MEDIJI I DRUTVO PODJELA MEDIJA MASOVNI NOVINE ASOPISI

MEDIJI I DRUŠTVO

PODJELA MEDIJA § MASOVNI - NOVINE, ČASOPISI, KNJIGE, RADIO, FILM, TELEVIZIJA § OSOBNI - CD, VIDEO-REKORDER, VIDEO IGRE, KAMERE § TELEKOMUNIKACIJSKI - TELEFONI, KOMPJUTERI, INTERAKTIVNA TELEVIZIJA

MOĆ MEDIJA § § § MOĆ MEDIJA OD SREDINE XVIII VIJEKA KONSTANTNO RASTE “ČETIRI NOVINE VIŠE VRIJEDE NEGO VOJSKA OD 100 000 LJUDI”. NAPOLEON BONAPARTA “SAMO JEDNE NOVINE MOGU DA SMJESTE U ISTOM TRENUTKU ISTU MISAO U HILJADU GLAVA”. ALEKSIS DE TOKVIL “JEDNE NOVINE MOGU DA POŠALJU NA ONAJ SVIJET ILI DA SPASU OD PAKLA VIŠE LJUDI NEGO SVE CRKVE I KAPELE NJUJORKA, A UZ TO JOŠ I ZARAĐUJU NOVAC”. DŽEJMS GORDON BENET “SVIJET SE PRETVORIO U GLOBALNO SELO”. MARŠAL MAKLUAN

DIGITALNA GENERACIJA U SVIJETU § § TERRY EVANS, MARGARET HAUGHEY I DAVID MURPHY ISTRAŽIVANJEM UTVRDILI DA MLADI LJUDI U EVROPI PROVODE UZ MEDIJE U PROSJEKU 6 DO 7 SATI DNEVNO. MOIRA BOVILL I SONIA LIVINGSTON SU ISTRAŽIVANJEM DOKAZALE DA DO 1516 GODINE VEĆINA MLADIH U EVROPI PROVEDE POLOVINU SVOG VREMENA U SPAVAĆOJ SOBI OKRUŽENI MEDIJIMA.

DIGITALNA GENERACIJA U CRNOJ GORI § 2012. GODINA – MINISTARSTVO ZA INFORMACIONO DRUŠTVO I TELEKOMUNIKACIJE I KOMPANIJA E 3 CONSULTING IZ PODGORICE SU SPROVELI ZAJEDNIČKO ISTRAŽIVANJE O BEZBJEDNOSTI DJECE NA INTERNETU NA UZORKU OD 1073 UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA U 9 CRNOGORSKIH OPŠTINA. ISTRAŽIVANJEM JE UTVRĐENO DA DJECA U CRNOJ GORI POČINJU DA KORISTE INTERNET IZMEĐU PETE I DESETE GODINE.

DIGITALNA GENERACIJA U CRNOJ GORI Vrijeme na Internetu Radni dani Vikend Do sat vremena 55. 9% 41% Od jednog do tri sata 30. 2% 39. 5% Više od tri sata 9. 1% 14. 2% Ne znam 4. 4% 5. 1%

UTICAJ MEDIJA § MEDIJI NEKADA SEKUNDARNI FAKTOR SOCIJALIZACIJE, A DANAS POSTAJU PRIMARNI • MEDIJI MOGU UTICATI NA “IMITATIVNO PONAŠANJE”

UTICAJ MEDIJA §DEJVID DŽAJLS OBJAŠNJAVA PARASOCIJALNU INTERAKCIJU U KOJU STUPAMO TOKOM SAMOG ČINA UPOTREBE MEDIJA. §U TROSTEPENOM MODELU PARASOCIJALNIH ODNOSA RAZLIKUJEMO TRI TIPA MEDIJSKIH LIKOVA: §LIKOVI PRVOG REDA – ZVIJEZDE I LJUDI IZ INFORMATIVNOG I ZABAVNOG PROGRAMA §LIKOVI DRUGOG REDA- LIKOVI IZ FILMOVA I TELEVIZIJSKIH SERIJA §LIKOVI TREĆEG REDA – LIKOVI IZ CRTANIH FILMOVA I MAŠTE.

