MEDICINSKA SESTRA OPE NJEGE MEDICINSKI TEHNIAR OPE NJEGE

MEDICINSKA SESTRA OPĆE NJEGE/ MEDICINSKI TEHNIČAR OPĆE NJEGE • Opća načela zdravlja i njege • POVIJESNI RAZVOJ MEDICINE • treći razred

MEDICINA U NOVOVJEKOVLJU 20. stoljeće Verica Elveđi Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar

Pribor i materijal potreban za praćenje nastave: • udžbenik „Opća načela zdravlja i njege”, stranica 46 -48 • bilježnica • olovke

Ishodi učenja: • Opisati razvoj medicine u 20. stoljeću • Imenovati najistaknutije osobe u medicini 20. stoljeća nabrojati njihova djela

• Zahvaljujući medicinskim postignućima u 19. stoljeću medicina u 20. stoljeću napreduje u svim područjima. • Znanstvena se medicina ubrzo odvaja od pučkih alternativnih i paramedicinskih postupaka.

Otkriće rentgenskih zraka i njihova primjena pri snimanju kostiju omogućuju bolje dijagnosticiranje. Spoznaja da barijevi i bizmutovi spojevi ne propuštaju rentgenske zrake omogućila je bolju razradbu želučanih i crijevnih pretraga.

Poznavanje sastava krvi omogućilo je primjenu transfuzije krvi i posebnih krvnih pripravaka te se unaprijedilo liječenje mnogih bolesti. Karl Landsteiner 1901. godine opisao je krve grupe. Gerhard Domagk otkriva baktericidno djelovanje prontozila, a ubrzo je utvrđeno da je aktivni dio molekule prontozila sulfonamid kojim su se 1935. godine uspješno liječile gnojne upale i kapavac. Sir Aleksandar Fleming objavio je 1929. godine opažanja o baktericidnom djelovanju plijesni Pencillium. Engleski liječnik Howard Walter Florey u suradnji s ruskim biokemičarom Ernestom Borisom Chainom izolirao je pencilin koji se masivno počinje proizvoditi tijekom Drugog svjetskog rata.

Otkriće penicilina potaknulo je izolaciju drugih antibiotika iz raznih mikroorganizama. Selman Waksan otkriva streptomicin 1943. godine. W. H. Feldman 1945. godine primjenio je streptomicin u liječenju tuberkuloze. J. Lehman 1946. godine uvodi paraaminosalicilnu kiselinu (PAS), a 1952. godine E. H. Robidzek i I. J. Selkof izoniazid u liječenje tuberkuloze. Primjena više antituberkulotika (streptomicina, PAS-a i izoniazida) izazvala je promjenu u liječenju i prognozi plućne tuberkuloze.

U 20. stoljeću psihijatrija doživljava znatne pomake: • Emil Kraepelin 1901. dao je modernu klasifikaciju duševne bolesti. • Sigmud Freud začetnik je psihoanalize. SIGMUD FREUD EMIL KRAEPELIN Nakon drugog svjetskog rata upotreba psihofarmatika zamjenjuje elektrošokove.

Zahvaljujući nagloj industrijalizaciji i urbanizaciji uviđa se potreba za borbom protiv epidemijskih bolesti. Osnivaju se: • Međunarodni ured za javnu higijenu 1907. godine. • Svjetska zdravstvena organizacija 1948. godine, a jedan od osnivača bio je i Andrija Štampar.

• Bitnu ulogu u medicini dobivaju osnovne biološke discipline kao što su molekularna biologija, genetika, imunologija, virologija i onkologija. • Poslije drugog svjetskog rata nakon eksperimentalne faze na životinjama, dijaliza se uvodi i u humanu medicinu. ROTIRAJUĆI BUBANJ ZA HEMODIJALIZU

Transplatacija tkiva i organa dostignuće je 20. stoljeća. Francuski kirurzi uspješno su transplantirali bubreg 50 -ih prošlog stoljeća. Prvu transplantacija srca učinio je Cristian Barnard u Južnoj Africi 1967. godine.

Otkrićem elektronskog mikroskopa omogućeno je proučavanje fine strukture virusa i njihova odnosa s drugim živim stanicama. Bolest 20. stoljeća je rak za uzrok kojega se optužuju različiti nasljedni i humoralni faktori, radioaktivna zračenja i virusi. Spoznalo se da je u liječenju zloćudne bolesti bitno što prije utvrditi nastanak bolesti, jer rano liječenje daje dobre rezultate.

Pojavila se dosad nova, nepoznata, bolest sida (AIDS) koja prkosi modernoj medicini.

• Primjena izotopa, ultrazvuka, magnetske rezonancije i usavršenih endoskopskih aparata omogućila je učinkovitije dijagnosticiranje mnogih bolesti. • Rentgenske i radijske zrake koriste se i u terapijske svrhe. • Suvremenu medicinu obilježavaju složene labaratorijske, biokemijske, mikrobiološke, serološke, a u novije doba i genetiče pretrage. • Velik uspjeh bilježi i farmakologija; brojni sintetski pripravcisedativi, hipnotoci, kardijaci, diuretici, antihipertenzivi, citostatici (kemoterapija). • Nagli razvoj medicine na svim područjima uzrokovao je osamostljivljanje brojnih specijalističkih grana (kardiologije, gatroenterologije, hematologije. . . )

U 20. stoljeću zbile su se velike društvene, političke i gospodarske promjene koje su utjecale na kvalitetu života. Pučanstvo je sve brojnije, a životna dob je duža, tehnički je napredak ubrzan. Mnoge su bolesti, osobito zarazne, pobijeđene, ali se nažalost pojavljuju nove, pa u medicini NE PRESTAJE BORBA ZA NJIHOVO PREVLADAVANJE.

Ponovimo? 1. 2. 3. 4. Tko je opisao krve grupe? Navedi zasluge Aleksandra Fleminga. Tko je začetnik psihoanalize? Kada je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija? 5. Gdje je učinjena prva transplantacija bubrega? 6. Koje otkriće omogućilo proučavanje fine strukture virusa?