MAVANSKA SREDNJA KOLA ANTIBIOTICI KLARA KAKUKA prof hemije
MAČVANSKA SREDNJA ŠKOLA ANTIBIOTICI KLARA KAKUČKA, prof hemije
Sir Alexander Fleming • Godina je bila 1928. Tipična jesen u hladnoj Engleskoj. • Gospodin Fleming, kao i mnogo puta do tada sjedio je u svojem toplom laboratoriju u Londonu, toliko zaokupljen svojim istraživanjima da nije imao vremena niti jesti kod kuće, već je konzumirao sendviče na poslu. • U jednom mu je trenutku komadić hleba pao u posudu s uzgojenim bakterijama stafilokoka. • S vremenom je radni dan završio, a gospodin Fleming je sutradan otišao na zasluženi godišnji odmor. • Nakon dve nedelje odmora potpuno je zaboravio na svoje mrvice hleba, ali kada se napokon setio, čekalo ga je iznenađenje. Oko mrvica se stvorila plesan koja je uništila većinu nasađenih stafilokoka oko sebe.
Sir Alexander Fleming • Tako u kratkim crtama zvuči priča o nastanku prvog antibiotikapenicilina. • Navedeni gospodin je Sir Alexander Fleming, poreklom Škot, koji je za navedeni pronalazak 1945. godine dobio i Nobelovu nagradu. • On je u početku smatrao da navedena plesan ne može dugo opstati u ljudskom telu, pa stoga ne može biti ni delotvorna kao lek, ali daljnjim istraživanjima ispostavilo se drugačije. I premda su mnogi njegovi prethodnici već pre utvrdili anti-mikrobna delovanja (Ehrlich, 1904; Twight, 1923), njemu se ipak prepisuje zasluga izolovanja prvog antibiotika.
Antibiotik • Pojam antibiotik dolazi od reči anti što znači protiv, i bios-što znači život. • Dakle supstanca koja služi protiv života. Ironično je da je to «delovanje protiv života» do sada spasilo više života nego bilo koja druga supstanca u istoriji čovečanstva.
Antibiotik • Antibiotici su jedinjenja koja proizvode neki mikroorganizmi a koja deluju na druge mikroorganizme tako što sprečavaju njihovo razmnožavanje ili ih uništavaju. • Pojava stvaranja antibiotika naziva se antibioza. • Prvi otkriveni antibiotik bio je penicilin. • Antibiotici se razlikuju se po hemijskom sastavu i načinu delovanja na patogene bakterije.
Penicilin • Penicilin je prvi proizvedeni antibiotik u količinama koje su bile dovoljne za spašavanje miliona života. • Otkrio ga je Aleksandar Fleming 1928. godine u Londonu. Do otkrića je došlo sasvim slučajno. Fleming je kasnije utvrdio da ta plesan izlučuje neku materiju koja uništava bakterije i nazvao je penicilin. • Masovna proizvodnja ovog antibiotika počinje 1944. g. i smatra se jednom od prekretnica u biotehnologiji.
Penicilin • Posle samog otkrića plesni koja stvara penicilin kreće se sa istraživanjima u cilju pronalaženja onog soja Penicillium-a koji će proizvoditi najveću količinu ovog antibiotika. • U tu svrhu bakterije se podvrgavaju delovanju različitih mutagena kojima se povećava učestalost mutacija. U industrijskoj proizvodnji penicilina već od 1951. g. Flemingova plesan P. notatum je zamenjena novom vrstom Penicillium chrysogenum. • Penicilin deluje tako što sprečava obrazovanje čvrstog ćelijskog zida bakterija usled čega one bubre i pucaju.
Delovanje antibiotika • Razlikuju se dva osnovna tipa delovanja antibiotika na mikroorganizme: • 1. mikrobiostatičko, kada sprečavaju razmnožavanje • 2. mikrobicidno, pri kome uništavaju mikrobe.