FUNKCIJE MEDIJA • MEDIJI BI TREBALO DA INFORMIŠU GRAĐANE, EDUKUJU I ZABAVLJAJU • BLACK I BRYANT IZDVAJAJU : INFORMACIJA, UVJERAVANJE I TRANSMISIJA KULTURE ZABAVA, • SCHRAMM: ŠIRENJE HORIZONATA, USMJERAVANJE PAŽNJE JAVNOSTI I PODIZANJE NIVOA ZAHTJEVA. • INFORMISANJE JE USTUPILO MANIPULISANJU JAVNOŠĆU MJESTO PROPAGANDI I

MANIPULACIJA U RAZLIČITIM SFERAMA § MANIPULACIJA (MANUS- RUKA, PULARE- GLAČATI, UGLADITI, UDEŠAVATI) § MANIPULACIJA- VJEŠTO RUKOVANJE ILI UPRAVLJANJE STVARIMA ILI LJUDIMA DA BI SE OSTVARIO NEKI ZAJEDNIČKI CILJ. § POLITIKA – PROPAGANDA § EKONOMIJA – REKLAMA § OBRAZOVANJE – INDOKTRINACIJA § RELIGIJA – PROPOVJED § SLOBODNO VRIJEME - INDUSTRIJA ZABAVE I SNA ĐURO ŠUŠNJIĆ “RIBARI LJUDSKIH DUŠA” § POJEDINE METODE ZABRANJENE – SUBLIMINALNA PERCEPCIJA

PROPAGANDA – NAJSTARIJA METODA MANIPULISANJA JAVNOŠĆU § § 1622 - PROPAGANDA – ŠIRENJE NEKOG UČENJA “PROPAGANDA – SMIŠLJENO, SISTEMATSKO I KONTROLISANO ŠIRENJE SIMBOLA OD STRANE NEKE POLITIČKE GRUPE, KOJA TIM SIMBOLIMA PRIKRIVA SVOJ POLITIČKI INTERES, PRIKAZUJUĆI GA KAO INTERES SVIH ČLANOVA DRUŠTVA, KAKO BI IH, BEZ UPOTREBE FIZIČKE PRINUDE, NAVELA DA OSJEĆAJU, MISLE I ČINE ONO ŠTO ODGOVARA POLITIČKIM CILJEVIMA TE GRUPE, A DA PRI TOME VJERUJU DA SLOBODNO DONOSE ODLUKE”. ĐURO ŠUŠNJIĆ § § KARAKTERISTIČNA ZA DRUŠTVA SA PRIVIDNOM DEMOKRATIJOM RAZLIKUJEMO CRNU, SIVU I BIJELU PROPAGANDU

POLITIČARI I MEDIJI § 1916 - VUDRO VILSON – KRILOVA KOMISIJA § 1933 - FRENK RUZVELT- BESJEDE PORED KAMINA § TOKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA HITLER I GEBELS KORISTE RADIO IDEOLOGIJE ZA PROPAGANDU FAŠISTIČKE

STORYTELLING § STORYTELLING- VJEŠTINA PRIPOVJEDANJA KOJA SE KORISTI U RAZLIČITIM OBLASTIMA: MENADŽMENTU, POLITICI, OGLAŠAVANJU, NOVINARSTVU… § ZAVODLJIVE PRIČE SE MOGU PRETVORITI U LAŽ ILI PROPAGANDU. § VIJESTI SE NE BAZIRAJU NA OBJEKTIVNOSTI I ČINJENICAMA, VEĆ SE REPORTERI SVE VIŠE FOKUSIRAJU NA NARATIVNO NOVINARSTVO. § NARATIVNI PRISTUP JE EVIDENTAN U MAINSTREAM MEDIJIMA, TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA, TABLOIDIMA, INTERNETU. § JAVNOSTI SE PLASIRAJU HUMAN INTEREST STORY

TEHNIKE MANIPULACIJE (STJEPAN MALOVIĆ) DIREKTNE METODE MANIPULACIJE INDIREKTNE METODE MANIPULACIJE Agenda setting Sprega s vlasnicima Pseudo događaj Uticaj na urednike Funkcije kao elemenat vrijednosti vijesti Novinari – članovi stranke Prikriveni oglasi Novinari – simpatizeri stranke

SKRIVENA REKLAMA - ADVERTORIALS • ADVERTORIALS- REKLAMA UPAKOVANA U INFORMATIVNI SADRŽAJ.

