MAX WEBER I SOCIOLOGIJA DRUTVENOG DJELOVANJA Lucija Leontenko

MAX WEBER I SOCIOLOGIJA DRUŠTVENOG DJELOVANJA Lucija Leontenko Kolegij: Sociološke teorije 1 Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Ivan Markešić, red. prof. Asistentica: dr. sc. Andreja Sršen

SADRŽAJ: 1. Sociologija, djelovanje, društveno djelovanje, društvo 2. Značajke društvenog djelovanja 3. Tipovi društvenog djelovanja 4. Načini orijentacije društvenog djelovanja 5. Društveni odnos

o SOCIOLOGIJA treba značiti znanost koja hoće razumjeti i protumači ljudsko djelovanje i na taj način uzročno objasniti njegov tok i njegove posljedice o DJELOVANJE treba razumjeti kao ljudsko ponašanje, ali samo onda i ukoliko onaj koji djeluje ili oni koji djeluju vežu za njega neko subjektivno značenje o DRUŠTVENO DJELOVANJE treba biti takvo djelovanje koje na osnovu značenja koje mu pojedinac ili pojedinci pridaju, uzima u obzir ponašanje drugih i orijentira se prema njemu

• Ponašanje društveno djelovanje: 1) nosioc radnje, to jest onaj koji djeluje mora pridavati neko značenje svom djelovanju 2) nosioc radnje mora uzimati u obzir ponašanje drugih osoba i smisleno orijentirati svoje djelovanje prema njemu • DRUŠTVO – može se shvatiti jedino kao proizvod i način organizacije specifičnih radnji pojedinca te da osnovna jedinica sociološke analize može biti samo čovjek i njegovo djelovanje iz čega se vidi da on prihvaća nominalističko shvaćanje društva

ZNAČAJKE DRUŠTVENOG DJELOVANJA: Ø Može biti orijentirano prema prošlom, sadašnjem ili u budućnosti očekivanom ponašanju drugih (osveta za ranije napade, obrana od sadašnjeg ili osiguranje protiv budućih napada) (primjer: novac) Ø Nije svako djelovanje, čak ni vanjsko, društveno. Vanjsko djelovanje nije društveno ako se orijentira samo prema očekivanom ponašanju mrtvih predmeta. Subjektivno doživljavanje je društveno djelovanje samo ako se orijentira prema ponašanju drugih. (primjer: usamljenička molitva)

Ø Svaki dodir između ljudi nema društveni karakter, već samo ono ponašanje koje se smisleno orijentira prema ponašanju drugih (primjer: sudar biciklista) Ø Društveno djelovanje nije identično s djelovanjem više osoba istih po vrsti niti sa svakim djelovanjem koje je pod utjecajem ponašanja drugih osoba (primjer: otvaranje kišobrana, psihologija mase)

TIPOVI DRUŠTVENOG DJELOVANJA: • Ciljno-racionalno djelovanje • Vrijednosno-racionalno djelovanje • Afektivno djelovanje • Tradicionalno djelovanje

• AFEKTIVNO I VRIJEDNOSNO-RACIONALNO DJELOVANJE RAZLIKA: vrijednosno-racionalno djelovanje se dosljedno planski orijentira prema krajnjim vrijednostima koje svjesno razvija SLIČNOST: onaj koji djeluje, smisao djelovanja ne nalazi u postizanju nekog cilja koji leži izvan, već u samom djelovaju kao takvom • Vrijednosno-racionalno djelovanje je uvijek djelovanje u skladu s izvjesnim zapovijestima ili zahtjevima za koje onaj koji djeluje vjeruje da ga obavezuju • Ciljno-racionalno djeluje onaj koji orijentira svoje djelovanje prema cilju, sredstvima i popratnim posljedicama i pri tom racionalno odmjerava odnos između sredstava i ciljeva • Racionalna djelovanja - etika odgovornosti i etika čiste volje

NAČINI ORIJENTACIJE DRUŠTVENOG DJELOVANJA o Upotreba uključuje u sebe i modu o Za razliku od običaja, upotreba se može nazvati modom, ako je sama činjenica novine određenog ponašanja osnovna orijentacija djelovanja o Za razliku od konvencije i prava, običaj je pravilo koje ne osigurava nikakva vanjska sankcija (doručak-način odijevanja)

o Veliki broj pravilnosti kod društvenog djelovanja ne počiva na orijentaciji prema bilo kakvoj vrsti norme za koju se vjeruje da važi, niti na običaju, već samo na činjenici da je određeno društveno djelovanje po prirodi stvari u prosjeku najbolje odgovara normalnim interesima samih sudionika onako kako ih oni subjektivno ocjenjuju (za ekonomsko djelovanje, na primjer, kod pravilnosti koje se uspostavljaju u obrazovanju cijena na slobodnom tržištu) o Postojanost običaja osniva se bitno na tome da onaj koji ne djeluje prema njemu, djeluje neprikladno, sve dok svoje djelovanje ne orijentira prema djelovanju većine drugih ljudi

DRUŠTVENI ODNOS: • znači ponašanje većeg broja pojedinaca ako je u svom smislenom sadržaju ponašanje svih uzajamno podešeno i tako orijentirano • odnos se potpuno i isključivo sastoji u vjerojatnosti da će se na neki način djelovati, bez obzira na čemu se osniva ova vjerojatnost

1. Sadržaj odnosa može biti sasvim različit: borba, neprijateljstvo, ljubav, prijateljstvo, poštovanje, ekonomska razmjena, ispunjenje, izbjegavanje ili raskid nekog sporazuma, ekonomska, ili neka druga vrsta utakmice, članstvo u jednoj staleškoj, nacionalnoj ili klasnoj zajednici 2. Društveni odnos se sastoji samo i isključivo u vjerojatnosti da je postojalo, da postoji ili da će postojati djelovanje koje se po svom smislenom sadržaju na određen način veže za neko drugo djelovanje 3. Ljudi pridaju različito značenje svom djelovanju i kad je društveni odnos objektivno jednostran sa stajališta obaju strana 4. Društveni odnos može biti sasvim kratkotrajan, a može trajati duže vrijeme 5. Značenje jednog društvenog odnosa može se mijenjati (politički odnos: solidarnost sukob interesa) 6. Smisleni sadržaj koji trajno konstituira jedan društveni odnos može se izraziti pomoću maksima kojih se sudionici u odnosu prosječno ili približno pridržavaju u skladu s očekivanjem njihovih partnera 7. Ο značenju jednog društvenog odnosa može se postići suglasnost putem sporazuma

• https: //www. youtube. com/watch? v=y. Jrnw. OPC 2 f 8 • https: //www. youtube. com/watch? v=tp 52 Zv. Yw. AVg