MEDICINSKE SESTRE EDUKATORI NA SESTRINSKIM STUDIJIMA Snjeana ukljek

MEDICINSKE SESTRE EDUKATORI NA SESTRINSKIM STUDIJIMA Snježana Čukljek

Medicinske sestre predstavljaju najveću skupinu zdravstvenih radnika koja čini osnovu zdravstvene skrbi, bez njih nije moguće zamisliti suvremenu skrb. Očekuje se da tijekom obrazovanja steknu potrebna znanja, vještine i stavove, dakle kompetencije, za samostalno odgovorno i profesionalno provođenje zdravstvene njege. Medicinske sestre moraju usvojiti bazična medicinska znanja, klinička medicinska znanja, znanja iz dijetetike, komunikacijskih vještina, psihologije, informatička znanja te specifična znanja iz područja zdravstvene njege.

Medicinske sestre edukatori na sestrinskim studijima propisi vezani uz sustav visokog obrazovanja propisi vezani uz sestrinsku profesiju – djelatnost zdravstvene njege

Sestrinsko obrazovanje • Minimalni standardi sestrinskog obrazovanja ▫ Direktiva 2005/36/EC ▫ Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija - listopad 2009. • Glavna područja učenja ▫ sestrinstvo, bazične i društvene znanosti. • Obrazovanje se provodi kroz teorijsku i kliničku nastavu u trajanju od najmanje 4600 sati učenja. Pri tome teoretska izobrazba treba obuhvaćati najmanje jednu trećinu minimalnog trajanja izobrazbe, a klinička izobrazba najmanje jednu polovinu minimalnog trajanja izobrazbe.

SUBJECT AREA NURSING 2007. PRVOSTUPNIČKA RAZINA - PRVA RAZINA OBRAZOVANJA MEDICINSKIH SESTRA, PREPOZNATLJIVE KOMPETENCIJE PROVOĐENJE EDUKACIJE MEDICINSKIH SESTARA U VISOKOŠKOLSKOM OKRUŽJU UVJETI UPISA KAO I NA DRUGE VISOKOŠKOLSKE STUDIJE MINIMALNO TRAJANJE STUDIJA 180 -240 ECTS BODOVA MOGUĆNOST NASTAVKA STUDIJA NA SPECIJALISTIČKIM I ZNANSTVENIM STUDIJIMA Europe Socrates Tempus Tuning educational structures in Europe

Medicinske sestre predavači na sestrinskim studijima Osnovni preduvjet za izvođenje nastave na visokim učilištima je izbor u odgovarajuće nastavno ili nastavno znanstveno nastavno zvanje Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Pravilnici matičnih povjerenstva Pravilnici o izborima u zvanje na sveučilištu odnosno na veleučilištu ili visokoj školi

STRUČNI STUDIJ NA VELEUČILIŠTU ILI VISOKOJ ŠKOLI NASTAVNO ZVANJE: PREDAVAČ VIŠI PREDAVAČ PROFESOR VISOKE ŠKOLE SVEUČILIŠNI STUDIJ ZNANSTVENO NASTAVNO ZVANJE: DOCENT IZVANREDNI/REDOVITI PROFESOR IZBOR U ZNANSTVENO ZVANJE ASISTENTI

POSTUPAK IZBORA OBJAVA NATJEČAJA, PRISTUPNIK SE JAVLJA I DOSTAVLJA DOKUMENTACIJU STRUČNO POVJERENSTVO ZA DAVANJE MIŠLJENJA ANALIZIRA DOKUMENTACIJU I DAJE MIŠLJENJE SE PROSLJEĐUJE MATIČNOM POVJERENSTVU VIJEĆA VELEUČILIŠTA/NA SVEUČILIŠTU VIJEĆU PODRUČJA ILI SENATU NASTUPNO PREDAVANJE PRED STUDENTIMA STRUČNO ILI FAKULTETSKO VIJEĆE PROVODI IZBOR PRISTUPNIKA U ODGOVARAJUĆE ZVANJE

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju PREDAVAČ • završen diplomski studij ili stručni specijalistički studij • ispunjeni nužni uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveučilište, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola • najmanje tri godine radnog iskustva u struci • pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima • uvjeti propisani statutom visokog učilišta