DA LI UOPŠTE MOŽEMO VJEROVATI MEDIJIMA?

MEDIJSKO OBRAZOVANJE ILI MEDIJSKA PISMENOST § DANAS SE SVE ČEŠĆE KORISTI TERMIN MIL- MEDIA AND INFORMATION LITERACY § “WE MUST PREPARE YOUNG PEOPLE FOR LIVING IN A WORLD OF POWERFUL IMAGES, WORDS AND SOUNDS” UNESCO § MEDIJSKO OBRAZOVANJE - STICANJE SPOSOBNOSTI GRAĐANA ZA KRITIČKO IŠČITAVANJE MEDIJA. § CILJ - SMANJENJE DISTANCIRANOSTI OD MEDIJA, PUTEM RAZUMJEVANJA NJIHOVOG FUNKCIONISANJA I UPOZNAVANJA SA NJIHOVIM SADRŽAJIMA.

MEDIJSKA PISMENOST • DANAS MNOGE EVROPSKE ZEMLJE OPISMENJUJU SVOJE GRAĐANE KROZ PREDMETE: MEDIA LITERACY, INFORMATION LITERACY, FREEDOM OF EXPRESSION AND INFORMATION LITERACY, LIBRARY LITERACY, NEWS LITERACY, COMPUTER LITERACY, INTERNET LITERACY, DIGITAL LITERACY, CINEMA LITERACY, GAMES LITERACY, TELEVISION LITERACY, ADVERTISING LITERACY. • PRVA ZEMLJA KOJA JE UVELA PREDMET MEDIJSKA PISMENOST U ŠKOLE BILA JE FINSKA (1970).

MEDIJSKA PISMENOST U SAD-U • U SAD-U PROCES MEDIJSKOG OPISMENJAVANJA ZAPOČET JE JOŠ PRIJE 30 GODINA. CENTER FOR MEDIA LITERACY JE OSNOVAN 1989. GODINE OD STRANE ELIZABETH THOMAN.

CILJ MEDIJSKE PISMENOSTI §GRAĐANI ĆE MOĆI DA RAZUMIJU ULOGU I FUNKCIJU MEDIJA U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU, USLOVE U KOJIMA MEDIJI POSLUJU; §KRITIČKI OCJENJUJU MEDIJSKI SADRŽAJ; §KORISTE MEDIJE RADI IZRAŽAVANJA MIŠLJENJA I UČEŠĆA U DEMOKRATSKIM PROCESIMA; §RAZVIJAJU VJEŠTINE KOJE SU IM POTREBNE RADI PROIZVODNJE SADRŽAJA.

CILJ MEDIJSKE PISMENOSTI § DŽEJMS POTER TVRDI DA JE MEDIJSKA PISMENOST KLJUČ ZA ODBRANU OD MANIPULACIJE JER “OMOGUĆAVA DA NALAZITE JASNE PUTOKAZE ZA SNALAŽENJE U SVETU MEDIJA, TE MOŽETE DA DOĐETE DO ŽELJENIH ISKUSTAVA I INFORMACIJA A DA VAM PRI TOME NE ODVRAĆAJU PAŽNJU STVARI KOJE SU ZA VAS ŠTETNE. U SITUACIJI STE DA GRADITE ŽIVOT KAKAV VI ŽELITE, A NE DA PREPUŠTATE MEDIJIMA DA VAM GA ONI GRADE KAKO ONI ŽELE. ”

MEDIJSKI PISMENA OSOBA § PREMA CENTRU FOR MEDIA LITERACY MEDIJSKI PISMENA OSOBA TREBA DA ODGOVORI NA PET KLJUČNIH PITANJA: § KO JE KREIRAO OVU PORUKU? § KOJE TEHNIKE SU KORIŠĆENJE ZA PRIVLAČENJE MOJE PAŽNJE? § KAKO RAZLIČITI LJUDI MOGU RAZUMJETI OVU PORUKU? § KOJE VRIJEDNOSTI, ŽIVOTNI STIL I TAČKE GLEDIŠTA SU PREZENTOVANE U PORUCI? § ZAŠTO JE OVA PORUKA POSLATA?

KAMPANJA VLADE, UNICEFA I TELENORA