Rezistentnost bakterija na antibiotike • Bakterije su sposobne da mutiraju (menjaju se) i postaju otporne (rezistentne) na dejstvo antibiotika. • Kada se jedna grupa bakterija izloži dejstvu antibiotika najveći broj njih ugine, ali jedan mali broj otpornih preživljava. • Od tog momenta njihov broj se naglo povećava (razmnožavaju se na svakih 20 – 30 minuta) tako da uskoro bakterije otporne na neki antibiotik postaju veoma raširene. • Bakterije mogu da postanu otporne na neki antibiotik i putem razmene gena koji se nalaze na plazmidima. Plazmidi se dupliraju nezavisno od bakterijskog hromozoma, čime se vrlo brzo stvori ogroman broj kopija gena kojima bakterija postaje rezistentna. Plazmidi se mogu prenositi ne samo između bakterija iste vrste već i između različitih vrsta. • Nepravilna i nekontrolisana upotreba antibiotika od strane čoveka doprinosi povećanoj rezistentnosti bakterija na te lekove.
Hemijska struktura • Hemijska struktura takođe predstavlja kriterijum za klasifikaciju antibiotika. Prema njoj antibiotici mogu biti derivati različitih organskih jedinjenja: • aminokiselina ili oligopeptida • polipeptida • oligosaharida • glikozida • nukleozida • polienski antibiotici • Najvažnije grupe su: penicilini, cefalosporini, aminoglikozidi, tetraciklini, makrolidi, sulfonamidi itd.
Spektar delovanja • Prema spektru delovanja antibiotici se klasifikuju na: • antibakterijske antibiotke koji mogu biti: • uskog spektra djelovanja jer deluju samo na Gram-pozitivne bakterije • širokog spektra djelovanja, deluju kako na Gram-pozitivne tako ina Gram-negativne bakteije • tuberkulostatici • antifungalni antibiotici, koji deluju na plesni i gljive • citostatici koji deluju na ćelije malignih tumora • antibiotici koji inhibiraju rast ameba
Upotreba antibiotika • Veoma je štetna samostalna, kratkotrajna upotreba antibiotika, jer daje negativne efekte. • Veliku većinu (75 -90%) svakodnevnih akutnih infekcija izazivaju virusi na koje antibiotici ne deluju, tako da svaka nestručna i nekontrolisana upotreba antibiotika ima višestruko negativne posledice.
Ishrana • Uključujući namirnice i biljke koje sadrži svojstva antibiotika u ishranu možete ojačati svoj imuni sistem i pomoći mu da se odbrani od zaraze. • Ovo ne znači da ne bi trebalo da uzimate antibiotike kad vam to odredi lekar ali upotreba ovih namirnica smanjiće potrebu za veštačkim antibioticima. •
CRNI I BELI LUK • Bliski rođaci i oba sadrže antibakterijska svojstva, crni i beli luk se koriste za lečenje svega, od manjih bolesti do velikih bolesti i upala. • Jedinjenja sumpora u crnom i belom luku su ključni elementi za antibiotička svojstva. • U jednoj studiji, beli luk je testiran na miševima protiv infekcije stafilokokama. Rezultati su pokazali da je beli luk zaštitio miševe od zaraznih klica i smanjio jačinu upale.
MED • Korišćen je kao antibakterijski tretman mnogo pre nego što su razvijeni sintetički antibiotici, u kulturama širom sveta, za rane i bolesti. • Med sadrži enzim koji oslobađa vodonik peroksid i sprečava rast pojedinih bakterija. • Kineska medicina veruje da med čisti jetru od toksina i pomaže u lečenju čira na želucu.
KUPUS • Zajedno sa brokolijem, keljom, karfiolom i prokeljom, je dugo bio poznat po svojim isceliteljskim moćima. • Jedan od razloga je njegova moću borbi protiv raka, a drugi razlog jeizuzetno bogatstvo vitaminom C. • Sok od kupusa se preporučuje u lečenju stomačnih čireva. • Pijte pola šolje soka svežeg kupusa dva do tri puta dnevno, između obroka tokom dve nedelje. Možete da dodate malo meda.
ZAČINI • Postoji mnogo začinskog bilja sa svojstvima antibiotika, tako da naveden začine možete da koristite na dnevnoj ili nedeljnoj bazi. Antibiotici među začinima su: majčina dušica, bosiljak, ruzmarin, origano, kim, karanfilić, lovorov list, čili paprika, majora, korijander, oraščić, morač, đumbir, anis, senf, peršun.
- Slides: 20