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju VIŠI PREDAVAČ • završen diplomski studij ili stručni specijalistički studij • ispunjeni nužni uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveučilište, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola • objavljeni radovi • najmanje pet godina radnog iskustva u struci • pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima • uvjeti propisani statutom visokog učilišta

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju PROFESOR VISOKE ŠKOLE • doktorat • ispunjeni nužni uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveučilište, odnosno Vijeće veleučilišta i visokih škola • izvedeni značajni projekti • objavljeni radovi koji su znatno unaprijedili struku ili novi radovi nakon izbora u zvanje višeg predavača • najmanje osam godina radnog iskustva u struci • pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima • uvjeti propisani statutom visokog učilišta

Suradničko zvanje – asistent • Uvjete za izbor u suradničko zvanje asistenta propisuju veleučilište i visoka škola svojim statutom.

Vijeće veleučilišta i visokih škola RH • 2005. Odluka o uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja • odluka je usmjerena izvođenju nastave na stručnim studijima no ne zanemaruje se niti znanstveni rad nastavnika • propisuje dodatne uvjete za izbor uz zvanje

PREDAVAČ • prethodni izbor u zvanje i izvođenje nastave kroz 3 godine ili održana javna predavanja iz područja struke + • jedan od slijedećih uvjeta: ▫ objavljeni stručni ili znanstveni radovi, ▫ izvedeni ili nagrađeni projekt ili studija, patent, ▫ magisterij ili doktorat znanosti.

VIŠI PREDAVAČ • prethodni izbor u zvanje te izvođenje nastave kroz 5 godina • najmanje 5 objavljenih stručnih ili znanstvenih radova ili održana javna predavanja iz područja struke + te dva od slijedećih uvjeta: • magisterij znanosti, doktorat znanosti • objavljeni recenzirani nastavni materijal za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu • objavljeni recenzirani prijevod poznatog udžbenika za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu • objavljeni radovi iz odgovarajuće struke

PROFESOR VISOKE ŠKOLE • prethodni izbor u zvanje te izvođenje nastave kroz 5 godina • najmanje 10 objavljenih stručnih ili znanstvenih radova ili održana javna predavanja iz područja struke + te dva od slijedećih uvjeta: • objavljeni recenzirani nastavni materijal za predmet iz kojeg izvodi nastavu • objavljeni recenzirani prijevod poznatog udžbenika za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu • objavljeni radovi iz odgovarajuće struke

ZNANSTVENO - NASTAVNO ZVANJE NA SVEUČILIŠTU • prethodno proveden izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika ili znanstvenog savjetnika • Minimalni uvjet za izbor u znanstveno nastavno zvanje: ▫ doktorat znanosti ▫ radovi objavljeni u časopisima koji su zastupljeni u Current Contents CC ▫ radovi objavljeni u bibliografskim bazama podataka ▫ aktivno sudjelovanje u realizaciji znanstvenog projekta ▫ nastavna i znanstvena djelatnost

SURADNIČKO ZVANJE • asistent i viši asistent • Uvjete za izbor u suradničko zvanje propisuje visoko učilište. • Asistent može biti osoba koja je uspješno završila studij uz upis na doktorski studij. U zvanje višeg asistenta može biti izabrana osoba s doktoratom znanosti.

SESTRINSTVO Zdravstvena njega umijeće i znanost, te zahtijeva razumijevanje i praktičnu primjenu specifičnih na istraživanjima utemeljenih znanja i vještina izvedenih iz humanističkih, bioloških i društvenih znanosti, kao i teorije menadžmenta (SZO, 1996).

Medicinske sestre primjenjuju kognitivne, psihomotorne i interpersonalne vještine u skrbi za pacijente kako bi postigli optimum zdravstvenih potencijala. Umijeće sestrinstva je interpersonalni odnos i interakcijski proces između korisnika i sestre unutar socijalnog okruženja za vrijeme pružanja sestrinske skrbi.

