pozajmice, pa ni potrošnja po osnovu ranije štednje • «Podaci o dohotku (osim u nordijskim zemljama u kojima postoje registri) su manje više nepouzdani i potcenjeni ili se prikrivaju ili se na njih zaboravi” (Bradshaw & Mayhew, 2010, 10; 60)
Subjektivno siromaštvo - pojam • Subjektivno siromaštvo podrazumeva individualnu procenu sopstvenog materijalnog položaja/siromaštva - komplementarna mera blagostanja • Van Prag je definisao još krajem šezdesetih godina pravarijantu čuvenog pitanja o proceni minimalnih sredstava potrebnih za preživljavanje • “Siromaštvo je subjektivno osećanje pojedinca” (Van Praag & Carbonell, 2005, 27) • Komplementarna mera blagostanja - ali se podaci koriste i za testiranje objektivnih linija siromaštva, za kalibriranje kompozitnih indeksa društvenog blagostanja. . .
Subjektivno siromaštvo - merenje 1. Direktan pristup - pojedinci opisuju svoju materijalnu situaciju, gradirajući je od «dobre» do «vrlo loše» • EU indikator “nemogućnost da se sastavi kraj sa krajem” - skala od 5 odgovora od “vrlo lako” do “vrlo teško” - nije uključen među stavke na osnovu kojih se procenjuje MD zbog prevelike naglašenosti subjektivne komponente • Stopa siromaštva – udeo pojedinaca koji smatraju da “teško” ili “veoma teško” sastavljaju kraj s krajem 2. Drugi pristup se bazira na proceni ispitanika koliki im je minimalan dohodak potreban da bi zadovoljili osnovne potrebe • Stopa siromaštva – udeo pojedinaca “ispod linije”
Subjektivno siromaštvo - kritika • Najozbiljniji problemi su odsustvo jasnog stava i nedoslednost ispitanika, davanje socijalno poželjnih odgovora • Odgovori variraju u zavisnosti od karakteristika pojedinaca i domaćinstva, ali i u zavisnosti od njihovog realnog dohotka • U skladu sa adaptivnim preferencijama, nakon što se naviknu na viši standard boljestojeći počinju “strože da ga ocenjuju”, uslovima dugotrajnog siromaštva ispitanici su skloni da precenjuju svoj položaj • Subjektivan osećaj siromaštva se pojačava – kod ispitanika koji su bolesni ili nevoljno nezaposleni, – kada su aspiracije i očekivanja ispitanika veće od trenutnih mogućnosti – kada je dohodak domaćinstva na silaznoj putanji
Pokazatelji ugroženosti u Srbiji, 2012. 64. 6 70 60 50 42. 1 44. 3 40 30 20 26. 9 24. 6 8. 8 3. 6 10 0 SAS SRSSI SMD SIMD SSS SADMIN SAS – Stopa apsolutnog siromaštva SRS – Stopa relativnog siromaštva SRSSI – Stopa rizika siromaštva ili socijalne isključenosti SMD – Stopa materijalne deprivacije SIMD – Stopa izrazite materijalne deprivacije SSS – Stopa subjektivnog siromaštva SADMIN – Stopa administrativog siromaštva
REGIONALNI ASPEKT 35 JIS Vojvodina 30 SRS 25 JIS 20 15 Beograd Vojvodina Srbija SAS 10 Beograd 5 0 SAS SRS Beograd Vojvodina JIS ŠZS Srbija
PREMA STATUSU NA TRŽIŠTU RADA 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 SAS SRS zaposleni samozaposleni nezaposleni penzioneri
JEDNOČLANA DOMAĆINSTVA 40 35 30 25 20 15 10 5 0 SAS SRS jednočlana ukupno
LINIJA SIROMAŠTVA APSOLUTNO SIROMAŠTVO RIZIK SIROMAŠTVA JEDNOČLANO 10223 13680 JEDNORODITELJSKA SA DVOJE DECE 20446 21888 DVOJE ODRASLIH I DVOJE DECE 27602 28728
ZAKLJUČCI “ Na ono što činimo utiče ono što merimo. A ako su merenja pogrešna, odluke mogu da budu pogrešne” (Stiglitz, Sen, & Fitoussi, 2009, 7)
ZAKLJUČCI 1. U skladu sa hijerarhijom između apsolutnog i relativnog siromaštva (Atkinson i Bourguignon) dok postoji veliki broj i udeo pojedinaca koji ne mogu da zadovolje ni minimalne potrebe, apsolutni koncept je relevantan 2. Definisanje i praćenje apsolutnog siromaštva važno je i sa aspekta formulisanja i evaluacije politika za smanjenje siromaštva “Fizički opstanak ima prioritet i on je prvi kriterijum na osnovu koga politike treba da budu procenjene, ali je relativno siromaštvo legitimno sledeće na listi” (Atkinson & Bourguignon, 1999, 16 -1
ZAKLJUČCI 3. Sagledavanje siromaštva po potrošnji u Srbiji je i dalje značajno imajući u vidu: – razmere proizvodnje za sopstvene potrebe (udeo u ukupnoj potrošnji dva najsiromašnija decila iznosi približno 12%) – značaj doznaka (po udelu doznaka u BDP-u Srbija među evropskim zemljama deli drugo i treće) – rasprostranjenost sive ekonomije (oko 30% BDP-a, a udeo neformalne u ukupnoj zaposlenosti između 17% i 20%)
ZAKLJUČCI 4. Indikatori materijalne deprivacije – Pokazuju nivo deprivacije po evropskim standardima – Element subjektivnosti (odrečni odgovori mogu da budu prosto rezultat činjenice da pojedine stavke nisu prioritet u kućnom budžetu i da ih ispitanici ne žele) – Još uvek u procesu izgradnje 5. Više istraživanja pokazuje da je za sagledavanje srži problema siromaštva neophodno praćenje više indikatora
ZAKLJUČCI • Treći talas Ankete o životnom standardu (AŽS)? – Dodatni uvid u probleme siromaštva – Detaljniji podaci o potrošnji i preciznija slika o siromaštvu – Zahvaljujućim posebnim modulima o zdravlju, obrazovanju i radnom statusu, AŽS pružila i druge dragocene informacije – koliko je potrošnja siromašnih opterećena privatnim rashodima za zdravstvo ili obrazovanje, koji je njihov status na tržištu rada i sl. • Povezivanje podataka HBS i SILC?
Hvala na pažnji! Za više informacija pogledati: http: //socijalnoukljucivanje. gov. rs/wpcontent/uploads/2014/09/POJAM-I-MERENJE-SIROMASTVA. pdf
- Slides: 25