Medjunarodni monetarni fond I zemlje u razvoju n

  • Slides: 7
Download presentation
Medjunarodni monetarni fond I zemlje u razvoju n n Milenijumski razvojni ciljevi Rast zemalja

Medjunarodni monetarni fond I zemlje u razvoju n n Milenijumski razvojni ciljevi Rast zemalja u razvoju Stanje u zemljama u razvoju Kritika MMF-a

Milenijumski razvojni ciljevi n n n U okviru priprema izvestaja <Road Map> o pripremi

Milenijumski razvojni ciljevi n n n U okviru priprema izvestaja <Road Map> o pripremi Milenijumske deklaracije, odrzane su konsultacije kojima su prisustvovali clanovi Sekretarijata Ujedinjenih nacija I predstavnici MMF-a, OECD-a I Svetske banke u nameri da se izvrsi harmonizacija izvestaja o razvojnim ciljevima iz Milenijumske deklaracije I Ciljeva medjunarodnog razvoja. Grupa je diskutovala odgovarajuce ciljeve I izabrala relevantne pokazateklje s osvrtom na pripremu sveobuhvatnog seta pokazatelja Milenijumskih razvojnih ciljeva. Dokument na koji su se pozvali bio je odeljak III Milenijumske deklaracije o Razvoju I iskorenjivanju siromastva. Spisak milenijumskih razvojnih ciljeva ne podriva ni na koji nacin sporazume o drugim ciljevima postignute na globalnim konferencijama devedesetih. Osam ciljeva predstavljaju partnerstvo izmedju razvijenih zemalja I zemalja u razvoju odlucnih, kako se u deklaraciji navodi, da kreiraju okruzenje – na nacionalnim I globalnim nivoima – koji vodi ka razvoju I iskorenjivanju siromastva. U nameri da pomogne usredjivanje na prioritete na nacionalnom I medjunarodnom planu, ciljevi moraju biti brojno ograniceni, treba da opstanu u vremenu I da lako komuniciraju sa sirom publikom. Jasni I pouzdani, numericki izrazeni ciljevi pomocice u proceni aktivnosti I stvaranju novih aktivnosti na putu razvoja. Ujedinjene nacije ce izvestiti o napretku prema Milenijumskim razvojnim ciljevima na globalnom nivou I na nivou zemalja pojedinacno, sto ce koordinisati UNDESA odnosno UNDP. Izvestavanje ce biti bazirano na dva principa: a) konsultacije I tesna saradnja s relevantnim institucijama ukljucujuci Gruopu za razvoj pri Ujedinjenim nacijam, druge direktne UN-a, fondove, programe I specijalizovane agencije, Svetsku banku, MMF I OECD b) koriscenje nacionalnih strategija za smanjenje siromastva, kao sto je recenou PRSP-u, UN Zajednickim procenama zemalja (CCA). Predlozeno formulisanje 8 ciljeva, 18 potciljeva I 40+ pokazatelja navedeni su u tabeli koja sledi. Pored izabranih pokazatelja razvoja, koji se ne odnose na posebne potciljeve, ukljucujuci stanovnistvo, ukupnu stopu plodnosti, bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika. Tamo gde je to relevantno, pokazatelje bi trebalo izracunavati na pod-nacionalnom nivou – urbane I seoske oblasti, regione, drustveno-ekonomske grupe, zatim po godistima I polu.

CILJEVI: n n n Iskoreniti ekstremno siromastvo I glad Obezbediti opste osnovno obrazovanje Zaloziti

CILJEVI: n n n Iskoreniti ekstremno siromastvo I glad Obezbediti opste osnovno obrazovanje Zaloziti se za jednakost polova I osnaziti polozaj zene Pobediti HIV/SIDU, malariju I ostale bolesti Obezbediti ambijentalnu odrzivost Razviti globalno partnerstvo za razvoj

Rast zemalja u razvoju n n Posle gorkih iskustava I vratolomnih povlacenja iz rizicnih