ULOGA SESTARA PREDAVAČA PRIPREMITI STUDENTE ZA SAMOSTALNO OBAVLJANJE SESTRINSKE PRAKSE PROFESIONALNI MODEL OSOBAMA KOJE ULAZE U PROFESIJU I POTIČU IH NA RAZVIJANJE PRIMJERENIH OSOBINA, PRIMJERAN PRISTUP BOLESNOJ I ZDRAVOJ OSOBI, USVAJANJE ETIČKIH NORMI I OSIGURAVANJE ZADOVOLJAVANJA POTREBA KLIJENTA POKRETAČI PROMJENA U SESTRINSKOJ PRAKSI ISPREPLETENOST TEORIJSKE I PRAKTIČNE NASTAVE

PROFESIONALNA PRAVILA ZASNOVANA NA PROFESIONALNOJ SESTRINSKOJ IDEOLOGIJI BRIŽNOST CIJELOŽIVOTNO UČENJE SOCIJALNA PRAVDA ALTRUIZAM AUTONOMNOS T INTEGRITET LJUDSKO DOSTOJANSTVO Mayhew, Ford 1974, CCEN 2002

OSOBINE MEDICINSKIH SESTARA PREDAVAČA RUKOVOĐENJE INTERDISCIPLINARNI PRISTUP OTVORENOST NOVIM IDEJAMA KOMPETENCIJE NEOVISNOST ODGOVORNOST ZA PROVEDENU EDUKACIJU SERB 1976, 2002

OSNOVNE ULOGE MEDICINSKE SESTRE PREDAVAČA PREDAVAČ ISTRAŽIVAČ SURADNIK

Predavač prihvaćanje vodeće uloge u izradi studijskog programa podučavanje –teorijsko i podučavanje praktičnih vještina supervizija provođenja studijskog programa u kliničkom okruženju aplikacija znanja iz didaktike i metodike stvaranje i održavanje okoline za učenje poticanje studenata na učenje i širenje spoznaja vezanih uz sestrinsku profesiju, pacijente i zajednicu SPOSOBNOST MODELIRANJA PRIKLADNIH, ŽELJENIH PONAŠANJA U SESTRINSKOJ PROFESIJI

Predavač - bazična znanja i vještine principi, filozofije i teorije učenja tehnike demonstracije korištenje tehnologije u podučavanju poznavanje razvoja studijskog programa vještine procjenjivanja i ispitivanja usvojenosti praktičnih vještina i teorijskih znanja • poznavanje pravnih standarda prakse • mentoriranje • učinkovita komunikacija • • •

KLINIČKI KREDIBILITET Medicinska sestra predavač mora uskladiti ulogu predavača i trenutnu kliničku praksu, znanja koja podučava i prenosi studentima moraju se moći primijeniti u sestrinskoj praksi. Potrebno je poznati sestrinsku realnost i trenutnu praksu, no to ne znači spuštanje kriterija i smanjivanje standarda.

Istraživač RAZVOJ ZNANJA KROZ ISTRAŽIVANJA, INTEGRACIJU I APLIKACIJU NOVIH ZNANJA PROŠIRIVANJE I PRODUBLJIVANJE ZNANJA IZ ODREĐENOG PODRUČJA MENTORIRANJE DRUGIH U PROVEDBI ISTRAŽIVANJA DEMONSTRIRANJE OSNOVNIH STANDARDA ISTRAŽIVAČKOG PISANJA RADOVA CILJ ISTRAŽIVAČKOG RADA JE ŠIRENJE NAJBOLJE PRAKSE U EDUKACIJI, ZDRAVSTVENOJ NJEZI I ISTRAŽIVANJIMA.

Istraživač Ova uloga zahtijeva da sestra edukator osmisli, surađuje i koristi istraživanja u sestrinskoj edukaciji i sestrinskoj praksi, da traži prilike za interdisciplinarna i intradisciplinarna istraživanja, da bude u toku sa najnovijim znanjima i integrira istraživanja i rezultate istraživanja u edukaciju i sestrinsku praksu.

Istraživač - bazična znanja i vještine poznavanje istraživačke metodologije učinkovito komuniciranje mentoriranje biti svjesna ogromnih izazova, prilika i trendova u sestrinskoj edukaciji i sestrinstvu i • vještine intuitivnog, kreativnog i analitičkog mišljenja • brižan pristup • •

Suradnik SURADNIČKI ODNOS SA SVIM DIONICIMA U EDUKACIJSKOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU STUDENTI OSTALI DIONICI IZ ZDRAVSTVENOG SUSTAVA PACIJENTI PREDSTAVNICI SESTRINSKIH ORGANIZACIJA SURADNICI KOJI SUDJELUJU U EDUKACIJI STUDENATA ADMINISTRACIJA MEDICINSKE SESTRE KOJE PROVODE ZDRAVSTVENU NJEGU

