MENTALNA HIGIJENA 1 KONCEPT KRIZE PREVLADAVANJE 25 3

  • Slides: 20
Download presentation
MENTALNA HIGIJENA 1 • KONCEPT KRIZE • PREVLADAVANJE 25. 3. 2011.

MENTALNA HIGIJENA 1 • KONCEPT KRIZE • PREVLADAVANJE 25. 3. 2011.

KONCEPT KRIZE 2 Pojmovi: Stres Trauma Kriza 25. 3. 2011.

KONCEPT KRIZE 2 Pojmovi: Stres Trauma Kriza 25. 3. 2011.

STRES/1 3 Prvobitno shvatanje stresa – nespecifičan odgovor organizma na ugrožavajuće stimuluse (Seli) –

STRES/1 3 Prvobitno shvatanje stresa – nespecifičan odgovor organizma na ugrožavajuće stimuluse (Seli) – menjalo se tokom godina. Tri vrste stresa: Sistemski ili fiziološki: poremećaj sistema tkiva Psihološki: kognitivna procena ili percepcija patnje Socijalni: poremećaj ili raspad socijalnih jedinica ili sistema Stradanje (distress) - negativno dejstvo stresa Naprezanje (strain) – napor organizma da dejstvo stresa neutrališe 25. 3. 2011.

STRES/2 4 Tri shvatanja stresa: Promene u spoljašnjoj sredini (iznenadne ili hronične) Odgovor organizma

STRES/2 4 Tri shvatanja stresa: Promene u spoljašnjoj sredini (iznenadne ili hronične) Odgovor organizma na ugrožavajuće stimuluse (Seli) odbrambena funkcija Odnos čoveka i sredine: individualne razlike u proceni pretnje (Lazarus) 1. Primarna procena: šta se dešava i šta to znači za mene 2. Sekundarna procena: šta i kako je najbolje reagovati 3. Ponovna procena pretnje: ako prethodne nisu dovele do razrešenja 25. 3. 2011.

TRAUMA 5 Trauma (psihoanaliza): rast draži koje Ja nije u stanju da obradi u

TRAUMA 5 Trauma (psihoanaliza): rast draži koje Ja nije u stanju da obradi u uobičajenoj jedinici vremena Ranjivost na traumu: konstitucioni faktori (osetljivost – otpornost) trenutna psihička ekonomija (umor, bolest) mogućnost motornog rasterećenja (beg ili borba) količine i vrste ranijeg potiskivanja (infantilne traume) Traumatska neuroza: neuroza koja nastaje kao posledica traume čiji intenzitet prevazilazi adaptivnu efikasnost; Frojd: svaka neuroza je u krajnjoj liniji traumatska. Simptomi: blokiranje ili smanjivanje funkcija Ja; bujica emocija koja se ne može kontrolisati; ponavljanje traumatičnog događaja u budnom stanju; insomnija itd. Promene karakternih osobina: traumatofilija, traumatofobija 25. 3. 2011.

KRIZA 6 KRIZA: preokret, nastajanje odlučnog trenutka, obrt - na bolje ili na gore

KRIZA 6 KRIZA: preokret, nastajanje odlučnog trenutka, obrt - na bolje ili na gore Krizna situacija: okolnosti koje dovode do krize Krizno stanje: subjektivni doživljaj pokrenut kriznom situacijom Kaplan: kratka psihička pometnja koja se povremeno događa osobama čiji životni problemi prevazilaze njihove kapacitete. KRIZA vs. TRAUMA vs. STRES: Trauma: psihoanaliza – naglasak na simboličkom značenju Stres: bihejvioristički pristup (S-R) – naglasak na situaciji Kriza: humanističko - egzistencijalni pristup – naglasak na interakciji osoba-sredina, šansa za rast i razvoj Vlajković: kriza - burno stanje nesklada u kojem je celokupno funkcionicanje osobe, njeni životni izbori i bazična uverenja, dovedeni u pitanje životna, egistencijalna kriza 25. 3. 2011.

