MEDIJACIJA Snjeana PrusecKovai mag prim edu Kaina 28

  • Slides: 17
Download presentation
MEDIJACIJA Snježana Prusec-Kovačić, mag. prim. edu. Kašina, 28. listopada 2014.

MEDIJACIJA Snježana Prusec-Kovačić, mag. prim. edu. Kašina, 28. listopada 2014.

MEDIJACIJA � Temeljna filozofija medijacije – metode nenasilnog rješavanja sukoba je njen drugačiji pogled

MEDIJACIJA � Temeljna filozofija medijacije – metode nenasilnog rješavanja sukoba je njen drugačiji pogled na sukob i komunikaciju općenito. � sukob ne mora uvijek završiti pobjedom jedne strane i ponižavanjem druge, već može biti i konstruktivan � iz sukoba obje strane mogu izaći kao pobjednici, a ponekad i kao prijatelji jer je osnovna svrha medijacije njena usmjerenost na odnose u budućnosti

Sukob je pojam koji označava situaciju u kojoj se sukobljavaju najmanje dvije ili više

Sukob je pojam koji označava situaciju u kojoj se sukobljavaju najmanje dvije ili više strana različitih i suprotnih mišljena. POZITIVAN SUKOB NEGATIVAN SUKOB Donosi : Kad ga ne riješimo! Promjene Razvoj Preispitivanje Gradnju odnosa Kada prerasta u nasilje: Učenje fizičko ili psihičko Upoznavanje sebe i drugih Osobni rast i razvoj

DESTRUKTIVAN SUKOB KONSTRUKTIVAN SUKOB Jedna strana u sukobu pobjeđuje Sve strane u sukobu na

DESTRUKTIVAN SUKOB KONSTRUKTIVAN SUKOB Jedna strana u sukobu pobjeđuje Sve strane u sukobu na štetu druge strane. postižu svoje ciljeve. Sudionici sukoba su povrijeđeni Sudionici sukoba poštuju ljuti i s nedostatkom povjerenja i vjeruju jedni drugima. Mogućnost za konstruktivno rješavanje nekih budućih sukoba Povećava se mogućnost znatno se smanjuje. konstruktivnog rješavanja budućih sukoba.

Metode rješavanja sukoba 1. Autoritarne metode rješavanja sukoba 2. Alternativne metode rješavanja sukoba 1.

Metode rješavanja sukoba 1. Autoritarne metode rješavanja sukoba 2. Alternativne metode rješavanja sukoba 1. Kod metoda koje se zasnivaju na autoritetu obično se radi o upotrebi moći. a) ARBITRAŽA - angažman treće stručne osobe koja će donijeti odluku na osnovu argumenata. b) SUĐENJE - sudac donosi odluku. 2. Strane koje sudjeluju u sukobu imaju puno više kontrole nad samim procesom rješavanja i na ishod sukoba. Treća strana koja se pojavljuje uglavnom je nepristrana. a) PREGOVARANJE b) MIRENJE c) MEDIJACIJA - metoda gdje strane u sukobu uz pomoć treće osobe, medijatora, dolaze do rješenja koja će biti na obostrano zadovoljstvo strana u sukobu

MEDIJACIJA -je dobrovoljan proces i potrebno je da se sukobljene strane upoznaju sa samim

MEDIJACIJA -je dobrovoljan proces i potrebno je da se sukobljene strane upoznaju sa samim procesom i s tim što je uistinu medijacija. - Cilj medijacije je da strane u sukobu pronađu rješenje koje će im omogućiti dobre odnose u budućnosti. - Medijator, kao treća nepristrana, ima ulogu omogućiti stranama u sukobu da se bolje razumiju, da se bolje čuju i da znaju prepoznati kako se jedna i druga strana osjećaju. -Medijator je osoba koja ima određene vještine, a jedna od najvažnijih je da bude dobar slušač.

