Medicinska kola Pula Zagrebaka 30 PRIJAM ZARAZNOG BOLESNIKA
Medicinska škola Pula Zagrebačka 30 PRIJAM ZARAZNOG BOLESNIKA NA ODJEL
Ishodi učenja 1. Objasniti važnost i sprječavanje zaraznih bolesti 2. Objasniti prijam infektivnog bolesnika 3. Nabrojati i objasniti izolacije 4. Objasniti metode sprječavanja hospitalnih infekcija
UVOD
PITANJA: • 1. Koji su načini širenja hospitalnih infekcija? • 2. Što je izolacija? • 3. Zašto je važno izolirati infektivnog bolesnika? • 4. Što ako posumnjamo na bolesnika zaraženog virusom Corona?
• SADRŽAJ: • 1. socijalno medicinski aspekti zaraznih bolesti • 2. sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti • 3. prijam infektivnih bolesnika • 4. ustrojstvo ambulante hitnog prijema • 5. postupak u primarnoj i hitnoj ambulanti • 6. izolacija infektivnog bolesnika • 7. sprječavanje hospitalnih infekcija • 8. faktori koji pogoduju pojavi i širenju hospitalnih infekcija
Socijalo medicinski aspekti zaraznih bolesti • zarazne bolesti su glavni zdravstveni problem diljem svijeta • liječenje bolesti je skupo, ponekad dugotrajno, mogu ostati posljedice ili završe smrću • bolesti imaju socijalno medicinsko i socijalno ekonomsko značenje • problemi je porast broja mikroorganizama koji su razvili razvijaju otpornost na antimikrobna sredstva. • zarazne bolesti uzrokuju epidemije u cijelom svijetu
Sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti • MJERE PRIMARNE PREVENCIJE (tim se mjerama sprječava pojava zaraznih bolesti) obuhvaćaju: • 1. opće ili higijensko-sanitarne mjere (osobna higijena, higijena okoline, opskrba stanovništva pitkom vodom, nadzor nad proizvodnjom, školama, trgovinama…) • 2. specifične (posebne) ili epidemiološke mjere (obvezna cijepljenja, mjere zaštite stanovništva koje se provode na granici)
cijepljenje pranje ruku
• MJERE SEKUNDARNE PREVENCIJE (protuepidemijske mjere) • Dijelimo ih na one koje se provode: • 1. prema izvoru zaraze (rano postavljanje dijagnoze, liječenje, evidencija…) • 2. prema putovima širenja zaraze (razlikuju se prema način prijenosa; npr. dodir, hrana, voda…) • 3. prema osobama koje su u posebnoj opasnosti (riziku)
dodir postavljanje dijagnoze
Prijam infektivnog bolesnika • Bolesnik pod sumnjom na zaraznu bolest prolazi centralnu prijamnu ambulantu (CPA) – ambulanta hitnog prijema • Obitelj se hospitalizira (na odjel za infektivne bolesti) ; zavisi o težini bolesti, bolesnikovu stanju, potrebi specifične terapije i izolacije • Nakon otpusta iz bolnice bolesnici se upućuju na rehabilitaciju, stacionarnog ili ambulantnog tipa • Ako bolesniku nije potrebna rehabilitacija upućuje se na kućnu njegu uz kontrolu specijalista u ambulanti
kućna njega rehabilitacija
Ustrojstvo ambulante hitnog prijema • Samo ustrojstvo omogućuje obavljanje prijema, pregleda, izolacije i rutinskih pregleda, a čini ga prijamna kancelarija, čekaonica, prostorije za pregled (boksovi), specijalna prostorija za hitan prijem i hitne intervencije (za prijam bolesnika u teškom stanju), priručni hitni laboratorij za krv i urin, prostor za rad medicinske sestre (desk) i pomoćne prostorije (zahodi za bolesnika, pratnju i osoblje, prostorije za pribor za čišćenje). • Svi prostori imaju komunikaciju s centralnim hodnikom.
