Max Weber 1864 Erfurt 1920 Munich Majka kalvinistkinja
Max Weber 1864 Erfurt - 1920 Munich • Majka kalvinistkinja usamljena u tuzi za umrlim ćerkama, autoritarni otac političar i industrijalac nacionalno liberalne orijentacije umro 1893 pre razrešenja sukoba; nervno oboljenje; supruga dalja rođaka; avantura u starijem dobu • Studije prava Kritička recepcija Nietzcheanskog iracionalizma, Kanta i istorizma Diltaja, Windelbanda i Rikerta, nemačkog nacionaliste Treitckea i socijaliste Noskea • Karijera redovnog profesora ekonomije na Freiburg već od 1893 prekidana bolešću i putovanjima; urednik Archiv für Sozialwissenschaft und Sozial Politik od 1904 • Okolnosti angažmana Frajburško predavanje iz 1895 o potrebi kolonijalne Weltpolitik Nemačke; 1918 u Versaillesu učestvuje u pregovorima; revolucija 1917 kao polarna noć
Nauka kao poziv • “Naučno zastupanje praktičkih stanovišta, sem u slučaju raspravljanja o sredstvima za ostvarenje nekog unapred datog ciilja je nemoguće i besmisleno zbog toga što su različite vrednosne sfere u nepomirljivoj borbi jedna protiv druge …> Zavisnost tumačenja značenja delanja od stanovišta • Nauka je danas jedan stručno organizovan poziv koji se nalazi u službi samoosvešćivanja i saznanja odnosa između činjenica. . . • “sociologija traba da znači jednu nauku koja hoće da razume i protumači individualno ljudsko delanje, i na taj način uzročno objasni njegov tok i njegove posledice” - kroz proveravanje smisaone adekvatnosti tumačenja pobuda delanja i iskustveno proveravanje verovatnoće hipoteze o uzročnoj adekvatnosti – razlika u odnosu na zakone prirodnih nauka
Emil Durkheim 1858 Epinal-1917 Paris • Majka i otac iz skromnih rabinskih porodica u spornoj oblasti Alsace Lorraine; rana smrt oca, i pogibija sina na Balkanskom frontu 1916 • Studije -1879 Ecole Normale Superieure, učiteljski koledž; kritička recepcija francuskih racionalista, moralista i socijalnih i obrazovnih reformatora, nemačkog psihologa eksperimentatora Wilhelma Wundta 1886 • Karijera od provincijskog učitelja 1882 do predavača filozofije učiteljima u Bordou i profesora pedagogije na Sorboni 1906 i sociologije 1913; urednik L'Année Sociologique od 1896 • Okolnosti angažmana pad Treće republike u besmislenom ratu, masakr radnika komunara otuđenih prinudnom anomijskom podelom rada, obnova francuskog nacionalizma i antisemima 1886, afera Dreifus; Jean Jaures pacifizam; 1915 kritikovao Treitschkeov princip Allemagne über Ales
Pravila sociološke metode, 1895 • Društvena činjenica - kolektivni način (obrazac>uloga>institucija) delanja, mišljenja i osećanja koji je u stanju da na pojedinca vrši spoljnu prinudu i kontrolu • prvo pravilo - da se društvene činjenice posmatraju kao stvari, spolja vidljive opšte odlike i posledice, oslobođeno od nenaučnih prethodnih pojmova (Kont) • uzročno objašnjenje - poreklo dovedeno u vezu sa prethodnim proizvodećim društvenim činjenicama (kazna zbog povrede kolektivnih osećanja) • funkcionalno objašnjenje - posledice u odnosu na potrebe globalnog društva, doprinos prilagođavanju na promenjene okolnosti
Karl Marx 1818 Trier - 1883 London • Majka iz rabinske porodice, otac uspešan advokat ustavno demokratsko prosvetiteljskih uverenja, prešao u protestantizam; supruga ćerka i sestra visokih državnih činovnika junkerske Prusije; sin i ćerka umrli od bolesti u neimaštini, vanbračno dete • Studije prava i filozofije; kritička recepcija: grčki dijalektičari i atomisti (Heraklit, Epikur), nemački klasični filozofi (Hegel), engleski klasični politički ekonomisti (Rikardo), francuski socijalisti utopisti (Sen Simon) • Karijera profesora preprečena otpuštanjem mlado-Hegelijanca > urednik i dopisnik (“neprilika da govori o materijalnim interesima”) > radikalni teoretičar i aktivista bez stalnog zaposlenja u emigraciji pomognut donacijama F. Engelsa, radikalnog sina fabrikanta • Okolnosti angažmana revolucija 1848, policijsko vojna reakcija na Savez Komunista; osnivanje Međunarodnog udruženja radnika 1864, odbrambeni rat Pruske protiv Francuske, Pariska komuna “politički oblik ekonomskog oslobođenja” 1871, sukob sa anarhistima u novom ciklusu stabilizacije kapitalizma i “poburžoaženja” radničke klase kolonizatorskih metropola
NOVI MATERIJALIZAM • Glavni nedostatak sveg dosadašnjeg materijalizma … jeste što se predmet, stvarnost, čulnost shvata samo u obliku OBJEKTA ili neposrednog spoznavanja (pojedinačnih apstraktnih izolovanih individua građanskog društva IX), a ne (ujedno i) kao čulnu ljudsku (predmetnu, praktično-kritičku) delatnost, praksa, ne (ujedno i) SUBJEKTIVNO Otuda je aktivnu stranu nasuprot materijalizmu apstraktno razvio IDEALIZAM - koji… ne poznaje stvarnu, čulnu delatnost kao takvu, (I. teza o Fojerbahu) • Poklapanje menjanja okolnosti i ljudske delatnosti ili samoizmene može se shvatiti i racionalno razumeti samo kao revolucionarna praksa (III) ljudska SUŠTINA … je skup društvenih (istorijskih) odnosa (VI) • Stanovište starog materijalizma je građansko društvo, stanovište novog je ljudsko društvo ili društveno čovečanstvo (X) Filozofi su samo različito tumačili svet, a stvar je u tome da se on izmeni (XI)
- Slides: 15