Medjunarodno poslovno finansiranje Sadraj predmeta I Globalizacija i
Medjunarodno poslovno finansiranje
Sadržaj predmeta I Globalizacija i rastući značaj multinacionalnih kompanija II Pojam i značaj upravljanja međunarodnim poslovnim investiranjem i finansiranjem III Budžetiranje kapitala i ocena opravdanosti međunarodnih investicija IV Upravljanje obrtim sredstvima MNK V Međunarodne portfolio investicije VI Upravljanje rizikom deviznog kursa VII Upravljanje političkim rizikom VIII Kreditiranje izvoznih poslova IX Međunarodna dimenzija dugoročnog finansiranja preduzeća X Merdžeri i akvizicije i međunarodno tržište korporativne kontrole
Najvažnije karakteristike savremenog poslovnog okruženja l l globalizacija finansijskih tržišta, prihvatanje evra kao globalne valute, nastavak procesa liberalizacije trgovine i ekonomskih integracija, talas privatizacije državnih preduzeća.
Globalizovano poslovno okruženje i upravljanje poslovnim finansijama l l Globalizacija - ekonomski, politički i kulturni proces omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, često vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta i profita. Globalizacija - proces širenja i jačanja veza (saradnje) na svetskom nivou, koji treba da vodi stvaranju jedinstvenog svetskog sistema. Globalizacija - proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih finansijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala (u užem smislu). Globalizacija - međunarodna integracija dobara, tehnologija, rada i kapitala (u širem smilsu).
Globalizacija je kontroverzan proces l l Globalizaciju karakteriše sve veća međuzavisnost nacionalnih ekonomija sa svetskom privredom. Zemlje su sve više povezane u multidimenzionalnu mrežu ekonomskih, socijalnih i političkih veza. U toj, svakim danom značajnijoj medjuzavisnosti, pojedine nacionalne ekonomije osećaju sve više pozitivne i negativne efekte opštih kretanja u svetskoj privredi. Države su prinudjene da traže neki balans ekonomske samostalnosti i stepena uključenosti u međunarodnu ekonomiju.
Karakteristike globalizacije l l l Globalizacija proizvodnje utiče na sniženje troškova istraživanja i razvoja, inženjeringa, dizajna, proizvodnih troškova od investicija do proizvodnje i marketinga, posebno distribucije i promocije. Globalni proizvodi Tehnologija - jedan od glavnih podsticaja globalizacije Otvara se prostor za globalnu konkurenciju Multinacionalne (transnacionalne) kompanije
Multinacionalne kompanije - nosioci investicione i finansijske aktivnosti na globalnom tržištu l l MNK - kompanije kontrolišu i upravljaju proizvodnjom koja je organizovana u više od jedne zemlje, a matična kompanija ostaruje vlasništvo – kontrolu nad radom i poslovanjem afilijacija. Prihod najvećih multinacionalnih kompanija danas se meri bilionima dolara, a broj zaposlenih prelazi cifru od deset pa čak i sto hiljada, čime ovi privredni entiteti dobijaju sve epitete "mamutskih" organizacija.
Deset najvećih nefinansijskih multinacionalnih kompanija u svetu (mereno iznosom ukupne aktive u 2008. god) Naziv Zemlja sedišta Industrija Ukupna aktiva (mil. $) Ukupni prihod (mil. $) Broj zaposlenih General Electrics SAD Eletronska oprema 795. 337 172. 738 327. 000 Vodafone Group Plc Vel. Brit. Telekomunikacije 254. 948 71. 070 72. 375 Royal Dutch Schell Group Holandija/ V. Brit. Naftna industrija 269. 470 355. 782 104. 000 British Petroleum Company Vel. Britanija Naftna industrija 236. 078 284. 365 97. 600 Exxon Mobil SAD Naftna industrija 242. 082 390. 328 80. 800 Toyota Motor Corporation Japan Auto industrija 284. 722 230. . 607 316. 121 Total Francuska Naftna industrija 167. 144 233. 699 96. 442 Electricite De Francuska Proizvodnja el. energije, gasa i vode 274. 031 233. 699 96. 442 Ford Company SAD Auto industrija 276. 459 172. 456 246. 000 EONAG Nemačka Proizvodnja el. energije, gasa i vode 202. 111 101. 179 90. 756
MNK – uslovi i razlozi postojanja Iako su nastale sredinom XIX veka do njihove ekspanzije dolazi u posleratnom periodu kada su nastali pogodni uslovi za dinamiziranje njihove aktivnosti, a to su: l nagli razvoj transporta i komunikacija, l stabilniji i pogodniji ekonomski i politički uslovi za ekspanziju na svetskom tržištu. Osnovni razlog postojanja i razvoja multinacionalnih kompanija je prisustvo tržišnih imperfekcija. Multinacionalne kompanije teže da iskoriste prednosti po osnovu imperfekcija na nacionalnim tržištima proizvoda, faktora prozvodnje i nacionalnim finansijskim tržištima.