• Prostorija za pregled (boks) • - mogućnost ulaska sa dviju strana. Jedan izvana, a drugi iz hodnika • - bolesnik sumnjiv na zaraznu bolest treba ulaziti izvana • - nakon što bolesnik napustit boks, boks se dezinficira • Prostorija za hitan prijem • -prostrana • -ima sve za spašavanje života
Prostorija za hitan prijem Prostorija za pregledboks
Postupak u primarnoj i hitnoj ambulanti • U primarnoj ambulanti utvrđuje se identitet bolesnika kroz osobne podatke; bolesnik i pratnja daju kraću informaciju o razlogu dolaska • Viša medicinska sestra nakon dolaska provodi trijažu (postupak razvrstavanja po stanju hitnosti) • Nakon prijma i trijaže bolesnik odlazi u sobu za pregled u Fowlerov položaj; medicinska sestra i liječnik ga pregledavaju i uzimaju materijal za dijagnostičke pretrage • Nakon uzimanja anamneze, kliničkog pregleda i hitnih laboratorijskih nalaza liječnik zaključuje sliku bolesti i odlučuje o eventualnoj hospitalizaciji
anamneza Fowlerov položaj
Izolacija infektivnog bolesnika • Osoba pri samoj sumnji na zaraznu bolest upućuje se isključivo u zaraznu bolnicu • Medicinska sestra mora poznavati epidemiološke značajke bolesti i očekivane komplikacije i prema tome usmjeriti bolesnikov smještaj, odnosno izolaciju!!! • Potkrajem XIX. i početkom XX. Stoljeća na gradnju bolnica utječe “bakteriološka” era.
VRSTE IZOLACIJE: • 1. strukturna izolacija- smještaj bolesnika oboljelih od istih bolesti u odvojenu objektu • 2. prostorna izolacija- za sprječavanje širenja bolesti postiže odgovarajućim rasporedom prostorija i organizacijom rada
• 3. standardna izolacija- provodi se temeljitim pranjem ruku, uporaba zaštitnih ogrtača , dobra edukacija osoblja, jednokrevetna soba, PVC-pregače, jednokratni pribor i onaj koji se može sterilizirati, zasebni termometar, tlakomjer, slušalice, posteljina koja se odlaže u posebno označene vreće, eliminacija izlučevina, dezinfekcija i nakon bolesnikova odlaska poželjni je da prostorija bude slobodna 24 sata. Prostorija ima dva ulaza, jedan izvana, a drugi iz centralnog hodnika
• 4. striktna izolacija- izolacija inficiranog bolesnika iz uobičajene bolničke sredine • 5. obrnuta izolacija- izdvajanje bolesnika s intenzivnom kemoterapijom i/ili transplantacijom koštane srži
Izolacija
Prijenos bolničkih patogenih mikroorganizama nastaje zbog 3 osnovna mehanizma: 1. doticaj (kontakt, dodir) 2. kapljičnim putem 3. aerosolom-sitnim kapima koje ostaju u zraku dugo nakon kihanja, kašljanja, govora…
• Sprječavanje prijenosa bolničkih patogenih mikroorganizama omogućeno je: izolacijom doticaja, kapljičnom izolacijom i aerosolnom izolacijom: 1. izolacija doticajem- bolesnika staviti u zasebnu sobu, nošenje zaštitne odjeće 2. kapljična izolacija- osigurati zasebne sobe, nositi masku i staviti je prije ulaska u sobu, ograničiti prijevoz, premještanje i transport bolesnika, bolesnik mora imati masku. 3. Aerosolna izolacija- izdvajanje u zasebnu sobu u kojoj zrak struji iz hodnika u sobu, osoblje je obavezno nositi masku pri ulasku u sobu.
ZAKLJUČAK • zarazni bolesnik ima posebnu brigu i odvojen je od ostalih bolesnika i osoblja. • ima posebne mjere zaštite i stavlja se u izolaciju. • osoblje radi sve u svojoj mogućnosti da mu pomogne. • štiti bolesnika, sebe i ostale i pokušava što prije izliječiti zaraženog. • višednevna dezinfekcija prostora i sterilizacija pribora.
PONAVLJANJE: POSTUPAK HIGIJENSKOG PRANJA RUKU
LITERATURA: • Udžbenik : Zdravstvena njega 3 (zdravstvena njega neuroloških i infektivnih bolesnika te starijih osoba • www. srce. unizg. hr • https: //www. google. com/search? q=hr%C 4%8 Dak+hr&rl z=1 C 1 GCEA_en. HR 883&oq=hr%C 4%8 Dak&aqs =chrome. 1. 69 i 57 j 0 l 6 j 69 i 61. 4779 j 0 j 7&sourceid=chrome& ie=UTF-8
Hvala na pozornosti!!!!
- Slides: 29