Mediji i osobe s invaliditetom Iskustva Ureda pravobraniteljice
Mediji i osobe s invaliditetom Iskustva Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Zagreb, 12. travnja 2019.
…i iz povijesti ne tako davne • 30. svibnja 2008. godine Hrvatski je sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske s 124 glasa potvrdio imenovanje Anka Slonjšak, dipl. oec. , na dužnost prve hrvatske pravobraniteljice za osobe s invaliditetom • Od 1. srpnja do 1. rujna 2008. godine Ured pravobraniteljice radi u prostorima Hrvatskog sabora, a traži se, te potom uređuje i oprema Ured u tada novim i danas sadašnjim prostorima na trećem katu Zagrepčanke. • 17. listopada 2016. godine Anka Slonjšak je u drugom mandatu ponovno izabrana za pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom.
Strateško promišljanje Vizija - pridonijeti stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve građane na području Republike Hrvatske, za sve kategorije osoba s invaliditetom u svim životnim segmentima, svih starosnih skupina i u svim područjima njihova djelovanja. Misija - biti poveznica između osoba s invaliditetom, civilnog društva i institucija koje mogu sustavno rješavati probleme osoba s invaliditetom te pridonijeti većoj kvaliteti življenja osoba s invaliditetom koristeći najnovija saznanja i postignuća i u svjetlu najboljih praksi, a kroz suradnju svih tijela koja rade na zaštiti i promicanju prava i interesa osoba s invaliditetom. OPĆI CILJ: Zaštita ljudskih prava osoba s invaliditetom podjednako u svim područjima Republike Hrvatske
Uloge Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom • Republika Hrvatska prepoznala je Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kao instituciju koja je sukladno članku 33. 2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom nezavisni mehanizam za zaštitu, praćenje i promicanje Konvencije. • U takvoj ulozi Ured je prepoznat i od strane međunarodne zajednice kroz sudjelovanje na skupovima i kontakte sa raznim međunarodnim organizacijama
Ovlasti pravobraniteljice po drugim zakonima • Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom također je nadležna i za suzbijanje diskriminacije u slučajevima diskriminacije kada se radi o osnovi invaliditet. Više i detaljnije možete naći u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08 i 112/12). • Pravobraniteljica ima ovlasti i po članku 26. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN, br. 76/14) u kojem se navodi da je psihijatrijska ustanova obvezna o smještaju bez pristanka, bez odgode, a najkasnije u roku od 48 sati od dobivanja pisanog pristanka osobe od povjerenja ili zakonskog zastupnika, obavijestiti pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom. • Znakovito je na samom početku bilo i što je prvo Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom 2009. godine na inicijativu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom prva rasprava u Hrvatskom saboru ikad prevođena na hrvatski znakovni jezik i tako po prvi puta razumljiva osobama s oštećenjima sluha.
Od 2008. do danas 12. 867 puta pravobraniteljici su se s pritužbama, zamolbama, prijedlozima te drugim vrstama zahtjeva, obraćale osobe s invaliditetom, njihove obitelji i bližnji, organizacije civilnog društva, ali i drugi građani koji su željeli unaprijediti kvalitetu življenja osoba s invaliditetom na području Republike Hrvatske. Pravobraniteljica je povodom navedenog imala preko 15. 000 postupanja, a koja su se odnosila na preporuke i upozorenja upućenih različitim institucijama te traženja očitovanja, izvješća, dopune dokumentacije te savjetovanja građana. Građani su nam se najčešće obraćali pisanim putem - redovnom poštom, faksom, elektronskom poštom, ali i osobnim dolaskom i telefonskim putem. Najčešće se radilo o područjima socijalna zaštita, mirovinsko osiguranje, pristupačnost, rad i zapošljavanje, odgoj i obrazovanje i zdravstvo.