Drugi razlozi. . . l l l l težnja ka integraciji poslovnih operacija u cilju povećanja efikasnosti, izbegavanje zakonskih ograničenja, trgovačkih i carinskih tarifa i kvota, zašita industrijskih tajni i patenata, ekspanzija na strana tržišta kada je domaće tržište prezasićeno, povećanje proizvodne fleksibilnosti, a samim tim i profita, u uslovima nestabilnih deviznih kurseva, povećanje diversifikacije, sprečavanje drugih multinacionalnih kompanija da udju na odredjeno tržište i sl.
Korporativna strategija multinacionalnih kompanija l l Korporativnom strategijom determinisani su ciljevi i misija preduzeća, politika i planovi sprovodjenja aktivnosti radi ostvarenja definisanih ciljeva, priroda ekonomskih i neekonomskih doprinosa, kao i koristi koje će poslovanjem preduzeća ostvariti njihovi vlasnici, zaposleni, potrošači i druge interesne grupe. Definisanje, analiza, vrednovanje, razvoj i implementacija, predstavljaju ključne oblasti korporativne strategije.
Koncept korporativne strategije
Cilj korporativne strategije MNK l l l Jedinstven cilj korporativne i finansijske strategije je maksimiziranje vrednosti za akcionare uz optimiziranje vrednosti koju ostvaruju ostale interesne grupe u preduzeću. Cilj poslovanja multinacionalnih kompanija je takodje kreiranje vrednosti za vlasnike (akcionare), uz zadovoljenje interesa ostalih stejkholdera. Ostvarenje tog cilja bazira na kombinaciji tri ključna elementa: – – – Otvoreno i slobodno tržište, Strategijski mendžment i Pristup kapitalu.
Komparativna prednost kao motiv pokretač globalne ekonomske aktivnosti l Osnovne pretpostavke modela komparativne prednosti su: – – – l slobodno tržište, besplatne informacije, nepostojanje rizika i neizvesnosti i državne intervencije. Medjunarodna trgovina se tokom XIX veka približila modelu komparativne prednosti.
Ograničenja zbog kojih svetska trgovina funkcioniše daleko od klasičnog modela komparativne prednosti l l l Zemlja se ne specijalizuju za proizvodnju i izvoz onih proizvoda i usluga koje može poizvesti na efikasniji način zbog intervancija vlade iz raznih ekonomskih i političkih razloga (puna zaposlenost, ekonomski razvoj, zaštita odredjenih proizvodnih grana. . . ). Bar dva proizvodna faktora – kapital i tehnilogija, kreću se direktno i slobodno izmedju zemalja (a ne ograničeno i indirektno preko realizovane trgovine robama i uslugama). Moderni faktori proizvodnje brojniji su od faktora u klasičnom modelu (obuhvataju menadžerske veštine, regulatorni okvir, kompetencije za I&R, obrazovni nivo zaposlenih, energetske izvore, pristup kapitalu, razvoj infrastrukture i sl. ) Uočava se transfer komparativnih prednosti tokom vremena izmedju zemalja, tj. od razvijenih ka zemljama u razvoju. Klasični model komparativnih prednosti nije uzimao u obzir efekte koji na medjunarodnu trgovinu imaju neizvesnost i troškovi informacija, diferenciranje proizvoda na nesavršeno konkuretnim tržištima, ekonomiju obima i sl.
Medjunarodno finansijsko upravljanje l l l Finansijski menadžment je pretežno okrenut problemima donošenja optimalnih finansijskih odluka, kao što su odluka o investiranju, finansiranju, dividendama, obrtnom kapitalu i sl. Medjunarodno poslovno finansiranje se može odrediti kao naučna disciplina koja se bavi problemima investicione i finansijske aktivnosti multinacionalnih kompanija. Cilj medjunarodnog finansijskog upravljanja je alokacija ograničenih finansijskih resursa multinacionalnih kompanija na optimalni način (koji će maksimizirati vrednost za akcionare).