Medicinsko-klinički pristup krizi/1 7 Kriza - reakcija na spoljnu sitauciju koji može biti: neočekivan

Medicinsko-klinički pristup krizi/1 7 Kriza - reakcija na spoljnu sitauciju koji može biti: neočekivan i masivan događaj (klasičan pristup) nagomilavanje svakodnevnih nevolja (Lazarus, Koen) Etiologija krize: objektivne promene u spoljašnjem okruženju Dijagnostičke kategorija: reaktivna stanja, poremećaji prilagođavanja Klinička slika - promene: emotivne: aksioznost, depresivnost , krivica, beznadežnost, ljutnja bihejvioralne: agresija, antisocijano ponašanje, povlačenje kognitivne: suženi obim pažnje, smanjena intelktualna efikasnost socijalne: gubitak afektivnih veza, smanjena socijalna efikasnost Karakteristike krize: 1. Jasno postojanje percipitirajućeg faktora krize 2. Postojanje specifične kliničke slike 3. Psihodinamika: poremećaj homeostaze 4. Vremenska ograničenost, posle koje nastaje oporavak - do 6 nedelja, do 3. meseca, do 6 meseci? 25. 3. 2011.

Medicinsko-klinički pristup krizi/2 8 Reakcija na krizu se razvija postepeno, uglavnom fazno. Linderman –

Medicinsko-klinički pristup krizi/2 8 Reakcija na krizu se razvija postepeno, uglavnom fazno. Linderman – faze reakcija na teški emocionalni gubitak: 1. Šok i neverica 2. Razvoj svesti o događaju 3. Razrešavanje krize Kaplan - faze reakcije na krizu: 1. Pokušaj uobičajenog načina razrešenja problema 2. (ako 1. ne uspe) Anksioznost, strah, bespomoćnost 3. Pokušaji da se priđe problemu na nov način (redefinisanje, modifikacija pristupa) 4. (ako 3. ne uspe) Narastajuća anksioznost do tačke sloma Ishod: oporavak, gubitak simptoma, uspostavljanje pređašenjeg funkcionisanja do 6 nedelja od događaja Duže od 6 nedelja - drugi psihijatrijski poremećaj 25. 3. 2011.

Individualno razvojni pristup krizi 9 Kriza - između zdravlja i bolesti, podjednake šanse za

Individualno razvojni pristup krizi 9 Kriza - između zdravlja i bolesti, podjednake šanse za bolest i zdravlje. Etiologija: Životni događaji: naglasak na subjektivnoj interpretaciji - gubitak, pretnja, izazov? Razvojne promene: prelasci iz jedne razvojne faze u drugu Klinička slika: stanje stradanja, patnje, razdražljivosti, bezvoljnosti, umora, anksioznosti, depresivnosti, gubitka kontrole Obeležja krize: 1. Izazvana spoljašnjim i razvojnim promenama koje se procenjuju kao ugrožavajuće 2. Stanje narušene ravnoteže, povećane ranjivosti , ali i otvorenosti za razvoj 3. Mehanizmi prevladavanja ključni za psihodinamiku i kliničku sliku 4. Uspešan ishod: pomak u individualnom razvoju 25. 3. 2011.

Ka teoriji životnih kriza ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA/1 10 Zdravstvena psihologija: skup specifičnih naučnih, obrazovnih i

Ka teoriji životnih kriza ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA/1 10 Zdravstvena psihologija: skup specifičnih naučnih, obrazovnih i stručnih doprinosa psihologije očuvanju zdravlja, sprečavanju da se jave bolesti i disfunkcije i rehabilitaciji posledica bolesti. Zdravlje i bolest čine kontinuum (zastoji, regresija, progresija) Etiologija bolesti - kompleksan i dinamičan odnos stalno promenljivog organizma i potencijalno patogenih agenasa Duševno zdravlje – najbolja moguća adaptacija u datom trenutku, simptomi - regresivno i adaptivno ponašanje Studije veze psiholoških varijabli i opšte prijemčivosti na bolest: Stres: spoljašnji stresori prošlo iskustvo mehanizmi odbrane bolesno ponašanje uloga bolesnika(Rahe); depresija izazvana događajem Crte ličnosti (etiologija, moderatori): eksplanatorni stil (Peterson i Seligmana) - pesimisti -interno , stabilno, globalno loše; optimisti Sklop crta ličnosti 25. 3. 2011.

ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA/2 11 Sklop crta ličnosti: Tip A - ambicioznost, kompeticija, rad; i tip

ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA/2 11 Sklop crta ličnosti: Tip A - ambicioznost, kompeticija, rad; i tip B (Fridman, Rozenman) Osećanje koherentnosti (Antonovski): sklad unutrašnje i spoljašnje realnosti; osećanje kontrole spoljašnje realnosti Srčana, žilava ličnost (Kobasa): a) događaji se mogu kontrolisati b) autentična zainteresovanost za svet c) promena - uslov daljeg razvoja Značaj zdravstvene psihologije: Kriza – na kontinuumu zdravlje- bolesti – stan je između Etiologija somatskih disfunkcija – značaj psiholoških varijabli Nepatocentričan pristup krizi Dijagnostički fokus od bolesti ka otkrivanju kapaciteta za razvoj 25. 3. 2011.

Razvojna psihologija celokupnog životnog ciklusa čoveka i kriza 12 Razvoj - kontinuirani proces od

Razvojna psihologija celokupnog životnog ciklusa čoveka i kriza 12 Razvoj - kontinuirani proces od rođenja do smrti – stalno promenljiv organizam u stalno promenljivoj sredini Pokretači razvoja u odraslom dobu su životne i razvojne (starenje) krize Često se bude ranija loša rešenja razvojnih zadataka (traumatsko iskustvo, simboličko značenje krizne situacije) utiču na percepciju i način prevladavanja mogućnost da se zaostali razvojni zadaci razreše Životni tok – osnovni stožeri su vreme i situacija: vreme: subjektini doživljaj proticanja i strukturiranja vremena, i subjektivni doživljaj uvremenjenosti (kultura); situacija: a) individualno značenje; b) deo životnog ciklusa; c) deo šireg konteksta Životni ciklus: razvojno stabilne i tranzitorne/prelazne faze Akcidentalne krize: neuvremenjene, kratkotrajne, rešenja- pokušaj ponovnog uspostavljanja kontinuiteta (prošlost, sadašnjost, budućnost) 25. 3. 2011.

Preventivne metode za krizna stanja 13 Neke preventivne metode : Opšta edukacija stanovništva o

Preventivne metode za krizna stanja 13 Neke preventivne metode : Opšta edukacija stanovništva o efikasnom zadovoljavanju potreba i razvojnu ličnih potencijala (npr. socijalne veštine, veštine roditeljstva, mehanizmi prevazilaženja) Poboljšanje generalnih uslova za rast i razvoj (obrazovanje, zdravstvo, klubovi, socijalna sredina – susedstvo, škola) Podrška osobama/grupama u krizi Podrška deci koja nisu dovoljno zaštićena (bez roditelja, nemaju adekvatnu brigu, zanemarena, zlostavljana) 25. 3. 2011.

PREVLADAVANJE 14 Suočavanje sa neočekivanim, dovoljno snažnim događajem zahteva: Interpretaciju situacije Konfrontaciju sa realnošću

PREVLADAVANJE 14 Suočavanje sa neočekivanim, dovoljno snažnim događajem zahteva: Interpretaciju situacije Konfrontaciju sa realnošću i odgovor na nju Održavanje socijalnih veza Održavanje emocionalne ravnoteže Zadržavanje pozitivne slike o sebi 1. 4. 2011.