Najvažnije prednosti medijacije su: Ø Neformalna je i fleksibilna Ø Gradi dugotrajne rezultate Ø

Najvažnije prednosti medijacije su: Ø Neformalna je i fleksibilna Ø Gradi dugotrajne rezultate Ø Učinkovita je Ø Preventivna je Ø Njeguje odnose i redefinira ih na pozitivan način Ø Povjerljiva je Ø Dobrovoljna je Ø Fokus je okrenut na rješenje, ne na problem Ø Odgovornost snose same stranke

Koraci u medijaciji 1. UVOD – međusobno upoznavanje ali i s procesom medijacije, donošenje

Koraci u medijaciji 1. UVOD – međusobno upoznavanje ali i s procesom medijacije, donošenje pravila. 2. PRIČANJE PRIČE – svaka strana priča svoju priču, medijator aktivno sluša. 3. ODREĐIVANJE POZICIJA I INTERESA – strane u sukobu pomiču se sa svojih pozicija ka interesima. 4. ODREĐIVANJE MOGUĆIH RJEŠENJA – medijator pomaže stranama u sukobu naći rješenje, kojeg same predlažu. 5. PREGLED I RASPRAVA O RJEŠENJIMA 6. POSTIZANJE SPORAZUMA – sporazum bi trebao biti zapisan i u njemu bi trebali biti odgovori na sljedeća pitanja: Tko, Što, Kada, Gdje? i sl…

Osobine medijatora Ø Medijator posreduje u rješavanju sukoba medijacijom, pritom ne bi smio biti

Osobine medijatora Ø Medijator posreduje u rješavanju sukoba medijacijom, pritom ne bi smio biti povezan ni s jednom od strana u sukobu. Glavne osobine medijatora su: 1. ne osuđuje 2. neutralan je 3. nepristran - ostaje nepristran i ne sudi 4. ne nudi rješenja - traži se rješenje u kojem obje strane izlaze kao pobjednici 5. ne donosi odluke za strane u sukobu 6. povjerljiv 7. gradi pravedne dogovore - pomaže stranama da budu što kreativnije u mogućim rješenjima

8. aktivno sluša - aktivno sluša i pomaže stranama u sukobu da slušaju jedna

8. aktivno sluša - aktivno sluša i pomaže stranama u sukobu da slušaju jedna drugu. Aktivno slušanje podrazumijeva: 1. Postavljanje pitanja 2. Rezimiranje 3. Reflektiranje 4. Ohrabrivanje 5. Frakcioniranje 6. Parafraziranje Ø Medijator treba obraćati pažnju i na neverbalne znakove, jer se u njima kriju razni pokazatelji 9. strpljiv 10. siguran u sebe - ukoliko medijator djeluje uplašeno i nesigurno, teško da će ostaviti na druge utisak kako im može pomoći u rješavanju sukoba. Da bismo bili sigurni u ono što radimo, nužno je dobro ovladati zahtjevima tehnika aktivnog slušanja.

MEDIJACIJA U ŠKOLI Kako rješavamo sukobe u školama? Ø Različiti sukobi sastavni su dio

MEDIJACIJA U ŠKOLI Kako rješavamo sukobe u školama? Ø Različiti sukobi sastavni su dio školskog života. Ø Tradicionalni pristup u rješavanju sukoba u školi, u današnje vrijeme sve više pokazuje svoje nedostatke. (Prekidaju nastavu, pridonose rastu tenzija, nasilju među učenicima, ali između učenika i nastavnika. ) Rješavanje sukoba medijacijom, ako se primjenjuje u školi i postane sastavni dio školske atmosfere, uči učenike i nastavnike vještinama koje su im potrebne kako bi riješili svoje svakodnevne sukobe jedni s drugima na način da svatko zadovolji svoje potrebe te pri tom ne izgubi ništa od onog što mu je važno. Ukoliko učenici nauče osnovne komunikacijske vještine, te tehnike i metode uspješnog rješavanja sukoba pojavljuje se smanjenje tučnjava, svađa, izbacivanja iz škole i sl. , a povećava motivacija, samopouzdanje te želja za učenjem.