Brojke i slova U naših prvih 10 godina: ü Ured je imao 3. 068 postupanja dajući preporuke, upozorenja, mišljenja, tražeći izvješća i dr. ü Održano je preko 700 stručnih sastanaka od kojih je značajan broj bio na vlastitu inicijativu (npr. u 2017. godini održana su 143 sastanka od čega je na inicijativu pravobraniteljice njih 42) ü Ostvareno je 350 obilazaka ustanova socijalne skrbi, obrazovnih ustanova, ustanova za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kaznenih ustanova (kaznionica) i ustanove za bolničko liječenje poput specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju, psihijatrijskih bolnica i kliničkih bolničkih centara kao i prostorija organizacija i udruga osoba s invaliditetom. ü pravobraniteljica i zamjenici sudjelovali su na više od 170 sjednica radnih tijela Hrvatskog sabora ü Ured je sudjelovao na preko 1. 600 događanja te organizirao 400 događanja samostalno ili u suradnji sa drugim instituacijama/organizacijama ü Predstavnici Ureda bili su u medijima preko 1. 000 puta kroz izjave, reakcije, gostovanja u emisijama i intervjue ü Sudjelovali smo u više od 180 različitih međunarodnih aktivnosti, neke i organizirali ü Tijekom 2017. godine na službenoj mrežnoj stranici www. posi. hr bilo je 162. 887 posjetitelja, a sadržaji na stranici otvarani su ukupno 2. 802. 958 puta.
Pravobranitelj i mediji • Čl. 8 Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Podizanje razine svijesti - Uklanjanje stereotipa i predrasuda - Promicanje i poštivanje prava i dostojanstva - Promicanje pozitivne percepcije o sposobnostima osoba s invaliditetom - Poticanje svih sredstava javnog priopćavanja na predstavljanje osoba s invaliditetom na način usklađen sa svrhom Konvencije - Promicanje programa za podizanje razine svijesti o osobama s invaliditetom i njihovim pravima Odbor UN za prava osoba s invaliditetom: - Preporuke: kampanje podizanja razine svijesti javnosti kako bi se unaprijedila pozitivna slika osoba s invaliditetom kao nositelja svih ljudskih prava; edukacija za sva tijela s javnim ovlastima i javne ili privatne stručnjake Odbor UN za prava osoba s invaliditetom Zabrinutost: nedostatne mjere za podizanje razine svijesti o pravima osoba s invaliditetom; u masovnim medijima još uvijek prevladava medicinski model milosrđa
Suradnja s HRT - Izjave, davanje mišljenja i priopćenja - Gostovanje u emisijama (tv i radio) - Prijedlozi na programske obveze Hrvatske radiotelevizije (HRT) za razdoblje od 2018. do 2022. godine - edukacija novinara Emisije u kojima smo najčešće sudjelovali: - HRT Dnevnik, Vijesti - Dobro jutro Hrvatska, rubrika Imam problem - Radio emisija Šesto čulo - Normalan život - Hrvatska uživo Ostali oblici suradnje: - rad sa strankama - RTV pristojba - informiranje novinara o pojedinim slučajevima
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Novo poimanje invaliditeta – socijalni model odnosa prema osobama s invaliditetom obvezuje sve (državu, lokalne zajednice, obitelj, pojedinca) Jamči osobama s invaliditetom: dostojanstvo, jednakost mogućnosti, autonomiju, slobodu izbora, puno sudjelovanje, pristupačnost (u svim područjima društvenog života)
Hvala na pažnji!