Karakteristike prevladavanja 15 1. Uvek uključuje napor, borbu 2. Odvija se u prepoznatljivim fazama:

Karakteristike prevladavanja 15 1. Uvek uključuje napor, borbu 2. Odvija se u prepoznatljivim fazama: naslućivanje (opomena), udar (konforntacija) i postkonfronatcija (Lazarus) 3. Faze ne teku kontiunirano i ne smenjuju nužno jedna drugu 4. Mehanizmi prevladavanja se ne mogu ad hoc deliti na uspešne i neuspešne 5. Kriterijumi uspešnosti prevladavanja: § § ublaženo stradanje sačuvanost osećanja samopoštovanja očuvanost socijalnih odnosa kako teče proces suočavanja 1. 4. 2011.

Mehnizmi prevladavanja – Mus/1 16 1) Prevladavanje usmereno na procenu: Logička analiza i mentalna

Mehnizmi prevladavanja – Mus/1 16 1) Prevladavanje usmereno na procenu: Logička analiza i mentalna priprema § § Razlaganje, rasparčavanje problema koji u prvom trenutku izgleda nerešiv, najčešće - stran iskustvu osobe Planiranje postupnih koraka u njegovom rešavanju Kognitivno redefinisanje § § Prihvatanje realnosti situacije Nalaženje u njoj nečeg požečjnog i prihvatljivog Kognitivno izbegavanje ili poricanje ozbiljnosti krize § § uzroka krize posledica krize 1. 4. 2011.

Mehnizmi prevladavanja – Mus/2 17 2) Prevladavanje usmereno na problem: Traženje informacija i podrške

Mehnizmi prevladavanja – Mus/2 17 2) Prevladavanje usmereno na problem: Traženje informacija i podrške § § Pokušaj kontrole nad ugrožavajućim događajem Prikupljanje informacija i znanja o događaju koji je izazvao krizu Korišćenje podrške drugih koji imaju slično iskustvo Često u kombinaciji sa logičkom analizom i mentalnom pripremom Preduzimanje akcija usmerenih na rešavanje problema § § Pokušaj kontrole nad situacijom Povećanje samopoštovanja i osećanja kompetentnosti Prepoznavanje alternativnih rešenja § § Promena aktivnosti Traženje novih načina zadovoljenja potreba 1. 4. 2011.

Mehnizmi prevladavanja – Mus (3) 18 3) Prevladavanje usmereno na emocije: Afektivna regulacija (hrabrenje)

Mehnizmi prevladavanja – Mus (3) 18 3) Prevladavanje usmereno na emocije: Afektivna regulacija (hrabrenje) § § Pokušaj kontrole nad emocijama Hrabrenje sebe da se ima dovoljno snage, izdržljivosti, veština da prevaziđe situaciju Emocionalni izlivi, “odigravanje”, bure Plač, bes, vrištanje, Emotivno distanciranje, kroz otpor, tzv. Crni humor Prekomerno pušenje, pijenje, uzimanje sedative, prežderavanje, promiskuitet Česta kombinacija se menizmima afektiven regulacije Rezignirano prihvatanje § Mirenje sa situacijom; često povezana sa fatalističkim uverenjima 1. 4. 2011.

Izvori prevladavanja (Lazarus) 19 Fizičko zdravlje i energija Pozitivna verovanja u sopstvene snage i

Izvori prevladavanja (Lazarus) 19 Fizičko zdravlje i energija Pozitivna verovanja u sopstvene snage i mogućnost kontrole Materijalne mogućnosti (veština upotrebe materijalnih sredstava) Socijalne veštine (komunikacije) Socijalna podrška - emocionalna, materijalna , informativna – faktor održanja zdravlja; posrednik između događaja i krize: menja značenje životnog događaja motiviše za borbu i oporavak obezbeđuje negu ukazuje na efikasne načine prevladavanja Poboljšava ishod krize 1. 4. 2011.

LITERATURA 20 Vlajkovic, J. (1992). Životne krize i njihovo prevazilaženje. Nolit, Beograd, str, 13

LITERATURA 20 Vlajkovic, J. (1992). Životne krize i njihovo prevazilaženje. Nolit, Beograd, str, 13 – 59, i 96 -107. 25. 3. 2011.