Dobrobiti primjene medijacije u školi Što učenici uče? Ø Slušati s empatijom kako bi

Dobrobiti primjene medijacije u školi Što učenici uče? Ø Slušati s empatijom kako bi razumjeli i shvatili pozicije i interese drugih Ø Kako izražavati svoje potrebe, brige, probleme i osjećaje, a da pritom nikog ne uvrijede Ø Kako mirno rješavati svoje sukobe Što učenici dobivaju? Ø Bolje razumijevanje sebe i drugih Ø Razvijaju vještine koje će moći koristiti u odnosima s drugim ljudima tijekom cijelog svog života Ø Koristeći aktivno slušanje, nenasilnim rješavanjem sukoba učenici će doprinijeti razvoju boljih odnosa u svojim zajednicama Ø Spoznaju kako se sukobi mogu riješiti dijalogom umjesto nasiljem

Što škole dobivaju? Ø Nastavnici i školsko osoblje više će se moći fokusirati na

Što škole dobivaju? Ø Nastavnici i školsko osoblje više će se moći fokusirati na proces učenja nego na stalno kontroliranje discipline Ø Manje stresa kod nastavnika i školskog osoblja Ø Smanjuje se napetost između odraslih i djece Ø Promjena atmosfere i odnosa unutar škole

Implementacija medijacije u škole Kako bi programi bili uspješni potrebno je dosadašnje obrasce nasilnog

Implementacija medijacije u škole Kako bi programi bili uspješni potrebno je dosadašnje obrasce nasilnog rješavanja sukoba zamijeniti pozitivnim pristupom sukobu. Taj proces je dugotrajan i on zahtjeva promjene kod učenika ali i školskog osoblja i to ponajprije u njihovim navikama, stavovima… Integriranje medijacije u škole kroz četiri koraka: 1. edukacija nastavnika i stručnih suradnika -nastavnici prolaze kroz intenzivne treninge učeći o sukobu, aktivnom slušanju, komunikacijskim tehnikama i alatima te medijaciji kako bi se osposobili za školskog medijatora 2. podrška školske administracije i lokalne zajednice 3. kreiranje školskog kurikuluma - međupredmetno ili izborni predmet 4. uvođenje novih programa u škole

Prednost vršnjačke medijacije: Ø Učenici razumiju svoje kolege i mogu se s njima poistovjetiti

Prednost vršnjačke medijacije: Ø Učenici razumiju svoje kolege i mogu se s njima poistovjetiti Ø Sam proces medijacije prilagođen je njihovim godinama Ø Učenici medijatori nemaju nikakav autoritet u odnosu na svoje kolege pa ih se oni ne boje Ø Opuštenija atmosfera

Ø Uvođenjem medijacije stvara se pozitivna školska klima, okruženje u kojem se učenici osjećaju

Ø Uvođenjem medijacije stvara se pozitivna školska klima, okruženje u kojem se učenici osjećaju sigurno, prihvaćeno, ugodno i poštovano. Ø Takva pozitivna školska klima utječe na sam proces nastave ali i na rezultate i školske uspjehe svakog pojedinog učenika. Ø Medijacija se kao termin i metoda u Hrvatskoj pojavila početkom 90 tih godina prošlog stoljeća i to u sklopu Antiratne kampanje Hrvatske kad su članovi ARK-a prošli trening i shvatili da bi bilo dobro stečena znanja prenijeti dalje te su organizirali radionice s nastavnicima i odgajateljima u vrtićima.

Literatura: Ibišević Muminović, J. , Pijaca, E. (2009): Možemo to riješiti: Medijacijom prema kulturi

Literatura: Ibišević Muminović, J. , Pijaca, E. (2009): Možemo to riješiti: Medijacijom prema kulturi demokratske komunikacije i rješavanja sukoba – priručnik za nastavnike, Zagreb, Forum za slobodu odgoja Peurača , B. i Teršelić, V. (2004): Medijacija: posredovanje u sukobima za uporne, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Edukacijska kuća, Osijek Poljak, N. , Šehić-Relić, L. (2006): Sukob@org: upravljanje sukobom u organizaciji, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Edukacijska kuća, Osijek Zimmer, J. A. , (2001): Možemo to riješiti: rješavanje sukoba medijacijom, Zagreb, Forum za slobodu odgoja www. fso. hr