Suradnik - bazična znanja i vještine • • komunikacijske sposobnosti uspješnost u timskom radu preuzimanje odgovarajuće uloge u timu organizacijske sposobnosti sposobnost pregovaranja i reagiranja na promjene umješnost u rješavanju problema poznavanje legislativu

Kompetencije edukatora medicinskih sestara POTICANJE UČENJA POTICANJE RAZVOJA I SOCIJALIZACIJE STUDENATA KORIŠTENJE STRATEGIJA PROCJENE I EVALUACIJE ZNANJA SUDJELOVANJE U RAZVOJU STUDIJSKOG PROGRAMA I EVALUACIJA ISHODA PROGRAMA DJELOVANJE KAO POKRETAČ PROMJENA I LIDER POTICANJE KONTINUIRANOG UNAPRJEĐENJA KVALITETE SESTRINSKIH PREDAVAČA SUDJELOVANJE U ISTRAŽIVANJIMA DJELOVANJE U EDUKACIJSKOJ OKOLINI National league for nursing, 2005.

Medicinske sestre asistenti na sestrinskim studijima SREDIŠNJI DIO EDUKACIJE MEDICINSKIH SESTARA JE PRAKTIČAN NAJMANJE POLOVINA TRAJANJA OBRAZOVANJA IZUZETNO ZNAČAJNA ULOGA MEDICINSKIH SESTARA ASISTENATA MENTOR, SURADNIK, ASISTENT PRAKTIČNA ZNANJA STUDENTI MORAJU USVAJATI SA PACIJENTIMA U REALNIM OKRUŽENJIMA.

SADRŽAJI EDUKACIJE KOJE IZNOSE PREDAVAČI I ASISTENTI MORAJU BITI USKLAĐENI. TEČAJEVI U ORGANIZACIJI KATEDRE ZA ZDR. NJEGU SUPERVIZIJA IZVOĐENJA VJEŽBOVNE NASTAVE DILEME KOJE SE JAVLJAJU U RADU SA STUDENTIMA STRUČNI SASTANCI PREDAVAČA I ASISTENATA KONZULTACIJE VEZANE UZ SADRŽAJE PREDAVANJA, VJEŽBI

Asistenti • stvaraju okruženja za učenje u kliničkoj sredini • djeluju kao klinički model studentima– odražavaju i održavaju standarde prakse • član sestrinske profesije –posjeduju znanja, kompetencije • brižni su i profesionalni • značajni u socijalizaciji studenata • potiču kritičko razmišljanje, rješavanje problema i donošenje pravilnih kliničkih odluka vezanih uz zbrinjavanje pacijenata • podučavaju studente, planiraju sadržaj edukacije • potiču studente na učenje • prepoznaju edukacijske potrebe studenta u određenom kliničkom okruženju • nadziru i ocjenjuju usvajanje znanja i vještina

Asistenti • djeluju kao supervizori - daju upute studentu vezane uz njegovanje pojedinih pacijenata kada je potrebno • daju povratnu informaciju • uključuju se u pružanje zdravstvene njege pacijentima zajedno sa studentima • pružaju podršku • u radu sa studentima preuzimaju mentorsku ulogu • razgovaraju sa studentima o njihovim mogućim karijerama u sestrinstvu

Zaključak Obrazovanje medicinskih sestara izazov je za cijelu zajednicu i njemu se pridaje veliki značaj što je vidljivo iz postojanja niza dokumenata usmjerenih standardiziranju sadržaja i trajanja obrazovanja, ali i povjeravanja izvođenja navedene nastave osobama koje ispunjavaju određene kriterije. Medicinske sestre edukatori najznačajniji su u obrazovanju medicinskih sestara jer samo one bilo kao predavači, bilo kao asistenti mogu studentima omogućiti stjecanje znanja iz područja sestrinstva.

Edukatori moraju kod studenata poticati razvijanje prikladne uloge medicinske sestre, usvajanje znanja, vještina i stavova potrebnih za samostalno, sigurno i kvalitetno provođenje zdravstvene njege. Medicinske sestre predavači moraju uskladiti svoje uloge predavača, istraživača i suradnika, te uskladiti zahtjeve koje pred njih stavlja akademska zajednica ali i njihova sestrinska profesija.