MPF se od PF razlikuju najmanje u svoje tri dimenzije: l l l Izloženost MNK političkom i valutnom riziku, koja zahteva definisanje posebnih tehnika prevdidjanja i upravljanja tim rizicima na nivou mutinacionalne kompanije. Tržišne imperfekcije igraju važnu ulogu u procesu donošenja odluka o lociranju stranih investicija multinacionalnih kompanija. Multinacionalne kompanije alociraju svoja finansijska sredstva ka onim regionima (zemljama) sveta u kojima će ostvariti maksimiziranje svojih performansi, odnosno nastojaće da pribave finansijske izvore sa onih tržišta na kojima je cena kapitala najniža.
Ključni problemi istraživanja naučne discipline MPF l l Budžetiranje kapitala. Finansiranje (kratkoročno i dugoročno). Upravljanje rizikom. Različiti modeli korporativnog upravljanja.
Poslovno finansiranje u nacionalnom i medjunarodnom kontekstu Koncept Medjunarodni Nacionalni Kultura, istorija, institucije Svaka strana zemlja je jedinstveno tržište koje ne mora uvek biti poznato MNK U jednoj zemlji ove kategorije su jedinstvene i poznate Korporativno upravljanje Pravna regulativa i institucionalna praksa razlikuju se medju zemljama Pravna regulativa i institucije su dobro poznate Rizik deviznog kursa Poslovanje MNK izloženo je dejstvu rizika deviznog kursa u filijalama, kao i zbog izvoza/uvoza i inostrane konkurencije Postoji rizik deviznog kursa zbog izvozno/uvoznih aktivnosti i inostrane konkurencije Politički rizik Poslovanje MNK izloženo je dejstvu političkog rizika u filijalama Zanemarljiv nivo političkog rizika Budžetiranje kapitala i finansijski instrumenti Proces budžetiranja kapitala i proračun prosečne cene kapitala moraju biti modifikovani; MNK takodje koriste hibridne finansijske instrumente kao što su opcije, fjučersi, svop aranžmani i sl. za upravljanje različitim rizicima Ograničene upotreba finansijskih derivata zbog niže izloženosti dejstvu deviznog i političkog rizika
Šta je cilj finansijskog upravljanja? l U savremenim uslovima privredjivanja dominiraju tri organizaciona oblika preduzeća – – l Inokosna i ortačka preduzeća. Korporacije - kao organizacioni oblik preduzeća karakteriše podvajanje funkcije vlasništva od funkcije upravljanja i preduzetništva. Korporacije imaju složen sistem kontrole uprave menadžmenta. – – Eksterna kontrola se vrši na tržištu korporativne kontrole. Interni sistem kontrole je u nadležnosti upravnog odbora korporacije.
Cilj finansijskog upravljanja – 2 koncepta l l Koncept maksimiziranja vrednosti za akcionare Koncept maksimiziranja prinosa na ukupno uložena sredstva u dugoročnom periodu
Cilj finansijskog upravljanja na angloameričkim tržištima l l l Ideja o maksimiziranju vrednosti za akcionare kao cilju finansijskog i korporativnog upravljanja prisutna je u teoriji i praksi na anglo-američkim tržištima. Osnovna pretpostavka na kojoj bazira model maksimiziranja vrednosti za akcionare je pretpostavka o efikasnosti tržišta kapitala. Prema konceptu maksimiziranja vrednosti za akcionare, ukupni rizik kojim su izloženi akcionari deli se na sistemski (tržišni) i nesistemski rizik.
Cilj finansijskog upravljanja van angloameričkih tržišta l l l Cilj FU - maksimiziranje prinosa na ukupno uložena sredstva u dugoročnom periodu. Za tzv. stejkholderski kapitalistički model, efikasnost tržišta nije najbitnija pretpostavka modela - model nije okrenut isključivo ka akcionarima, već ka svim stejkholderima. Na visisnu ukupnog (totalnog) rizika sa kojim se suočava preduzeće utiču poslovni i finansijski rizik.
MNK moraju naći balans izmedju tri najznačajnija poslovna i finansijska cilja: l l l Maksimiziranje konsolidovanog profita nakon oporezivanja; Minimiziranje efektivnog globalnog poreskog opterećenja; Pravilno pozicioniranje prihoda, novčanih tokova i raspoloživih sredstava medju zemljama (i valutama).
- Slides: 24