Rast zemalja u razvoju n n Posle gorkih iskustava I vratolomnih povlacenja iz rizicnih operacija investitori se vracaju na trzista u razvoju. Od pocetka meksicke krize 1994. investitori na trzistima zemalja u razvoju imali su malo mira I zarade. Sustigao ih je udarac za udarcem- Azija, Rusija, Poljska, Turska, Argentina…Ovog proleca interes, interes investitora na trzistima u razvoju naglo je oziveo. U prvom polugodju ove godine investitori su iskazali veci interes za operacijama na trzistima u razvoju nego u proteklih 5 -6 god. Odakle ovakvo interesovanje za uvek rizicna ulaganja? Razloga je nekoliko. Prvi je da su razvijena trzista Amerike, Britanije, Nemacke I Francuske u padu tokom cele prethodne godine. Trziste Indonezije je u usponu za 74%, Rusije za 50%, Tajlanda za 44, 2% I Juzne Afrike za 30, 1%. Ozivljavanje rasta trzista u razvoju delom je posledica opsteg oporavka privrede u svetu. Kako Americke I Evropske privrede pocinju snaznije da rastu, tako se poboljsavaju izgledi za povecanje izvoza sa Latinoamerickog I Azijskog trzista. Oporavak trzista u razvoju podstaknut je globalnim rastom Svetske privrede. Prognoze rasta azijskih privreda vec su korigovane navise. Ocekuje se da ce rast singapurske privrede iznositi oko 4%, tajlandska privreda ocekuje rast od 3, 4% sto je skoro dvostruko vise nego u prosloj godini, a I privreda Juzne Koreje ocekluje vrlo visok rast od oko 5, 6%.

Stanje u Zemljama u razvoju n n Krize iz 1994. 1997 -98. godine ubrzale

Stanje u Zemljama u razvoju n n Krize iz 1994. 1997 -98. godine ubrzale su razvijanje iluzija o konkurentnosti I dobrim ekonomskim politikama u azijskim I latinoamerickim privredama I o ravnopravnom stanju stranih I o ravnopravnom tretmanu stranih investitora. Jedna od posledica je I to da je MMF razvio nove instrumente pracenja I publikovanja o kretanjima u privredama u razvoju. U pogledu upravljanja promenio se I relativni polozaj trzista u razvoju. Tokom devedesetih godina smatralo se da Amerika ima najstrozije standarde korporacijskog upravljanja I revizije. Kolaps Enrona I problemi u kompanijama kao sto su Tiko I Vorld. Com poljuljano je takvo poverenje. Gubitak poverenja na razvijenim trzistima podstakao je investitore da jos jednom preispitaju stanje na trzistima u razvoju. Pokazalo se da su Izgledi sa zaradom I sigurnim plasmanom sigurno porasli. Time su trzista zemalja u razvoju dobila drugu sansu. Procenjuje se da je doslo do realokacije gotovine iz plasmana u americke korporacijske obveznice I akcije u korist plasmana na trzistima u razvoju.

Kritika MMF-a n n n Kevin Danaher duboko je uveren da su Svetska banka

Kritika MMF-a n n n Kevin Danaher duboko je uveren da su Svetska banka I MMF neprijatelji siromasnih. Danaher veruje da Svetska banka koja godisnje raznim zemljama pozajmljuje preko 20 milijardi dolara za borbu protiv siromastva, zapravo pomaze elitama zemalja u razvoju. On istice da sredstva iz zajmova medjunarodnih finansijskih institucija retko dolaze do siromasnih. I Svetska banka I MMF priznaju da su korumpirani lokalni celnici zloupotrebili sredstva iz nekih njihovih zajmova. Medjutim, kako oni tvrde, danas su mnogo oprezniji I vecina zajmova se koristi produktivno. Prema podacima Svetske banke, u proteklih nekoliko godina, otkako odobrava velike zajmove, broj staniovnika na nasoj planeti koji zive u siromastvu poceo je da opada. Pre 12 god. , 61% ljudi u zemljama u razvoju zivelo je u siromastvu. Danas se taj broj krece oko 56%. Medjutim sluzbeni podaci se mogu interpretirati I na drugi nacin. Zbog brzog porasta stanovnistv, ukupan broj ljudi koji zivi u siromastvu sirom sveta zapravo je porastao.

Odmetnik iz svetske banke n n Proucavajuci posledice “tipskih dokumenata” koje svetska finansijska oligarhija

Odmetnik iz svetske banke n n Proucavajuci posledice “tipskih dokumenata” koje svetska finansijska oligarhija nudi zemljama u razvoju, kao “pouzdano sredstvo” poboljsanja nacionalne privrede, prof. Stiglic je dosao do zakljucka da su oni cesto neefikasni, a ponekad I kontraproduktivni. Pokazalo se da je sok terapija donela vise nevolja nego dobrobiti. Po misljenju prof. Stiglica pre svega zato sto ekonomske reforme nisu bile pracene odgovarajucim drustvenim, nije na vreme uspostavljena vladavina prava, nisu ustanovljene demokratske institucije I zakonski okviri za sve promene, a nedostajali su I efikasni socijalni programi.