Od milosrđa do ljudskih prava – jezik o osobama s invaliditetom Branka Meić Salie, savjetnica pravobraniteljice
Osobe s invaliditetom 511 850 TJELESNO 150 000 OSJETILNO 30 000 INTELEKTUALNO 24 669 MENTALNO 129 289 Višestruko - oštećenje organa, autizam, multipla skleroza, disleksija, disgrafija, diskalkulija, demencije i dr. 150 000 O K O L I N A INVALIDITET
Jezik - terminologija Invalid Osoba s invaliditetom Prikovan uz kolica Kreće se uz pomoć kolica Boluje od cerebralne paralize Osoba s/ (živi s) cerebralnom paralizom Pati od poremećaja Živi s/ima Psihički bolesnik Osoba s psihosocijalnim teškoćama Mentalno retardirani Osoba s intelektualnim teškoćama
Iz medija i javnog prostora Žena bez ruke smogla je hrabrost i preplivala kanal UNATOČ invaliditet Kolege zastupnici su sastavili dnevni red kao da su išli u školu za osobe s posebnim potrebama Agenda 2010 je bila pogreška. Većina socijaldemokrata su je potpisali kao slijepci Vlada je autistična
Modeli invaliditeta: tragične žrtve, inspirativni nadljudi, nositelji prava? Model milosrđa – objektiviziranje, patnja, tragedija, bespomoćni i pasivni, NAGLASAK na zbrinjavanje, posebni uvjeti, zaštita, drugi znaju što je najbolje, velikodušni su i milosrdni Medicinski model – medicinski i zdravstveni problem, NAGLASAK na rehabilitaciju i liječenje, identitet bolesnika i pacijenata Društveni model – NAGLASAK na preprekama u okolini i obvezi društva da ih ukloni, neovisni život uz podršku, sloboda u odlučivanje, poštivanje želja Model ljudskih prava – ljudska prava su univerzalna i nedjeljiva, invaliditet nije njihovo prirodno ograničenje
Model milosrđa Kakva šteta. Ova mlada žena je prikovana uz kolica. Nikad se neće moći udati, imati djecu i brinuti o svojoj obitelji. Možda bismo mogli naći neku lijepu ustanovu gdje bi mogla živjeti sa sebi sličnima. Jadan čovjek. Ne može raditi i mora živjeti od socijalnih naknada.
Medicinski model Trebala bi ići kod doktora i vidjeti ima li kakva terapija od koje bi ponovno mogla hodati kao i svi ostali. Čovjeka treba liječiti antidepresivima kako bi se što prije vratio na posao.
Rosa Parks i ljudska prava 1955 • Pitanja osoba s invaliditetom = pitanja građanskih prava
xxx Pokret neovisnog življenja, Ed Roberts – 1962 zabrana diskriminacije 1965 Zakon o Amerikancima s invaliditetom razumna prilagodba 1990 EU Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju 2000 Konvencija o pravima osoba s inv. 2006 Zakon o suzbijanju diskriminacije 2009
Društveni model Društvo bi trebalo sagraditi rampe ispred zgrada tako da ona i ostali ljudi koji se kreću uz pomoć kolica mogu sudjelovati u društvenom životu. Njegov poslodavac treba organizirati fleksibilno radno vrijeme kako bi mu omogućio da radi.
Model ljudskih prava Kad dobije posao, poslodavac će morati radno mjesto učiniti pristupačnim. To je njezino pravo. Ima pravo raditi! Uskraćivanje fleksibilnog radnog vremena tijekom razdoblja krize predstavlja diskriminaciju.
PREPORUKE • izbjegavajte senzacionalistički jezik i stereotipe (naglašavanje neobičnih sposobnosti, divljenje ili povezivanje invaliditeta sa zlom) • zamolite organizacije osoba s invaliditetom za savjete o načinu prikazivanja i jeziku • prikazujte osobe s invaliditetom kao pojedince koji imaju svoju osobnost • nemojte ignorirati društvene i fizičke prepreke na koje nailaze osobe s invaliditetom.
KONTAKT: Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Savska cesta 41/3, 10 000 Zagreb Telefon: 01/6102 170, Faks: 01/6177 901 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Područni ured Osijek Ulica Hrvatske Republike 5, 31 000 Osijek Telefon: 031/293 -352 E-mail: ured@posi. hr Web: http: //posi. hr
- Slides: 24