Medijske slobode u Bi H 2020 Usporedni izvjetaj

Medijske slobode u Bi. H 2020. Usporedni izvještaj 2014. – 2020. Izvještaj April, 2020. godine

Metodologija i parametri Naziv Medijske slobode Metoda prikupljanja podataka § Telefonsko anketiranje - CATI (kompjuterski potpomognuto telefonsko anketiranje). Uzorak § Veličina uzorka: n=501, FBi. H: 321, RS: 180 (standardna greška uzorka je ± 4, 4%). § Opća populacija metoda slučajnog odabira fiksnih telefona domaćinstva, reprezentativan uzorak 18 – 65 – tehnika zadnjeg rođendana Upitnik • Trajanje upitnika oko 11 minuta Vrijeme provedbe • Početak anketiranja: 30. 03. 2020. Kraj anketiranja: 19. 04. 2020. 1

Demografska struktura Bi. H muški Spol ženski 18 - 29 30 - 39 40 - 49 Dob 50 - 59 60+ osnovno i niže srednje Obrazovanje visoko i više bez odgovora zaposleni nezaposleni penzioneri Radni studenti i školarci status drugo nz/bo Bošnjačka Hrvatska Srpska Nacionalnost Bosansko i Hercegovačka ostali (Jevreji, Romi, . . . ) nz/bo FBi. H RS % n 49% 51% 20% 18% 19% 26% 12% 75% 13% 0% 42% 18% 21% 4% 14% 0% 45% 11% 29% 7% 0% 8% 243 258 102 88 89 95 128 58 378 64 2 211 89 106 20 71 2 223 55 145 34 2 42 51% 49% 18% 17% 20% 28% 15% 71% 14% 1% 41% 15% 24% 4% 16% 1% 65% 14% 3% 8% 1% 9% 164 157 57 56 53 65 89 48 228 43 2 131 49 76 13 51 2 210 45 10 25 2 29 % Bi. H n 44% 79 56% 101 25% 44 18% 32 20% 35 16% 29 22% 39 6% 10 83% 149 11% 20 0% 0 45% 80 23% 41 17% 31 4% 8 11% 20 0% 0 7% 13 6% 10 75% 134 5% 9 0% 0 7% 13 % Tip naselja Regije grad van grada USK Ze-Do + Bos Pod kanton K Sarajevo SB kanton TZ + Pos kanton Hercegovina Banjaluka Doboj + D Brcko Ostatak RS FBi. H n % RS n % 47% 234 43% 137 54% 53% 267 57% 184 46% 8% 39 12% 39 0% 11% 56 17% 56 0% 12% 60 19% 60 0% 8% 38 12% 38 0% 14% 71 22% 71 0% 11% 57 18% 57 0% 16% 82 0% 0 46% 6% 31 0% 0 17% 13% 66 0% 0 37% n 97 83 0 0 0 82 31 66 2

Glavni zaključci

Glavni zaključci (1/3) • U 2020. godini građani Bi. H najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (77%), a zatim nevladinom sektoru (66%), međunarodnoj zajednici (63%) te institucijama vlasti (55%). Političke stranke i političari nailaze na najmanje povjerenje od strane građana. Na nivou entiteta je prisutna ista slika. Ipak, kada poredimo sa prethodnom 2019. godinom sve institucije imaju rast povjerenja kod građana. Pa tako, najveći rast povjerenja ostvaruju nevladin sektor, mediji, međunarodna zajednica te političke stranke. Nešto manji rast u povjerenju ostvaruju vjerske zajednice, institucije vlasti te političari. • Građani Bi. H kao i zasebno entiteta su puno zadovoljniji radom medija i novinara u FBi. H i RS u odnosu na prethodnu godinu. • Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u FBi. H uopće nije ili je djelomično prisutna. Slična situacija je i u RS-u gdje većina građana smatra da ne postoji sloboda medija. • Kao i prethodne godine, više od polovine građana Bi. H smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u Bi. H. S druge strane, dolazi do pada u percepciji građana da su finansijska zavisnost, nedovoljna profesionalnost te neadekvatan zakonski okvir dodatne prepreke slobodnom radu medija u Bi. H. Slična je situacija je i na nivou entiteta. 4

