Meksiko Sjedinjene Meksike Drave MEKSIKO Meksiko je najveca

  • Slides: 26
Download presentation
Meksiko (Sjedinjene Meksičke Države)

Meksiko (Sjedinjene Meksičke Države)

MEKSIKO Meksiko je najveca zemlja Srednje Amerike. Smeštena je sa obe strane severnog geografskog

MEKSIKO Meksiko je najveca zemlja Srednje Amerike. Smeštena je sa obe strane severnog geografskog povratnika. Ima 106, 5 mil. stanovnika, a glavni grad je Sijudad Meksiko. Planinski venci Zapadne Sijera Madre i Istocne Sijera Madre uokviruju polupustinjsku Meksicku visoravan (1 000 -2 500 m), koja zauzima 2/3 teritorije Meksika. Na jugu se dizu brojni vulkani, među kojima je najviši (5 700 m ) Orizaba. Skoro polovinu teritorije Meksika cine plupustinje i pustinje. Na severu zemlje klima je suva, tako da zemljoradnja zahteva veštačko navodnjavanje. Meksiko je postojbina kukuruza, koji je danas glavna kultivisana biljka ove zemlje. U svetskom vrhu nalazi se po proizvodnji olova, cinka i srebra. Vecina fabrika na severu zemlje proizvodi sastavne delove (na primer, auto delove) za kompanije u SAD. Druge vazne privredne grane su drvna industrija i turizam.

Istorija 250 -900. – Maje na poluostrvo Jukatanu - gradovi Uxmal i Chichén Itza

Istorija 250 -900. – Maje na poluostrvo Jukatanu - gradovi Uxmal i Chichén Itza X i XI st. – Tolteci – grad Teotihuacán XV i XVI st. – Asteci na Meksičkoj visoravni - grad Tenochtitlan 1519. godine – dolaze Španci pod vodjstvom konkvistadora Hernána Cortésa te nakon dve godine osvajaju Astečko carstvo ( današnji Meksiko) 1821. godine Meksiko postaje nezavisan od Španije

Prirodna obeležija podvlačenje Cocos ploče pod Karipsku => velika visina, vulkani i potresi porast

Prirodna obeležija podvlačenje Cocos ploče pod Karipsku => velika visina, vulkani i potresi porast nadmorske visine => izmena klimatskovegetacijskih spratova mnogo zlata i srebra

- vulkan Popokatepetl na visini od 5452 m

- vulkan Popokatepetl na visini od 5452 m

- reka Rio Grande

- reka Rio Grande

 Baja California –poluostrvo s pustinjama

Baja California –poluostrvo s pustinjama

n Jukatan (Yucatan) – ravno nisko poluostrvo s krškim reljefom - tropska klima =>

n Jukatan (Yucatan) – ravno nisko poluostrvo s krškim reljefom - tropska klima => prašuma - prostor civilizacije Maja

Stanovništvo natalitet= 30 ‰ mortalitet = 5 ‰ prirodni priraštaj = 25 ‰; svake

Stanovništvo natalitet= 30 ‰ mortalitet = 5 ‰ prirodni priraštaj = 25 ‰; svake godine povećanje za 2 400 000 st. => broj stanovnika se brzo povećava => prevladava mlado stanovništvo => veliko iseljavanje u SAD i dr. => gradovi su prenaseljeni => rasna izmesanost Indijanci 30%, belci 9%, mestici 60% (Indijanci: 1 700 000 Asteka, 1 000 Maja, 550 000 Zapoteka) 90% katolici, 5% protestanti

Gradovi - Ciudad de Mexico – glavni grad - najveći na svetu (11 700

Gradovi - Ciudad de Mexico – glavni grad - najveći na svetu (11 700 000 st. ) - osnovao ga H. Cortés na mestu astečke prestonice Tenochtitlán

- Guadalajara – 1 600 000 st.

- Guadalajara – 1 600 000 st.

- Veracruz – prvo špansko naselje u Meksiku

- Veracruz – prvo špansko naselje u Meksiku

PRIVREDA temelj privrede: prirodna bogatstva (srebro, nafta) i jeftina radna snaga poljoprivreda – prevladava

PRIVREDA temelj privrede: prirodna bogatstva (srebro, nafta) i jeftina radna snaga poljoprivreda – prevladava kukuruz turizam - kulturno-povijesni (utemeljen na spomenicima starih indijanskih kultura)

Acapulco – turizam na obali Tihog oceana Cancun – turizam na Jukatanu

Acapulco – turizam na obali Tihog oceana Cancun – turizam na Jukatanu

Kultura Maja na Jukatanu ruševine grada Uxmal

Kultura Maja na Jukatanu ruševine grada Uxmal

- ruševine grada Chichen Itza

- ruševine grada Chichen Itza

Kultura Asteka na Meksičkoj visoravni ruševine grada Tenochtitlan

Kultura Asteka na Meksičkoj visoravni ruševine grada Tenochtitlan

Kultura Tolteka ruševine grada Teotihuacán

Kultura Tolteka ruševine grada Teotihuacán

HVALA NA PAŽNJI

HVALA NA PAŽNJI