Glavni zaključci (2/3) • Prema mišljenju građana Bi. H, političari i političke stranke imaju ubjedljivo najveći uticaj na rad medija u Bi. H. Zasebno gledani entiteti također pokazuju slične rezultate kao nivo Bi. H. U dosta manjoj mjeri građani smatraju da vlasnici medija i urednici te biznismeni imaju utjecaj na rad medija. • Političare i političke stranke ispitanici smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda. • Najveći dio ispitanika smatra neprihvatljivim svaku vrstu napada na novinare. Nema značajne razlike u odnosu na prethodnu godinu. • Većina ispitanika smatra da je rad novinara u Bi. H politički motiviran, ali ipak očigledan je pad takvog mišljenja u odnosu na prethodnu godinu. • Gotovo svaki treći ispitanik smatra da su teme o kojima bh. novinari izvještavaju dobro odabrane te da pokrivaju glavna interesovanja građana. S druge strane, sve više građana (58%) smatra da postoji određen broj tema koje se ne obrađuju dok 14% smatra da bh novinari uopšte ne obrađuju teme koje najviše interesuju građane (prisutan jasan pad u odnosu na prethodnu godinu). 5

Glavni zaključci (3/3) • Građani u dobroj mjeri, nažalost, još uvijek smatraju da su napadi na novinare opravdani, ali se trend takvog mišljenja ipak smanjuje od 2018. • Građani Bi. H uglavnom smatraju da su svakodnevni život građana, zdravstvo, ekonomske teme, obrazovanje te socijalne teme, teme koje bi novinari trebali obrađivati više nego sada. S druge strane, korupcija i kriminal, vjerske teme, teme revijalnog karaktera i političke teme su teme za koje građani Bi. H smatraju da ne trebaju biti na dnevnom redu novinara u Bi. H. • Najveći dio građana Bi. H smatra da bi za unapređenje novinarskog rada kriteriji za ulazak u novinarsku profesiju trebali biti oštriji kao i unapređenje samog sistema obrazovanja novinara. Također, trećina smatra da je potrebno osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara. • Gotovo većina ispitanika se uglavnom najviše informira putem televizije i interneta te generalno smatra internet jako važnim ili važnim medijem za informisanje javnosti. • Većina građana smatra kako treba ukinuti pretplatu javnim RTV servisima te osigurati njihovo financiranje iz proračuna. 6

Medijske slobode u Bi. H

Povjerenje u rad institucija 2020. Prikazani razultati „u potpunosti im vjerujem“ i „donekle im vjerujem“ Osnova: svi ispitanici (n=501) Koliko imate povjerenja u rad sljedećih institucija? 8

Povjerenje u rad institucija 2014. – 2020. Prikazani razultati „u potpunosti im vjerujem“ i „donekle im vjerujem“ Osnova: svi ispitanici (n=501) Koliko imate povjerenja u rad sljedećih institucija? 9

Zadovoljstvo radom medija i novinara u Federaciji Bi. H 2014. – 2020. zadovoljni („potpuno/donekle nezadovoljan“) nezadovoljni („potpuno/donekle nezadovoljan“) Osnova: svi ispitanici (n=501) U kojoj mjeri ste uopšteno zadovoljni radom medija i novinara u Federaciji Bi. H? 10

Zadovoljstvo radom medija i novinara u Republici Srpskoj 2014. – 2020. zadovoljni („potpuno/donekle nezadovoljan“) nezadovoljni („potpuno/donekle nezadovoljan“) Osnova: svi ispitanici (n=501) U kojoj mjeri ste uopšteno zadovoljni radom medija i novinara u Republici Srpskoj? 11

Zadovoljstvo radom medija i novinara u FBi. H/RS 2014. – 2020. zadovoljni („potpuno/donekle nezadovoljan“) Osnova: svi ispitanici (n=501) U kojoj mjeri ste uopšteno zadovoljni radom medija i novinara u Federaciji Bi. H? // U kojoj mjeri ste uopšteno zadovoljni radom medija i novinara u Republici Srpskoj? 12

Sloboda medija u Federaciji Bi. H 2014. - 2020. Prikazani razultati „uopšte nije prisutna“ i „djelimično je prisutna “ Osnova: svi ispitanici (n=501) Prema Vašem mišljenju, kolika je trenutna sloboda medija u Federaciji Bi. H? Da li biste rekli da sloboda medija u Federaciji Bi. H. . . 13

Sloboda medija u Republici Srpskoj 2014. – 2020. Prikazani razultati „uopšte nije prisutna“ i „djelimično je prisutna “ Osnova: svi ispitanici (n=501) Prema Vašem mišljenju, kolika je trenutna sloboda medija u Republici Srpskoj? Da li biste rekli da sloboda medija u Republici Srpskoj. . . 14

Osnovne prepreke slobodnom radu medija u Bi. H 2014. - 2020. (Bi. H) Osnova: svi ispitanici (n=501) Šta mislite koje su od sljedećih, dvije osnovne prepreke slobodnom radu medija u Bi. H? 15

Osnovne prepreke slobodnom radu medija u Bi. H 2014. - 2020. (FBi. H) Osnova: svi ispitanici (n=321) Šta mislite koje su od sljedećih, dvije osnovne prepreke slobodnom radu medija u Bi. H? 16

Osnovne prepreke slobodnom radu medija u Bi. H 2014. - 2020. (RS) Osnova: svi ispitanici (n=180) Šta mislite koje su od sljedećih, dvije osnovne prepreke slobodnom radu medija u Bi. H? 17

Najveći uticaj na rad medija u Bi. H imaju. . . (2014. – 2020. ) (Bi. H) Osnova: svi ispitanici (n=501) Šta biste rekli, ko od sljedećih ima najveći uticaj na rad medija u Bi. H? 18

Najveći uticaj na rad medija u Bi. H imaju. . . (2014. – 2020. ) (FBi. H) Osnova: svi ispitanici (n=321) Šta biste rekli, ko od sljedećih ima najveći uticaj na rad medija u Bi. H? 19

Najveći uticaj na rad medija u Bi. H imaju. . . (2014. – 2020. ) (RS) Osnova: svi ispitanici (n=180) Šta biste rekli, ko od sljedećih ima najveći uticaj na rad medija u Bi. H? 20

Glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda u Bi. H 2020. Osnova: svi ispitanici (n=501) Prema Vašem mišljenju ko su od sljedećih glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda u Bi. H? 21

Napadi na novinare – neprihvatljivo ili opravdano? (2014. – 2020. ) Osnova: svi ispitanici (n=501) Sa kojom od navedenih izjava biste se najprije složili? 22

Politička motiviranost u radu novinara 2014. – 2020. politički motiviran („potpuno/donekle slažem“) nije politički motiviran („potpuno/donekle slažem“) Osnova: svi ispitanici (n=501) Jedna od najčešćih kritika koje se upućuju na adresu novinara od strane prozvanih političara i uticajnih osoba je da je rad pojedinih novinara politički motiviran. U kojoj se mjeri slažete sa tim mišljenjem? 23

Teme o kojima bh. novinari izvještavaju (Bi. H) Osnova: svi ispitanici (n=501) Da li biste rekli da su teme o kojim bh. novinari izvještavaju. . . 24

Teme o kojima bh. novinari izvještavaju (FBi. H) Osnova: svi ispitanici (n=321) Da li biste rekli da su teme o kojim bh. novinari izvještavaju. . . 25

Teme o kojima bh. novinari izvještavaju (RS) Osnova: svi ispitanici (n=180) Da li biste rekli da su teme o kojim bh. novinari izvještavaju. . . 26

Teme koje bi bh. novinari trebali obrađivati u većoj mjeri 2020. Osnova: svi ispitanici (n=501) Koje od navedenih tema bi novinari trebali obrađivati u većoj mjeri nego sada? 27

Načini unaprijeđenja novinarskog rada i kvaliteta izvještavanja 2020. Osnova: svi ispitanici (n=501) Na koje od navedenih načina je po Vašem mišljenju potrebno najprije unaprijediti novinarski rad i kvalitet izvještavanja? 28

Prvi izbor medija za informisanje Osnova: svi ispitanici (n=501) Koji od navedenih medija je vaš prvi izvor informacija? 29

Kvaliteta medija za informisanje Osnova: svi ispitanici (n=501) Zahvaljujući kojem mediju se najkvalitetnije informirate? 30

Evaluacija važnosti interneta za javnost i građane Osnova: svi ispitanici (n=501) U kojoj mjeri ocjenjujete važnost interneta kao medija za javnost i građane? 31

Evaluacija slaganja sa tvrdnjama (1/2) Osnova: svi ispitanici (n=501) posljednjih godina se povećala količina medijskih sadržaja u javnosti, a time i različitih pogleda na društvene i političke prilike internet je demokratizirao komunikaciju i omogućio pluralizam mišljenja unatoč povećanju broja internet portala i javno dostupnih medijskih sadržaja, ne osjećam se kvalitetnije informiranim/om, previše je sličnoga bosanskohercegovački mediji pridonose jačanju tenzija na nacionalnom, političkom i vjerskom planu te među entitetima u Bi. H u medijima je previše negativnih informacija i pesimizma novinari bi se više trebali pridržavati etičkih načela 32 U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama?

Evaluacija slaganja sa tvrdnjama (2/2) Osnova: svi ispitanici (n=501) novinari bi trebali izbjegavati korištenje objava pojedinaca, posebno političara, na društvenim mrežama, te ih koristiti i predstavljati kao relevantne komentare ili „vijesti“ novinarska etika zahtijeva dodatnu provjeru i produbljeniju analizu objava na društvenim mrežama, prije njihovog objavljivanja kao medijskog sadržaja prije prenošenja vijesti, naročito onih o kontraverznim političkim pitanjima i temama, novinari bi trebali provjeriti njihovu vjerodostojnost i pouzdanost izvora posebno je opasna pojava prenošenja dezinformacija i lažnih vijesti putem javnih servisa i zvaničnih novinskih agencija 33 U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama?

Evaluacija političkog uticaja u medijima Osnova: svi ispitanici (n=501) politički uticaj na javne medijske servise je prilično prisutan politički uticaj u javnim medijskim servisima se najviše ogleda u imenovanju direktora i urednika politički uticaj u javnim medijskim servisima se najviše ogleda u kreiranju i uređivanju političkih emisija i magazina politički uticaj u javnim medijskim servisima se najviše ogleda u kreiranju i uređivanju programa vijesti/centralnih dnevnika politički uticaj u javnim medijskim servisima se najviše ogleda u zapošljavanju politički podobnih novinara 34 U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama vezanim uz politički uticaj u medijima

Evaluacija slaganja sa tvrdnjama Osnova: svi ispitanici (n=501) novinari javnih medijskih servisa bi se više trebali pridržavati etičkih načela i raditi u interesu javnosti/građana Bi. H urednici i direktori javnih medijskih servisa bi se trebali birati na osnovu znanja i iskustva u novinarstvu urednici i direktori javnih medijskih servisa bi se trebali birati na osnovu dokazane profesionalne stručnosti (nagrada i priznanja) urednici i direktori javnih medijskih servisa bi se trebali birati na osnovu javnog ugleda urednici i direktori javnih medijskih servisa bi se trebali birati na osnovu nacionalne pripadnosti urednici i direktori javnih medijskih servisa bi se trebali birati na osnovu političke podrške 35 U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama

Finansijski opstanak Javnih servisa Osnova: svi ispitanici (n=501) Kako vidite finansijski opstanak Javnih servisa u Bi. H? 36

Evaluacija slaganja sa tvrdnjama Osnova: svi ispitanici (n=501) U kojoj mjeri se slažete sa sljedećim tvrdnjama 37

Za više informacija bozo. skoko@mpr. hr dzenis. midzic@valicon. net VALICON Ljubljana Kopitarjeva 2 1000 Ljubljana T: +386 1 420 49 00 F: +386 1 420 49 60 info@valicon. si VALICON Zagreb Draškovićeva 54 10000 Zagreb T: +385 1 640 99 55 F: +385 1 640 99 56 info@valicon. hr VALICON Sarajevo Trampina 2/2 71000 Sarajevo T: +387 33 258 655 F: +387 33 258 656 info@valicon. ba VALICON Beograd Gavrila Principa 16/2 11000 Beograd T: +381 11 32 86 978 F: +381 11 30 30 444 info@valicon. rs